.webp){kind=icon}
Od rujna se otvara tržište rada u okviru Otvorenog Balkana. Tri zemlje sudionice inicijative - Sjeverna Makedonija, Srbija i Albanija omogućit će jednostavno i brzo zapošljavanje. Najavljuje se maksimalno olakšana procedura. Naime, zainteresirani će se moći elektronički prijaviti te će dobiti identifikacijski broj s kojim će moći pristupiti tržištu rada. Procedura bi u sve tri zemlje trebala biti ista, a krajnji rezultat trebao bi biti smanjenje deficita tržišta rada i više stranih ulaganja u regiji.
Prema riječima srpskih stručnjaka, riječ je o korisnom projektu. Profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko rekao je za Bloomberg Adriju kako će koristi biti, pogotovo ako se inicijativi pridruže i druge zemlje Zapadnog Balkana, iako se na početku može činiti da je prednost projekta mala ili nikakva.
Prednost za srpsku i makedonsku industriju te albanski turizam
Posebne će koristi biti za Srbiju, jer ima veće plaće i manju nezaposlenost od Albanije i Sjeverne Makedonije.
"Bit će korisno i ako bude malog neto priljeva radnika, a i ako ga nema, tržište rada će učinkovitije funkcionirati, naravno zbog djelomičnog objedinjavanja ponude i potražnje za radom", kaže Arandarenko.
Profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko
Posebnu korist od ovih projekata imat će pojedini sektori, smatra profesor.
"Srbija i Makedonija zbog stranih ulaganja traže industrijske radnike, u Albaniji su koncentrirani na turizam. Dakle, možemo zamisliti situaciju u kojoj građani Makedonije i Srbije rade u sektoru turizma u Albaniji, a Albanci rade u tvornicama u tim zemljama. Plaće se ne moraju mijenjati, ali ako se u idealnom scenariju poslodavcima dopusti zapošljavanje radnika iz članica Otvorenog Balkana bez dodatnih administrativnih troškova, smanjit će se ukupna nezaposlenost i povećati standard stanovništva u trima zemljama. Slične će plaće pak smanjiti zabrinutost sindikata, primjerice od štete zbog 'jeftine radne snage' ili straha od građana drugačijih socioloških i kulturoloških obilježja", kaže Arandarenko.
Makedonski poslodavci, "gladni" radnika, u inicijativi vide spas. U izjavi za Bloomberg Adriju Mile Boškov iz Poslovne konfederacije Makedonije kaže da će projekt donijeti višestruke koristi.
Dio njih su unapređenje međususjedskih odnosa, stvaranje mogućnosti zapošljavanja, povećanje suradnje između obrazovnih institucija i institucija za zapošljavanje te poticanje gospodarskog rasta i razvoja.
Prema Boškovu, činjenica da su zarade u Srbiji bolje nego u Sjevernoj Makedoniji ne bi trebala biti hendikep, niti bi trebala izazivati strah od odlaska preostalih radnika.
"Sve ovisi o razini ulaganja i specifičnim radnim vještinama. Najave ulaganja uvijek pokreću i potiču tržište rada i radnu snagu. Tako bi se stvorio interes za rad u zemlji, tvrtke radnike na određenim pozicijama trenutno zapošljavaju iz vlastitih baza, sama poslovna inicijativa mogla bi doprinijeti interesu za rad i kod nas", objašnjava Boškov.
SSM: Otići će i onih nekoliko radnika koji su ostali
Međutim, sindikat skeptično gleda na projekt. Prema podacima, srpsko tržište rada, koje je puno jače od makedonskog, trenutno zahtijeva oko 30 tisuća obrtnika, liječnika, medicinskih sestara i tehničara, a apsorbirat će domaću radnu snagu.
"Ono što sa sigurnošću možemo reći zapravo je nalaz iz prethodnog razdoblja, kada je veliki postotak radno sposobnog stanovništva napustio zemlju i zaposlio se u visokorazvijenim zapadnoeuropskim zemljama, ali i šire. Iznenađujuće su brojke iz statistike koliko je mladih ljudi, ali općenito i kvalificiranih kadrova zauvijek napustilo Makedoniju. S Otvorenim Balkanom vidjet ćemo da će radnici zbog liberalizacije tržišta još više odlaziti iz zemlje iz jednostavnog razloga što druge države imaju viši standard zbog viših osobnih primanja zaposlenika. Tako će svi koji ne mogu napredovati posao sigurno potražiti u ove dvije zemlje, Republici Albaniji i Republici Srbiji", kaže Ivan Peševski, potpredsjednik za privatni sektor u Savezu sindikata Makedonije (SSM).
Ivan Peševski, potpredsjednik za privatni sektor u Savezu sindikata Makedonije
Prema njegovim riječima, Vlada je u projekt ušla bez usporedne analize, ali zato sada treba brzo pristupiti određivanju zajedničke cijene rada i radnog vremena.
"To će izazvati tektonske poremećaje na našem tržištu rada jer s druge strane ne vidimo ponudu boljih zakonskih rješenja ili većih plaća za ljude iz drugih zemalja koji ovdje vide bolju perspektivu. Također se mora voditi računa o činjenici da se cijena rada uvozom radnika ne smanjuje, kako ne bi došlo do daljnjeg odlaska naših radnika. Dakle, neminovno moramo imati mehanizam, to jeste regulator cijena rada, odnosno zajedničku cijenu radnog sata", kaže.
Prema riječima Peševskog, mnoga su pitanja sporna, uključujući i to gdje će ti radnici plaćati mirovinske i zdravstvene doprinose.
"Mislim da s Otvorenim Balkanom ostavljamo još jedan veliki prostor za odljev manje kvalificirane radne snage iz zemlje umjesto njena zadržavanja i privlačenja novih radnika. To može samo povećati rupu u proračunu i na jedan način oštetiti državu", zaključuje.
Sporazum o uvjetima slobodnog pristupa tržištu rada na Zapadnom Balkanu jedan je od pet sporazuma koje su prošlog prosinca na samitu inicijative potpisali čelnici triju zemalja Otvorenog Balkana, tadašnji premijer Zoran Zaev, njegov albanski kolega Edi Rama i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Tri zemlje stvaraju tržište od 12 milijuna ljudi.
