Nakon kratkog oporavka u augustu i septembru industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u oktobru bilježi pad od 1,8 posto u poređenju sa septembrom. U odnosu na oktobar prošle godine, industrijska proizvodnja manja je za tri posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Mjesec ranije industrijska proizvodnja je zabilježila mjesečni rast od 0,2 posto i godišnji pad od jedan posto. U augustu je BiH, u poređenju sa zemljama regiona, zabilježila najveći mjesečni rast od 1,6 posto. Rast industrijske proizvodnje u augustu bio je potaknut dobrim rezultatima u sektoru vađenja ruda i kamena te u hemijskoj, automobilskoj i prehrambenoj industriji.
Bitno je naglasiti da je u augustu industrijska proizvodnja rasla nakon tri uzastopna mjeseca pada. Tako je ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u maju zabilježila mjesečni pad od 0,8 posto, u junu od 2,2 posto, a u julu od 3,5 posto.
Oktobarski podaci se poklapaju s prognozama analitičara Bloomberg Adrije, koji i za narednih nekoliko kvartala predviđaju nastavak usporavanja industrijske proizvodnje, a glavni uzrok za to je smanjena potražnja kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.
''PMI indeks proizvodnje na glavnim izvoznim tržištima oslabio je na nivo ispod 50 bodova, što je najniži nivo od drugog kvartala 2020. godine, signalizirajući da recesija dolazi u najveće evropske ekonomije'', naveli su analitičari našeg medija.
Dodaju da manju potrošnju energije smatraju dominantnim faktorom, praćenim pogoršanim izgledima za kapitalna ulaganja zbog općenito neizvjesnih izgleda usred geopolitičkih zabrinutosti. Izgledi za ulaganja dodatno su pogoršani skupljim i manje dostupnim sredstvima.
Pročitaj više: Proizvođačke cijene divljaju, veliki igrači 'love u mutnom'
''Još jedan dodatak sumornim industrijskim izgledima je racioniranje potrošnje domaćinstva'', kazali su analitičari.
U oktobru u poređenju sa septembrom proizvodnja energije veća je za 4,4 posto i kapitalnih proizvoda za 2,8 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 1,9 posto, intermedijarnih proizvoda za 3,6 posto, a proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,9 posto.
Na godišnjem nivou rast od 5,2 posto zabilježen je u proizvodnji kapitalnih proizvoda. S druge strane, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja je za 0,8 posto, intermedijarnih proizvoda za 2,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,9 posto. Najveći godišnji pad zabilježen je u proizvodnji energije i to za 11,1 posto.
Posmatrano prema područjima djelatnosti, desezonirana industrijska proizvodnja u oktobru, u poređenju sa septembrom, zabilježila je pad od 1,7 posto u području prerađivačke industrije. Na godišnjem nivou zabilježen je pad od 0,9 posto. Rast od 3,7 posto zabilježen je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom, međutim u odnosu na oktobar prošle godine proizvodnja je manja za 10,3 posto. U području vađenja ruda i kamena zabilježen je mjesečni rast od 0,8 posto, ali i godišnji pad od 11 posto.
Izostala podrška države
Posmatrano po oblastima djelatnosti, u oktobru 2022. u odnosu na septembar 2022. najveći rast od 11,9 posto zabilježen je u oblasti usluga popravka i instaliranja mašina i opreme. Ova oblast je zabilježila najveći rast i u poređenju s oktobrom prošle godine - 28 posto. Također, mjesečni rast od 10,2 posto zabilježen je u oblasti metalnih ruda i rast od 4,9 posto u oblasti uglja i lignita. U poređenju s oktobrom prošle godine, značajan rast od 23,8 posto evidentiran je i u oblasti štampanih materijala i snimljenih zapisa.
Najveći mjesečni, ali i godišnji pad od 20,4 posto, odnosno 55,9 posto zabilježen je u oblasti prevoznih sredstava.
Kada je riječ o proizvodnji u duhanskoj industriji, tu je zabilježen i mjesečni i godišnji pad od 100 posto, s obzirom na to da je posljednja fabrika iz ove industrije Fabrika duhana Sarajevo ugašena krajem marta.
Koliko se bosanskohercegovačka industrija nalazi u nezavidnoj poziciji dokazuje činjenica da vlasti u BiH nisu učinile ništa da pomognu izvozno-orijentiranim kompanijama.
"Nismo očekivali ovakav rast inflacije i da ćemo doći do ovakvih cijena, sve to utiče na troškove proizvodnje, odliv radne snage. Pokušavamo sve to prevazići, a niko od izvoznika još nema nikakvu pomoć, država nema program mjera kojima bi pomogla privredi, vidjeli smo šta je bilo s ukidanjem akciza. Nezahvalna je situacija trenutno", za Bloomberg Adrija TV kazala je Adisa Karahodžić, direktorica kompanije Koteks.
.webp){kind=icon}
