Dok se u Federaciji Bosne i Hercegovine vodi rasprava o tome treba li broj dana bolovanja na teret poslodavaca smanjiti sa 42 na 15, vlasti paralelno pripremaju promjene koje bi mogle značajno promijeniti način kontrole privremene spriječenosti za rad. Novi pravilnik, koji je usaglasila radna grupa Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) FBiH, prvi put predviđa mogućnost da poslodavci traže vanredne kontrole bolovanja, dostavljaju dokaze o sumnjama na zloupotrebe te pokreću provjere čak i nakon što se radnik vrati na posao.
Riječ je o dokumentu koji predstavlja prvi korak šire reforme sistema zdravstvenog osiguranja, a čiji je cilj smanjiti zloupotrebe bolovanja uz istovremeno očuvanje prava radnika kojima je odsustvo s posla zbog bolesti zaista potrebno.
Predsjednik ESV-a FBiH Safudin Čengić podsjetio je da je početkom godine održana tematska sjednica posvećena problemima u oblasti zdravstvenog osiguranja i bolovanja, nakon čega je formirana radna grupa sastavljena od predstavnika sindikata, poslodavaca, Vlade FBiH, resornih ministarstava te pravnih i medicinskih stručnjaka.
Čitaj više
Smanjenje bolovanja sa 42 na 15 dana: Kome ovo ide u korist
Poslodavci upozoravaju na, kako tvrde, neuobičajeno dug prosjek bolovanja u Bosni i Hercegovini (BiH), dok se s druge strane postavlja pitanje rješavaju li predložene izmjene uzrok problema ili samo preraspodjelu finansijskog tereta.
05.02.2026
Cijena bolovanja: Poslodavci godišnje gube i do 13.500 KM po radniku
Prosječan zaposlenik u FBiH godišnje provede između 20 i 25 dana na bolovanju, što je gotovo četiri puta više nego u većini država Evropske unije, gdje prosjek iznosi od šest do osam dana.
28.01.2026
Gotovo 40 posto plata odlazi na rad koji se nikada ne obavi
Često apsentizam ukazuje na dublje organizacione probleme: nezadovoljstvo uslovima rada, lošu komunikaciju, nedostatak povjerenja ili loše rukovođenje. Zato ga ne treba posmatrati samo kao trošak, već i kao važan signal da nešto u organizaciji nije kako treba.
01.09.2025
"Nakon dva mjeseca rada utvrđeno je da zakon u cijelosti treba mijenjati. Ipak, u prvoj fazi smo se fokusirali na pravilnik koji je moguće usvojiti brzo, odnosno bez parlamentarne procedure", izjavio je Čengić.
Poslodavci dobijaju veća ovlaštenja
Radni tekst pravilnika, koji je usaglašen na sjednici ESV-a, uvodi znatno detaljnije procedure za utvrđivanje i kontrolu bolovanja nego što je to bio slučaj do sada.
Najznačajnija novina odnosi se na mogućnost da poslodavci formalno zatraže vanrednu kontrolu bolovanja ukoliko smatraju da postoje indicije o njegovoj zloupotrebi. Prema pravilniku, takav zahtjev mora biti razmotren najkasnije u roku od tri dana od prijema.
Još značajnije, poslodavci će kao osnov za pokretanje postupka moći dostavljati fotografije, videosnimke, ali i pisane izjave svjedoka koji su prisustvovali radnjama koje izazivaju sumnju u opravdanost bolovanja.
To predstavlja jednu od najvećih promjena u odnosu na dosadašnji sistem, u kojem su poslodavci imali vrlo ograničene mogućnosti da provjere sumnje na zloupotrebe.
Kontrole i nakon povratka na posao
Novi pravilnik predviđa da kontrolori kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja mogu provoditi provjere ne samo tokom trajanja bolovanja nego i nakon njegovog završetka ukoliko postoje saznanja ili indicije o mogućoj zloupotrebi.
Drugim riječima, povratak radnika na posao više neće automatski značiti i kraj mogućnosti provjere opravdanosti bolovanja.
Depositphotos
Kontrole će obuhvatati provjeru medicinske dokumentacije, postojanja dijagnoze, toka liječenja, propisanih terapija, kao i procjenu da li postoje medicinski razlozi za nastavak bolovanja.
Ukoliko kontrolor utvrdi da bolovanje više nije medicinski opravdano, može donijeti stručnu ocjenu kojom se određuje datum njegovog prestanka.
Nenajavljene posjete i kućne provjere
Pravilnik predviđa i mogućnost nenajavljenih kontrola. Kontrolori će, zavisno od procjene slučaja, moći provoditi nadzor u ordinacijama, prostorijama zavoda, ali i na adresi stanovanja osiguranika. Takve provjere mogu biti najavljene ili nenajavljene.
Tokom nadzora provjeravat će se da li se osiguranik pridržava medicinskih uputa te da li njegovo ponašanje odgovara zdravstvenom stanju zbog kojeg je otvoreno bolovanje.
Istovremeno, pravilnik jasno propisuje da osoba koja je na bolovanju ne smije obavljati druge poslove koji su u suprotnosti s medicinskim razlozima zbog kojih joj je odobrena privremena spriječenost za rad.
Strožiji nadzor dugotrajnih bolovanja
Posebna pažnja posvećena je dugotrajnim odsustvima s posla.
U slučajevima kada bolovanje traje duže od 60 dana, ljekarska komisija može samostalno ili na zahtjev poslodavca tražiti dodatno mišljenje konzilija ljekara odgovarajuće specijalnosti.
Također, ukoliko privremena spriječenost za rad traje ukupno 12 mjeseci zbog iste bolesti tokom dvije kalendarske godine, osiguranik se mora uputiti na ocjenu radne sposobnosti i eventualne invalidnosti.
Novi pravilnik detaljno definiše i obaveze izabranih doktora medicine.
Ljekari će biti dužni evidentirati sve relevantne podatke o pacijentu, uključujući datum javljanja, anamnezu, nalaze pregleda, dijagnozu, šifru bolesti prema međunarodnoj klasifikaciji, propisanu terapiju, preporuke o mirovanju te termine kontrolnih pregleda.
Osim toga, doznake o otvorenom bolovanju morat će biti dostavljene osiguraniku, poslodavcu i nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja u roku od tri dana od utvrđivanja bolovanja.
Depositphotos
Na nalaz doktora ili ljekarske komisije prigovor će moći podnijeti ne samo radnik nego i poslodavac, kao i kontrolor zavoda zdravstvenog osiguranja.
Čengić naglašava da cilj nije uskraćivanje prava radnicima kojima je liječenje zaista potrebno.
"Pravilnik ni u jednom segmentu ne zadire u prava osiguranika niti uskraćuje pravo na bolovanje onima kojima je ono zaista potrebno. Ono što je bitno jeste da daje mogućnost prvostepenim i drugostepenim komisijama da na precizniji način utvrđuju opravdanost spriječenosti za rad", rekao je.
Dodaje da je osnovni cilj uvođenje reda i jasnije definisanje odgovornosti svih učesnika sistema od pacijenata i ljekara do komisija i poslodavaca.
"Svi oni koji zloupotrebljavaju bolovanje moraju se zapitati, jer u budućnosti to više neće moći raditi na način na koji su radili do sada", poručio je Čengić.
Postojeći zakon ne daje adekvatna rješenja
Iako je pravilnik trenutno u fokusu, socijalni partneri smatraju da ključne promjene neće biti moguće bez potpuno novog Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Na sjednici Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH koja je održana početkom mjeseca u Gračanici ocijenjeno je da postojeći zakon ne daje adekvatna rješenja ni radnicima, ni poslodavcima, ni zdravstvenom sistemu.
Zbog toga je podržan zaključak ESV-a da se u roku od 90 dana pripremi novi zakonski tekst. Kako su kazali cilj novog zakona je pronaći balans koji će istovremeno zaštititi fondove zdravstvenog osiguranja, prava osiguranika i interese poslodavaca.
Prema Čengićevim riječima, trenutni zakonski okvir, ima ogromne manjkavosti koje štete i radnicima i privredi. Među najspornijim pitanjima ostaje model prema kojem trošak prvih 42 dana bolovanja u potpunosti snose poslodavci, dok refundacija iz fondova zdravstvenog osiguranja počinje tek nakon isteka tog perioda.
Mišljenja je da zakon vjerovatno neće biti usvojen u parlamentu prije predstojećih izbora, ali ističe da je ključno postaviti čvrste temelje kako bi vlasti mogle odmah nastaviti proceduru.
Dok će pravilnik donijeti brza rješenja za kontrolu, ista radna grupa već uveliko radi na izradi potpuno novog Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH. Rok za završetak prvog nacrta je 1. septembar.
Zbog toga će se rasprava o eventualnom smanjenju broja dana bolovanja na teret poslodavca nastaviti kroz izradu novog zakona. Međutim, prije nego što se otvori pitanje ko će plaćati bolovanje, vlasti pokušavaju uspostaviti sistem koji će preciznije razlikovati opravdana odsustva od potencijalnih zloupotreba. Upravo je novi pravilnik prvi korak u tom procesu.
.webp){kind=icon}
