.webp){kind=icon}
Na policama trgovačkih centara te u ugostiteljskim objektima sve češće pronalazimo craft piva bh. proizvođača, međutim, kako kažu sagovornici Bloomberg Adrije, iako ovo pivo postaje sve zanimljivije na pivskoj sceni BiH, prisutni su veliki problemi.
Pandemija koronavirusa te ekonomska kriza ostavile su veliki utjecaj na proizvodnju. Iako je do 2019. godine primjetan veliki napredak, u posljednje tri godine došlo je do gašenja velikog broja kraft pivara te je svega desetak njih preživjelo na tržištu i nastavilo kuhati.
Odlika craft piva je proizvodnja male, nezavisne pivare, koja koristi različite i prirodne sastojke, a samoj proizvodnji pristupa na inovativan i karakterističan način.
Licencirane fotografije /VOPI
"Samo nebo je granica", kaže Damir Dizdarević, vlasnik sarajevske VOPI kraftdžinice, dok novinarima Bloomberg Adrije pokazuje kotlove u kojima kuha pivo. Kako kaže, riječ je o kompleksnom proizvodu, a sam proces proizvodnje teče u nekoliko faza.
Dizdarević je 2019. godine u kućnoj izradi proizvodio 20 litara, dok je zvaničnu proizvodnju pokrenuo prošle godine i sada je na količini od 600 litara. U međuvremenu je otvorio i svoj ugostiteljski objekat, gdje prodaje svoje pivo, ali i pivo drugih kraftera.
Kako kaže, najveći problem predstavlja nedostatak sirovina. Da bi dobio gotov proizvod, 90 posto sirovina mora da uveze.
"Uvozimo sve: hmelj, slad, kvasac, boce. Jedino je voda naša i etikete koje radimo s domaćim kompanijama", kaže Dizdarević i dodaje kako slad i hmelj najčešće nabavljaju iz Slovenije.
Tržište je malo, a pored sirovina, probleme im predstavlja saradnja s ugostiteljskim objektima, koji već imaju ugovore s velikim pivarama i na taj način koče dolazak craft piva do potrošača.
"Naš proizvod bude dosta skuplji u odnosu na druge države, mada nam je cjenovno puno jeftiniji u odnosu na region", kaže Dizdarević i dodaje kako pri uvozu plaća dažbine, carine i poreze.
Isti prostor u kojem se kuha VOPI, koristi i Shaman kraft pivara. Osnivač Jasmin Lović kaže kako je kriza negativno utjecala na njegovu proizvodnju.
Prostor gdje se pravi craft pivo/ Bloomberg Adria
"Prošle dvije godine bile su katastrofalne. Oni koji su već postojali, za njih je bilo jako teško, a za mene gotovo nemoguće. Preživio sam to, 2022. je renesansa u odnosu na sve ostalo", kaže Lovrić za Bloomberg Adriju, dodavši kako najveći problem pored sirovina predstavlja država.
Kako kaže, craft pivo u zakonu nije prepoznato na taj način, a država nema razumijevanja za male craft poduzetnike.
U zakonu nije prepoznato
Zvaničnih podataka o broju kraft pivara u BiH nema. Prema riječima naših sagovornika, u zemljama regije, postoji više od 50 proizvođača s većim proizvodnim kapacitetima.
Postoji Pravilnik o pivu i Zakon o akcizama na nivou BiH te entitetski podzakonski akti iz oblasti proizvodnje hrane koji se tiču piva.
Da bi kraft pivara dobila dozvolu za rad i proizvodnju, mora zadovoljiti sve standarde, od ekonomskih do zdravstvenih. Među najvećim opterećenjima je što ovu proizvodnju zakon posmatra kao i ostale velike industrije, što dodatno otežava razvoj i prodaju.
Iako Pravilnik o pivu, koji je donijelo Vijeće ministra BiH, pivo tretira kao poljoprivredno-prehrambeni proizvod, poticaji ne postoje, jer, kako kaže Goran Hadžić, CEO Gelendera, prema riječima predstavnika vlasti - budžetski novac se ne može trošiti za igre na sreću, duhanske proizvode i alkoholne proizvode.
Hadžić za Bloomberg Adriju objašnjava kako svega 0,01 posto u ukupnoj proizvodnji piva u BiH čini craft pivo.
depositphotos.com
"Nakon početnog entuzijazma od prije nekoliko godina - sve je manji broj festivala koji vrše promociju craft pivarstva, sve je teži ulazak na prodajna mjesta i sve je manje mjesta s ponudom craft piva", zaključuje Hadžić.
Cijene craft piva na našem tržištu za bocu od 0,5 l kreću se od 4 KM do 10 KM, u zavisnosti od toga koja je vrsta i proizvođač.
Prema istraživanju worldstopexports.com, naša država nalazi se na 33. mjestu, od 100 zemalja uvoznica piva s međunarodnog tržišta. Craft pivo iz BiH se vrlo malo izvozi.
Jedan od izvoznika je Gorštak pivara, koja za potrebe švicarskog tržišta pravi pivo Micro IPA - "fantastično aromatičnu i osvježavajuću IPA s mnogo hmelja i samo 2,8 posto alkohola", kaže Nikola Galić, vlasnik Gorštak pivare, koja se nalazi u banjalučkoj regiji.
"U posljednjih nekoliko godina mi smo ipak uspjeli napraviti određen napredak, prije svega u modernizovanju postojeće i nabavci nove opreme, što je rezultovalo i još boljim pivom", kaže Galić.
Prostor gdje se pravi craft pivo/ Bloomberg Adria
Pet piva imaju u stalnoj ponudi - Pale ale, Hoppy Wheat, IPA, Brown Ale, Helles lager, te povremena sezonska piva, kao što je Elixir. Na proljeće će, kao i svake godine, izbaciti i Borislav Session IPA i za svaki prodati litar tog piva posadit će po jedan bor.
Galić objašnjava kako se regulative najviše tiču same proizvodnje piva – zdravstvena ispravnost, fizičko-hemijski parametri, porezi te deklarisanje.
Kraft pivare su ranije uspostavljale udruženja, organizovale sajmove i međusobna druženja, ali je toga sve manje. U SAD-u je nedavno uspostavljen ''Independent Craft Brewer Seal'', koji je stvorilo Udruženja pivara, kako bi ujedinilo craft pivare, ali BiH je daleko o toga, kažu iz mostarske pivare Ima i može.
"Napredak postoji, ali je to veoma spor proces upravo zbog neuređenih zakonskih pravilnika i regulacija u vezi s pokretanjem malih pivara. Ne pravi se nikakva razlika između nekoga ko pravi male količine i velikih pivara poput Sarajevske ili Pana. Kada se jednom izborimo za poseban status malih craft pivara, imat ćemo craft revoluciju kao u susjednim nam regijama, pa i cijelom svijetu", kažu iz ove kraft pivare za Bloomberg Adriju.
