Puno je indikatora ekonomskog razvoja i blagostanja stanovništva neke države. BDP je općeniti pokazatelj preko čega se najčešće procjenjuje razina blagostanja u nekoj državi. Snažno korelira s tzv. stvarnim pokazateljima standarda, iako postoje određene mane.
No i drugi pokazatelji mogu se uzeti kao mjerilo, bliži tzv. stvarnosti i iskustvima pojedinaca. Jedan od njih je broj osobnih automobila na tisuću stanovnika. Za pretpostaviti je da će u bogatijim državama i regijama biti veća gustoća automobila nego u siromašnijima.
Ne daje savršenu sliku razlika u standardu, ali je indikativan. Razlike u broju automobila na tisuću stanovnika ne proizlaze samo iz blagostanja, nego i specifičnih geografskih, kulturoloških i zakonskih razlika.
U EU-u je 2023. na svakog stanovnika dolazilo 0,57 osobnih vozila ili 570 na 100 stanovnika. To je 69 više nego 2012., što predstavlja rast od 14 posto. Rast je zabilježen u gotovo svim državama, čak i onima koje nastoje minimalizirati cestovni promet te popularizirati prijevoz biciklima, kao što su Belgija i Nizozemska. Jedine iznimke su Litva i Malta.
To je okvirno dokaz rasta standarda, posebno u državama istoka EU-a koje su zabilježile najveći relativni rast broja automobila. Postotni rast bio je uglavnom veći u državama istoka EU-a s nižim standardom, što je očekivano s obzirom na nižu polaznu točku i veće stope rasta BDP-a.
Stanje u regiji
Za neke države Adria regije nema podataka prije 2015., pa je promatrano razdoblje od te godine. Najmanji rast broja automobila na tisuću stanovnika imala je Slovenija, 10,71 posto. No to nije zbog sporog rasta standarda, nego relativno velikog početnog broja. Već 2015. su u Sloveniji bila 523 automobila na tisuću stanovnika, čemu se ni do 2023. nijedna druga država Adria regije nije približila. U međuvremenu je Slovenija narasla na 579 automobila na tisuću stanovnika.
Postotno je najveći rast bio u Sjevernoj Makedoniji, primarno zbog jako niske baze. Godine 2015. je prema podacima Eurostata u toj državi bilo 185 automobila na tisuću stanovnika, a do 2023.taj je broj narastao na 303 (rast od 63,78 posto), što je još najmanje u regiji.
Drugi najveći rast je zabilježila Srbija (od 39,77 posto), treći Crna Gora (od 38,87 posto) a četvrti Hrvatska (od 36,36 posto). Gledajući apsolutne brojeve, najveći rast zabilježen je u Hrvatskoj, s 363 2015. na 495 automobila na tisuću stanovnika 2023.
Razlike među regijama u Europi
Na razini sekundarnih regija prema klasifikaciji NUTS 2 (fr. nomenclature des unités territoriales statistiques) okvirno se vidi razlika između bogatijeg zapada kontinenta i siromašnijeg istoka. No postoje bitne iznimke koje pokazuju da broj automobila na 1000 stanovnika nije određen samo standardom, nego i kulturološkim, zakonskim i geografskim razlikama.
Za primjer, regije u Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Mađarskoj i Slovačkoj imaju puno manje automobila po stanovniku nego regije u Njemačkoj, Danskoj, Austriji i slično. Izvan EU-a regije Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije i Turske imaju manje automobila po stanovništvu od gotovo svih regija u EU-u, što je očekivano s obzirom na niži standard.
No u Francuskoj je najmanja gustoća osobnih automobila u regiji oko Pariza, koja je standardom najbogatija u državi. Katalonija ima najmanju gustoću osobnih automobila u Španjolskoj, iako je najrazvijenija regija. Šire područje oko glavnog grada Švedske ima manju gustoću od bilo koje regije Bugarske. Očito se razlike u tom pokazatelju ne mogu gledati isključivo kroz prizmu razlika u standardu.
Tko vozi najstarije automobile?
Bolji pokazatelj je starost voznog parka, iako i tu postoje određene iznimke od pravila. U globalu se u bogatijim državama voze mlađi osobni automobili. Tako je u Albaniji, BiH, Srbiji i Rumunjskoj više od trećine automobila starije od 20 godina, a udio mlađih od pet godina je ispod 10 posto.
U relativno bogatoj Finskoj gotovo trećina osobnih automobila starija je od 20 godina, ali u njoj je općenito jako puno automobila (664 na tisuću stanovnika) pa se vjerojatno radi o tome da jako puno ljudi može priuštiti imati dva automobila, noviji i stariji.
Nakon BiH i Srbije najstariji vozni park u regiji ima Crna Gora: 27 posto ih je starije od 20 godina, 53 posto između 10 i 20 godina, 13 posto između pet i deset godina, četiri posto između dvije i pet godina te tri posto manje od dvije godine.
Hrvatska je otprilike po sredini ljestvice u Europi s obzirom na starost voznog parka. Od cjelovitog voznog parka, 17 posto osobnih automobila starije je od 20 godina, 46 posto staro je između 10 i 20 godina, 20 posto između pet i deset godina, devet posto između dvije i pet godina, a šest posto mlađe je od dvije godine.
Najmlađi vozni park u regiji ima Slovenija: 11 posto osobnih automobila starijih od 20 godina, 43 posto između 10 i 20 godina, 27 posto između pet i deset godina, 11 posto između dvije i pet godina te šest posto ispod dvije godine.
Podaci za Sjevernu Makedoniju očito su nepotpuni, ali s obzirom na nizak postotak automobila mlađih od pet i deset godina, za pretpostaviti je da ima najstariji vozni park u Adria regiji.
Rast novih registracija u Hrvatskoj
U Hrvatskoj su 2023. fizičke osobe prvi put registrirale 15.084 nova osobna vozila. To je zamjetan rast u odnosu na razdoblje prije pandemije, kada su fizičke osobe prvi put registrirale između 12 i 13 tisuća novih osobnih vozila godišnje.
Toliki rast može biti dokaz velikog rasta standarda, što se poklapa s činjenicom da je kumulativni BDP Hrvatske između 2019. i 2025. bio jedan od najvećih u EU-u. No može se raditi i o naknadnoj kupnji, tj. o tome da oni koji bi kupili novi automobil 2020. i 2021. to nisu mogli napraviti zbog pandemije i problemima s proizvodnjom kao što je nedostatak čipova, pa naknadno kupuju i time umjetno podižu brojeve 2023. i 2024. Sljedeće dvije do tri godine pokazat će koji od tih dvaju efekata prevladava.
Broj automobila na tisuću stanovnika jedan je od indikatora koji pokazuje rast ili pad standarda u nekoj državi i regiji. No nije savršen jer na to utječu kulturološki, geografski i zakonski faktori.
Može poslužiti kao indikator, posebno kada se gleda u zajedničkom kontekstu s prosječnom starosti voznog parka. Po njima istok EU-a i Adria regija još uvijek zaostaju za razvijenim državama, ali se ta razlika zadnjih godina smanjuje.
.webp){kind=icon}
