SAD uvele sankcije NIS-u

Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sankcionisalo je Naftnu industriju Srbije (NIS) u okviru novog paketa sveobuhvatnih mjera usmjerenih na ruske proizvođače energije.

Domaći mediji ranije u toku dana su izvjestili da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uoči objavljivanja odluke SAD sazvao članove svog kabineta, kao i više ministara i stručnjaka za energetiku na sastanak u Predsjedništvo. U Beograd je inače stigla američka delegacija koju predvodi zamjenik američkog državnog sekretara za upravljanje i resurse Richard Verma, a u čijem sastavu je i pomoćnik državnog sekretara za Evropu i Evroaziju James O'Brien koji će večeras i sutra imati susrete sa Vučićem.

Papir najavljen za vikend

Podsetimo, predsjednik Vučić tokom vikenda je i najavio da će papir iz SAD o sankcijama NIS-u stići u petak, 10. januara, ili u ponedeljak, 13. januara, dodajući da to neće izazvati krizu u zemlji. "Neće biti nikakve krize, imamo dovoljno rezervi nafte", rekao je Vučić u nedjelju za RTS.

Dan ranije je na sjednici Vlade Srbije rekao da mu je američki podsekretar za ekonomski rast, energetiku i životnu sredinu Jose Fernandez potvrdio da će ta zemlja uvesti direktne sankcije NIS-u. Tom prilikom je kazao da će sankcije izazvati probleme sa snabdjevanjem nafte, Rafinerijom i Petrohemijom.

Glavne dileme tada su bile da li će sankcijama biti naloženo djelimično ili potpuno ukidanje ruskog vlasništva u NIS-u i da li će Srbija stići da u propisanom roku sprovede potrebne mjere. Naime, prema Vučićevim riječima, Fernandez mu je rekao da će Srbija imati rok od 30 dana da sagleda mogućnosti i pokrene akciju, a da za 60 dana treba da završi cijeli proces. "Oni (SAD) će prije 15. januara izaći sa tom odlukom. Do 15. marta moramo da završimo sve. Do 15. februara mi moramo da znamo šta radimo", rekao je Vučić za vikend.

Prenio je i da je Fernandezu "izletelo" da SAD očekuju da Srbija izvrši nacionalizaciju NIS-a, gde bi Zapad priznao da ga Srbija uzme bez naknade, ali kako je rekao, on ne misli da to treba da bude cilj Srbije. Ipak, na pitanje da li Srbija ima novca da otkupi ruski dio akcija u NIS-u, predsjednik zemlje je tokom gostovanja na javnom servisu rekao da ima novca da odmah to otkupi, kao i da ne bi morala da kupuje cijeli paket, jer već posjeduje 29 odsto svog udjela.

Šta poslije uvođenja sankcija

Stručnjaci ovih dana navode da Srbija posjeduje rezerve naftnih derivata koje mogu da pokriju potrebe tržišta za oko dva mjeseca. "Naše rezerve ćemo da čuvamo za još teže dane, koji mogu da dođu usljed sukoba u Ukrajini, usljed situacije u Pacifiku, Bliskom istoku i mnogim drugim dijelovima svijeta. Tako da ćemo rezerve da čuvamo, a sada ćemo sve da uradimo kako treba. Ljudi ne moraju da brinu", rekao je Vučić tokom gostovanja na javnom servisu u nedjelju.

Poznavaoci prilika su ranije ocijenili da bi u slučaju da dođe do sankcija, zemlja bila prinuđena da uvozi derivate, mada ih i sada uvoze i privatnici i strane kompanije, ali je pitanje da li bi mogli da zadovolje potrebe. U Srbiji derivate uvoze Mol iz Mađarske, OMV iz Rumunije, Lukoil iz Bugarske i grčki Helenik.

Bloomberg Adria već je istraživala kako bi se sankcije mogle odraziti na cijenu goriva, što neće obradovati vozače.

Stručnjak za energetiku Aleksandar Kovačević u subotu je poručio da promjene u režimu međunarodne trgovine NIS-a mogu prouzrokovati probleme u sigurnosti snabdjevanja energijom i fiskalnoj stabilnosti Srbije jedino ukoliko se baš ništa ne preduzme, što je malo vjerovatno.

"Ima veliki broj opcija mimo nastojanja da se očuva sadašnja struktura tržišta. Pored Vlade Srbije, postoje i mnogi komercijalni učesnici na tržištu sposobni da preduzmu različite inicijative. Pored eventualnih političkih pregovora u SAD ili Ruskoj Federaciji, postoji i veliki prostor za mnogobrojne i različite strateške ili komercijalne opcije", kazao je Kovačević za Bloomberg Adriju.

Analitičar Ipopema Securitiesa Vladan Pavlović istog dana je naglasio da je NIS minijaturni entitet da bi imao značaja za američku stranu.

"Ako moja pretpostavka nije tačna i ako zaista slijedi blokada NIS-a, onda je scenario vrlo jasan - država će izvršiti preuzimanje ruskog udjela sa ili bez dogovora sa ruskom stranom ili će ga otkupiti neka druga strana kompanija uz dogovor sa ruskom stranom", zaključio je sagovornik.

Prema posljednjim podacima, naftna kompanija je u prvih devet mjeseci 2024. ostvarila neto dobit od osam milijardi dinara, što je za 75 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. U NIS-u su ovo objasnili zastojem u proizvodnji tokom remonta i rastom obima obaveza po osnovu poreza i drugih javnih prihoda. U avgustu su akcionarima na ime dividende za 2023. godinu isplatili skoro 10,5 milijardi dinara u bruto iznosu.

Kada je riječ o operativnim rezultatima, ukupan obim proizvodnje nafte i gasa u prvih devet mjeseci iznosio je 856,7 hiljada uslovnih tona, što je za jedan odsto manje nego u istom periodu prošle godine. U Rafineriji nafte Pančevo prerađeno je 2,5 miliona tona sirove nafte i poluproizvoda, odnosno za 16 odsto manje u odnosu na uporedni period. Ukupan obim prometa naftnih derivata smanjen je za devet odsto i iznosio je 2,7 miliona tona.

Akcije zaključile trgovanje u crvenom

Deonicama NIS-a trguje se na Beogradskoj berzi, a njihova cijena zabeležila je pad kada su sredinom decembra inicijalno najavljene sankcije. U međuvremenu, akcije su se donekle oporavile.

Nakon praznika, sreda im je donijela rast od 3,32 odsto, u četvrtak su trgovanje završile padom od 1,8 odsto, a u petak su produbile taj pad za dodatnih 0,52 odsto. Time su nedjelju zaključile cijenom od 761 dinar. Ovo je i dalje relativno daleko od 622 dinara koliko su akcije vrijedele 16. decembra - nakon što je Vučić prvi put najavio američke sankcije - a što je ujedno bila i njihova najniža cijena u poslednjih godinu dana.

Prema aktuelnoj vrijednosti dionica, NIS-ova tržišna vrijednost na berzi je preko 1,06 milijardi evra.

Ruski udio u vlasništvu

Kada je američki ambasador Christopher Hill prošlog mjeseca izjavio da nema najava da će SAD uvesti sankcije NIS-u, on je takođe istakao da postoji zabrinutost da li NIS u ruskim rukama na neki način pomaže finansiranju rata u Ukrajini i da su to legitimna pitanja koja treba pažljivo razmotriti.

Međutim, prema mišljenju upućenih u dešavanja na tržištu energenata i poslovanje kompanija iz ovog sektora, izjava američkog ambasadora da NIS možda pomaže da se finansira rat u Ukrajini i nije baš najjasnija, jer profit koji ova kompanija dobija ide Gazprom Neftu. On izmiruje svoje obaveze prema državi, kao i svaka kompanija, i taj novac ide u ruski budžet, ali ne može se reći da on na taj način finansira rat.

Šansa da Gazprom Neft prepusti dio vlasništva Srbiji postoji jer iako su njihova ulaganja bila velika, oni se ipak, kada je u pitanju profit, najviše oslanjaju na svoje rafinerije u Rusiji.

Podsjetimo, Gazprom Neft je od kupovine 2009. godine bio vlasnik 56 odsto akcija, ali kada su mu uvedene sankcije Evropske unije zbog rata u Ukrajini, u maju 2022. Gazprom je kupio 10 miliona akcija NIS-a i stekao udio od oko šest odsto, tako da su se evropske sankcije zaobišle jer su se odnosile na naftne kompanije koje imaju više od 50 odsto udjela.

Gazprom Neft je, dakle, trenutno vlasnik 50 odsto akcija, a Gazprom, protiv koga nisu uvedene sankcije EU, ima 6,1 odsto. Još 29,87 odsto je u vlasništvu države Srbije, dok je ostatak kapitala u rukama manjih investitora i malih akcionara, građana i zaposlenih.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar