Sektor javnih preduzeća u Republici Srpskoj čini znatan dio ekonomije i broja zaposlenih, ali manje kada je riječ o dodatoj vrijednosti ili dobiti. Kao takav, sektor javnih preduzeća predstavlja značajan izvor fiskalnog rizika.
To je potvrđeno i tokom današnjeg razmatranja Prijedloga programa ekonomskih reformi za period od 2023. do 2025. godine u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
"Fiskalni rizici koji su skoncentrisani u javnim preduzećima u Republici Srpskoj trenutno predstavljaju najveći fiskalni izazov za naredni period", rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.
On je istakao da slijedi reforma javnih preduzeća, prije svega reforma Željeznica RS te reforma tržišta električne energije koja obuhvata restrukturiranje i reorganizaciju Elektroprivrede Republike Srpske (ERS).
"U jedinici za nadzor javnih preduzeća sjediće ljudi koji će sve pratiti kako bi ta preduzeća postala ono što se od njih očekuje, a to je da naprave što više profita kako bi korist imali svi", istakao je Višković.
Vlada planira i unapređenje centralizovanog nadzora, kao i uvođenje analize fiskalnih rizika javnih preduzeća.
Između ostalog, predložena je i zabrana subvencionisanja između zavisnih preduzeća u sistemu ERS. Predložen je nastavak reforme distributivnih preduzeća, te početak reforme proizvodnih preduzeća. "U ovom momentu nije moguće procijeniti iznos troškova za restrukturiranje i reorganizaciju Elektroprivrede", naveli su u Vladi.
Evidentno je da slijedi otpuštanje radnika u elektroenergetskom sektoru.
"Reorganizacija Elektroprivrede RS u pravcu povećanja njene konkurentnosti pretpostavlja optimizaciju (smanjenje) broja radnika u svim preduzećima u skladu s evropskim standardima. Ova mjera će se sigurno odraziti na povećanje nezaposlenosti. Uspostavljanje boljeg nadzora nad radom javnih preduzeća i njihova reforma zasigurno će imati kratkoročni efekat na smanjenje broja zaposlenih, ali dugoročno, smanjiće se fiskalni pritisci povezani s javnim preduzećima", navedeno je u predloženom programu ekonomskih reformi.
Narodna skupština Republike Srpske
Ključni izazovi privrede
Direktor Privredne komore RS Pero Ćorić rekao je da su ključni izazovi za privredu nedostatak radne snage, digitalizacija i tehnološko osavremenjavanje, kao i reforma javnih preduzeća i javne uprave.
"Javna preduzeća i javna uprava trebaju biti reformisani kako bi radili u službi razvoja privrede i društva u cjelini. Reformu javnih preduzeća vidimo prvenstveno kroz efikasno i odgovorno poslovanje i upravljanje bazirano na rezultatima rada, primjeni pravila korporativnog upravljanja i racionalizaciji broja zaposlenih i odgovornosti za neefikasan i neodgovoran rad", naglasio je Ćorić.
Ekonomski razvoj, dodao je, treba uskladiti s racionalnom upotrebom prirodnih resursa. "S tim u vezi uvjereni smo da će ERS ponuditi privredi konkurentne cijene električne energije u 2023. godini, a Šume RS biti u funkciji razvoja drvoprerađivačkog sektora", istakao je Ćorić.
Poslanik Socijalističke partije Srđan Todorović rekao je da javna preduzeća treba da zarađuju novac, da doprinose budžetu, a da Vlada ta sredstva raspoređuje ciljano privredi, a ne da bude linearno rasterećenje putem povoljnijih cijena električne energije.
Poslanik SDS-a Milan Radović kazao je da se planira reforma Elektroprivrede zbog fiskalnih rizika, a da je rizicima doprinijela Vlada dajući garancije za različita zaduženja, dok nema izvještaja o efektima ulaganja.
"Restrukturiranje i reorganizacija proizvodnih preduzeća ERS, navodite, podrazumijeva potpunu kadrovsku i korporativnu reorganizaciju načina poslovanja, rekonstrukciju, modernizaciju, remonte i ugradnju ekoloških sistema za prečišćavanje u termoelektranama. Imaju li termoelektrane ekološke dozvole? Dalje kažete da cijene ne odražavaju stvarne troškove poslovanja preduzeća jer je cijena električne energije za potrošače, od početka krize u Ukrajini, ostala na najnižem nivou u Evropi. Mi smo proizvođači i standard naših građana teško da može prihvatiti rast cijena struje", ističe Radović.
Dodao je da Vlada priznaje da je broj radnika i kvalifikaciona struktura u ERS opterećujuća i nepovoljna, a produktivnost niska, dok su prosječne plate radnika u ERS znatno iznad prosjeka plata u drugim preduzećima.
"To implicira da će doći do povećanja cijene električne energije i da će se mijenjati struktura zaposlenih u ERS, što je posljedica dosadašnjeg partijskog zapošljavanja", dodaje Radović. Poručuje da ERS skupo košta, a da RS nema koristi od nje. "Javna preduzeća treba da budu optimizovana, da donose profit, da pune budžet", dodaje.
HET
Na njegovu diskusiju odgovorio je poslanik SNSD-a i izvršni direktor u ERS-ovom preduzeću Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) Ilija Tamindžija.
"Pogledajte koliko je porasla cijena goriva i drugih sirovina od početka energetske krize, a sve je to uključeno u troškove proizvodnje, posebno u termoelektranama. Cijena električne energije za domaćinstva je manja od proizvodne cijene. Valjda nismo za to da ERS gomila gubitke na bazi te neke cijene i niko ne priča o povećanju cijena električne energije, već o energetskoj zaštiti kako ne bismo došli u situaciju da isključujemo potrošače", rekao je Tamindžija.
Vlada je u predloženom programu ekonomskih reformi kao cilj navela i kreiranje javno dostupnog registra javnih preduzeća s potpunim i pretraživim spiskom svih javnih preduzeća, uključujući sveobuhvatne finansijske izvještaje, revizije i informacije o organizaciji preduzeća.
Pored Prijedloga ekonomskih reformi, pred poslanicima je i Prijedlog budžeta RS za 2023. godinu.
.webp){kind=icon}
