.webp){kind=icon}
Narodna banka Srbije (NBS) najavila je da unatoč neočekivano jakim i postojanim inflatornim pritiscima očekuje kako će ona ove godine ipak početi popuštati.
"U rujnu očekujemo vrhunac od oko 14 posto, no nadamo se da neće biti toliki. Prvi put mogu kazati kako sve ovo što se događa ne ovisi o Srbiji i NBS-u, mi samo možemo odgovarati na te vanjske utjecaje, a izloženi smo jer nismo otok", rekla je guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković te dodala kako je Srbija među europskim zemljama pod najvećim utjecajem ekonomskih kretanja.
Prema projekciji iz kolovoza, vrhunac inflacije u Srbiji očekuje se tijekom trećeg tromjesečja ove godine, nakon čega bi trebala krenuti silaznom putanjom, uz očekivani snažniji pad u drugoj polovici iduće godine i povratak u granice cilja u prvoj polovici 2024. godine, navodi središnja srbijanska banka u najnovijem izvješću o inflaciji.
U usporedbi s prethodnom projekcijom iz svibnja, inflacija će se u cijelom horizontu projekcije kretati na višoj razini jer su se materijalizirala dva ključna rizika projekcije – zaoštravanje geopolitičkih tenzija i posljedični rast cijena energenata, kao i poljoprivredna sezona u Srbiji, koja će, unatoč ranijim očekivanjima, uslijed suše biti sličnija prošlogodišnjoj.
Projekcija inflacije dva je postotna boda viša od svibanjske jer se najviše manifestirala u zemljama koje su najvažniji ekonomski partneri Srbije, rekao je Savo Jakovljević, direktor sektora za ekonomska istraživanja NBS-a.
"U lipnju i srpnju su u ECB-u zabilježili visoku inflaciju, što je utjecalo na sve proizvode koje razmjenjujemo i tako se više cijene prenose i na nas. To je kod nas dovelo do rasta inflacije od 0,7 postotnih bodova", rekao je na predstavljanju izvješća.
Deficit tekućeg računa i BDP
"Nastavljen visok uvoz energenata ključan je razlog naše revizije udjela ovogodišnjeg deficita platne bilance u BDP-u naviše na 9,4 posto. Srednjoročno rast izvoznih kapaciteta, uz očekivano smanjenje negativnih efekata vanjske potražnje i nepovoljnih odnosa razmjene, trebao bi doprinijeti postupnom smanjenju deficita tekućeg računa", ocjenjuje središnja srbijanska banka.
U toj instituciji se nadaju kako će eksternoj održivosti pridonijeti i nastavak priljeva izravnih stranih ulaganja koji se ove godine projicira na oko 3,4 milijarde eura, što je "blisko očekivanjima i za naredne godine".
Ipak, i dalje postoje realni rizici po pitanju ovih projekcija jer je srbijanska ekonomija "eurizirana", odnosno najviše ovisi o suradnji s europskim zemljama, koje su ponajviše stradale i osjetile krizu zbog rata u Ukrajini, prema riječima guvernerke.
Depositphotos
"Središnje banke često revidiraju svoje projekcije i moram kazati da je prisutna velika neizvjesnost. Svi naši najveći ekonomski partneri iz Europe su u krizi, pa je neminovno da se to prenosi i na naše tržište", naveo je Jakovljević.
Prema njegovim riječima, za ovu godinu nema razloga za reviziju projekcija BDP-a, a za sljedeću su revidirali jer očekuju prijenos smanjenja iz okruženja.
Projekcija rasta BDP-a Srbije za sada je naizgled na dobroj putanji te je banka projekciju zadržala na od 3,5 do 4,5 posto, koliko je očekivala i u svibnju, jer je domaća aktivnost u drugom tromjesečju bila iznad očekivanja.
"Ipak, zbog očekivanog usporavanja ekonomske aktivnosti u ostatku godine u uvjetima jačanja recesijskih pritisaka u eurozoni, gospodarski smo rast za 2023. godinu korigirali za 0,5 postotnih bodova naniže, na raspon od 3,5 do 4,5 posto godišnje, čemu bi trebalo pridonijeti slabljenje utjecaja sukoba u Ukrajini na eksternu potražnju, kao i planirana realizacija investicijskih projekata", navodi se u izvjšću NBS-a.
