Njemačka mijenja pravila o bolovanju, ali Merz odustao od najstrožih mjera

Dok se novi toplotni talas širi Evropom, popriličnu temperaturu u njemačkoj javnosti izazvalo je to što je njemačka vladajuća koalicija kancelara Friedricha Merza u okviru velikog paketa reformi najavila i reformu pravila o bolovanju kojom će, između ostalog, biti ukinuta mogućnosti da se trodnevno bolovanje dobije i bez posjete ljekaru.

Uprkos tome što su čelnici koalicije njemačkih demokršćana i socijaldemokrata uvjereni da će to smanjiti stopu bolovanja u Njemačkoj i novim paketom mjera vratiti 16,3 milijarde eura u budžete kuća obaveznog zdravstvenog osiguranja, ljekari opće prakse nove mjere opisuju kao "katastrofalne". Upozoravaju da bi mogle dovesti do prepunih čekaonica i nepotrebne birokratije. Zdravstvene osiguravajuće kuće tvrde da su manji problem kratki izostanci zaposlenih s posla, a znatno veći dugoročna bolovanja.

I dok se pristup zdravlju zaposlenih u Njemačkoj revidira na više pravnih frontova, kako u zakonskim prijedlozima, tako i u odlukama Saveznog suda za radne sporove, rastuće temperature na radnom mjestu naglo smanjuju produktivnost, ukazuju studije Allianza i Evropske centralne banke.

Kada temperatura dostigne 27-28 stepeni Celzija, efikasnost rada počinje opadati, a za svaki stepen iznad 30 stepeni, produktivnost pada za otprilike tri procenta, pri čemu su najviše pogođeni proizvodne djelatnosti, rudarstvo i farmaceutska industrija. Stoga stručnjaci pozivaju poslodavce da usvoje fleksibilno radno vrijeme i organizacione promjene, upozoravajući da sama klimatizacija ne može to nadoknaditi.

Na bolovanje samo s ljekarskim opravdanjem

Razlog za reforme, između ostalog, leži u tome što se njemački sistem zdravstvenog osiguranja suočava s ogromnom finansijskom krizom. Savezno ministarstvo zdravlja otkrilo je da u kasama obaveznih zdravstvenih osiguravajućih kuća postoji manjak od 15,3 milijarde eura, za koji stručnjaci upozoravaju da bi mogao porasti na 40 milijardi eura do 2030. godine ako se ne kontrolira.

"Više ne možemo sebi priuštiti ovaj konkurentski nedostatak uzrokovan dugim odsustvima s posla", rekao je kancelar Merz, obrazlažući zašto su neophodna stroža pravila po pitanju bolovanja.

Bloomberg  Zbog vrućina pada produktivnost radnika, pokazuju analize

Trenutno, zaposleni koji se razbole primaju punu platu od poslodavca tokom prvih šest sedmica bolesti, pri čemu im je dozvoljeno da se samo telefonom jave poslodavcu da su bolesni i da tri dana mogu biti na bolovanju bez zvaničnog otvaranja bolovanja kod ljekara. Za bolovanje duže od tri kalendarska dana, zaposleni mora dostaviti ljekarsku potvrdu o nesposobnosti za rad, što od 2023. godine u Njemačkoj ljekarske ordinacije šalju poslodavcima elektronski.

Među predloženim mjerama, koje bi trebalo da stupe na snagu od sljedeće godine, jeste ukidanje mogućnosti otvaranja bolovanja telefonskim pozivom ljekaru bez odlaska u ordinaciju, kao i uvođenje obavezne ljekarske potvrde već od prvog dana bolesti.

Prema Merzovim riječima, za njemačku ekonomiju važno je da smanji broj dana odsustva s posla. Doduše, on je dodao da firme i kolektivni ugovori mogu predvidjeti i drugačija pravila i da nisu obavezni primjenjivati nova pravila o potvrdi od prvog dana bolovanja.

Prema podacima Njemačke savezne agencije za statistiku Destatis, u Njemačkoj su u 2025. godini zaposleni prosječno bili 19,5 dana na bolovanju, što je poprilično više nego u periodu do 2021. godine, kada su decenijama u prosjeku godišnje izostajali zbog bolesti između 8,2 i 11,2 dana. Prema statističkim podacima za 2025. godinu, dvije trećine radnika imalo je bar jedan dan bolovanja, a respiratorne bolesti, mentalna zdravstvena stanja i mišićno-skeletni poremećaji čine oko polovinu svih dana bolovanja.

Predsjednica Udruženja ljekara opće prakse Njemačke Nicola Buhlinger-Goepfarth opisala je prijedlog zakona kao "potpuni fijasko za ordinacije ljekara opće prakse i njihove pacijente".

"Ako savezna i pokrajinske vlade žele nastaviti pružati dobru opću njegu svojim građanima, onda ovaj zakon mora biti zaustavljen", rekla je ona u razgovoru za dnevni list "Rheinische Post". "Lokalna zdravstvena zaštita bit će zagarantirana u sve manjem broju regija, ljudi će u budućnosti morati sve duže čekati na preglede, a bit će manje vremena za njihovo liječenje."

I u redovima Merzovih demokršćana ima kritičara ovih reformi, pa tako predstavnik radničke frakcije Dennis Radtke upozorava da se ne baca opća sumnja na bolesne zaposlene.

"Ne smijemo stvarati utisak da su ljudi jednostavno lijeni", rekao je Radtke za ZDF, ističući da se plaši da bi planirano pooštravanje pravila moglo imati suprotan efekt te da bi zaposleni koji danas možda propuste jedan dan ubuduće mogli odsustvovati tri ili pet dana.

Bloomberg  Lideri socijaldemokrata i demokršćana Lars Klingbeil i Friedrich Merz natjerani da ublaže predložene mjere

Nakon žestokih kritika ljekara, fondova zdravstvenog osiguranja, pa čak i unutar samih redova koalicije, savezna vlada je donekle ublažila svoj stav, pa je u konačnom prijedlogu zakona koji je prošlog petka usvojen u Bundestagu izostao prijedlog da će zaposleni biti obavezni posjetiti ljekarsku ordinaciju prvog dana bolesti. Šta će zamijeniti taj prvobitni zahtjev, zasad nije poznato.

"Propisi se razmatraju u vladi i izrađuju ih ministarstva", tvrde u saveznom ministarstvu zdravlja, ističući da "u ovom trenutku" ne mogu pružiti vremenski okvir ili detalje o tome kakva će konkretno biti nova pravila.

Duga bolovanja prave rupu u fondovima

Ankete pak ukazuju na to da su na bolovanju i oni koji nisu bolesni. Prema istraživanju koje je prošle godine proveo institut za istraživanje javnog mnijenja YouGov, više od jedne od četiri osobe je u nekom trenutku odsustvovalo s posla na osnovu lažnih izgovora. Nedavna studija zdravstvenog osiguranja Pronova BKK otkrila je da je 60 posto zaposlenih prijavilo da je bolesno iako su se zapravo osjećali dovoljno sposobnim za rad. Prema toj studiji, sedam posto njih to čini "često", a za oko polovinu ispitanika to se dešava "ponekad".

I dok crno-crvena koalicija smatra da će novim mjerama smanjiti stopu bolovanja, novi podaci krovnog Udruženja fondova zdravstvenih osiguravajućih kuća (BKK) dovode u pitanje ovo opravdanje. Prema njihovoj analizi, stvarni troškovi koji se mjere milijardama ne proizilaze iz kratkih perioda bolesti, već iz dugotrajnih stanja.

Bloomberg U njemačkim zdravstvenim fondovima manjak novac sve veći i veći

"Dugoročna odsustva – često uzrokovana mišićno-skeletnim problemima ili problemima mentalnog zdravlja – pravi su pokretači troškova", kaže članica upravnog odbora BKK Anne-Kathrin Klemm, ističući da su respiratorne bolesti bile najčešći razlog za bolovanje, a da njihovo kratko trajanje znači da imaju zanemarljiv utjecaj.

Prema aktuelnim propisima u Njemačkoj, nakon šest sedmica bolovanja koje u punom iznosu isplaćuje poslodavac, oboljeli zaposleni dobijaju zakonsku nadoknadu za bolovanje od osiguravajuće kuće kod koje su osigurani, i ta nadoknada iznosi oko 70 posto njihove bruto plate, a najviše oko 5.800 eura bruto. Pravo na tu nadoknadu oboljeli ima od 43. dana bolesti i može da se isplaćuje maksimalno 78 sedmica unutar tri godine za istu bolest. Svaka nova dijagnoza otvara novi rok od 78 sedmica, bolovanja duža od šest sedmica koštaju fondove zdravstvenog osiguranja 21,6 milijardi eura godišnje.

U 2025. godini, samo je 2,5 posto bolovanja trajalo duže od šest sedmica, ali su ona činila više od četvrtine svih dana izgubljenih zbog bolesti, budući da je proteklih deset godina broj dana pokrivenih ovim naknadama porastao za oko 25 posto.

Skraćeno bolovanje za dugotrajno bolesne

Za slučajeve dugotrajne bolesti, njemačka vlada je predložila, a Bundestag usvojio da se sredinom sljedeće godine uvede opcija "skraćenog bolovanja", to jeste mogućnost da zaposleni koji su dugo bolesni pristanu raditi 25 procenata, 50 procenata ili 75 procenata svojih prethodnih sati te da im za te sate poslodavac daje platu, a da se ostatak prihoda dopunjava iz nadoknade koju daje fond zdravstvenog osiguranja.

"Cilj je, naročito, jačanje učešća u radnom životu, održavanje kontakta s radnim mjestom, izbjegavanje produženih perioda potpunog odsustva s posla i olakšavanje povratka na puno radno vrijeme", navodi se u obrazloženju ministarstva, koje se nada da će time smanjiti velike troškove fondova, a s druge strane omogućiti radnicima da, ako su dugo bolesni, ne moraju birati između punog radnog vremena i davanja otkaza zbog bolesti.

Bloomberg Participacija za lijekove u apotekama podignuta za 50 posto

Međutim, kompanije ne moraju pristati na to, niti je predviđena zakonska obaveza da prilagode radno okruženje kako bi omogućili rad sa skraćenim radnim vremenom.

U međuvremenu je njemački Savezni sud za radne sporove podigao ljestvicu poslodavcima kada je riječ o davanju otkaza zaposlenima koji su na bolovanju dužem od šest sedmica. Proglasivši u maju u jednom konkretnom slučaju otkaz nevažećim, Sud je zapravo naložio poslodavcima da moraju iznova pokušati da napraviti dogovor sa zaposlenima na bolovanju, čak kada je zaposleni prethodnu ponudu odbio ili nije odgovorio na poziv za razgovor.

S druge strane, kako bi umanjile mogućnost dugotrajnih bolovanja, pojedine njemačke kuće zdravstvenog osiguranja, ali i lokalne samouprave, počele su ulagati u proaktivne zdravstvene mjere, poput omogućavanja pristupa trenerima i rekreativnim aktivnostima ili organiziranja radionica koji se tiču zaštite mentalnog zdravlja zaposlenih.

I dok se javnost uglavnom bavila novim pravilima o bolovanjima, usvojena zdravstvena reforma je donijela mnoge novine zbog kojih će zdravstvene usluge za stanovnike Njemačke biti skuplje. Podignut je gornji prag za zdravstvene doprinose, što povećava troškove poslodavcima i osiguranicima, smanjene su subvencije za stomatološke usluge, smanjen broj skrininga za rak kože, homeopatski lijekovi izbačeni iz pokrića zakonskog zdravstvenog osiguranja, a participacije za lijekove koji se izdaju u apotekama bit će podignute s trenutnog minimuma od pet eura na 7,5 eura, a maksimalna participacija s deset eura na 15 eura.