Narodna banka Srbije (NBS) donijela je odluku da dodatno pooštri monetarnu politiku i poveća referentnu kamatnu stopu na tri odsto.
"Istovremeno, stopa na kreditne olakšice iznosi 4 odsto, a stopa na depozitne olakšice 2 odsto, tako da je čitav koridor kamatnih stopa povećan za 25 baznih poena. Donoseći ovakvu odluku, Izvršni odbor obezbjeđuje kontinuitet umjerenog pooštravanja monetarnih uslova, čime se na adekvatan način reaguje na pojačane inflatorne pritiske, ne ugrožavajući pritom daljnji rast privredne aktivnosti", navodi se u saopštenju NBS.
Izvršni odbor je procijenio da je, u uslovima nastavljenih troškovnih pritisaka, kao i rasta uvozne inflacije iznad očekivanja, potrebno nastaviti pooštravanje domaćih monetarnih uslova, saopštili su iz centralne banke u Beogradu.
Prema istraživanju koje Bloomberg sprovodi, većina analitičara bankarskog sektora u prosjeku je očekivala povećanje na 3 odsto. Ovo je peto povećanje od početka ove godine, a NBS je odsječnije reagovala na inflaciju i povećavala 50 baznih poena ranije tri puta početkom godine, da bi se odlučila na manje povećanje u julu, za 25 baznih poena.
Prema izvještaju NBS-a od srijede, bruto devizne rezerve iznosile su 15.022,8 miliona evra u julu, što je 247,1 milion evra više nego na kraju juna. Istovremeno, banka je kupila neto 435 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu u julu, ali je od početka godine prodala 1.355 miliona evra kako bi održala stabilnost kursa dinara prema evru. Dinar je stabilan od početka godine, ali inflatorni pritisci se nastavljaju jer dolaze od spoljnih faktora, odnosno uzrokuje ih rat u Ukrajini.
Prema riječima Vladimira Gligorova, saradnika Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, "rizik je pritisak na rezerve".
"Od kraje prošle godine do maja ove godine su rezerve smanjene za oko 3 milijarde evra, a sada su vjerovatno za oko milijardu veće zbog priliva i jačanja dolara. Biće, međutim, potrebno da se rastući rizik neutrališe višim kamatnim stopama kako bi se očuvao priliv stranog novca. Dosta će zavisiti od ubrzanja inflacije i od usporavanja privrednog rasta. Centralna će banka intervenisati da ublaži oscilacije, ali ključni instrument je kamatna stopa i zapravo razlika između one u evrima, koja će rasti, jer će Evropska centralna banka to morati da radi, i one u dinarima", kaže Gligorov u odgovorima za Bloomberg Adriju.
Kako objašnjava ekonomista Gligorov, ta razlika će zavisti i od povećanih rizika zbog sankcija i zbog političke nestabilnosti.
Dinar je postepeno ojačao nakon inicijalnog pomjeranja u martu, uzrokovanog neizvjesnošću izazvanim konfliktom u Ukrajini, da bi nakon brze stabilizacije na kurs počeli da "djeluju uobičajeni sezonski faktori realizacije izvoznih poslova, pojačani priliv doznaka i relativno slaba korporativna tražnja u ljetnom periodu", kaže analitičar i investicioni savjetnik Erste Banke Mladen Dodig.
"Pri tome je apresijacija bila veoma postepena, s intervalima stabilnosti koja je u memoriji tržišta već nekoliko godina. Moguće je da će se sličan trend nastaviti do jeseni, kada će neki (makro)ekonomski izgledi postati izvjesniji i kada se pojača aktivnost korporativnog i javnog sektora", objašnjava Dodig.
Inflacija
Rekordna inflacija u junu od 11,9 odsto pogurana je najviše spoljnim faktorima koji su nastali kao posljedica rata u Ukrajini. Projekcije koje je iznijela NBS o stopi međugodišnje inflacije kreću se između 10 i 11 odsto, odnosno na nivou su od 10,5 odsto za jun i jul. Izvještaj o inflaciji Republičkog statističkog zavoda očekuje se 12. avgusta.
"Prema avgustovskoj projekciji Izvršnog odbora, međugodišnja inflacija će tokom tekućeg tromjesečja najvjerovatnije dostići vrhunac, a zatim će imati opadajuću putanju. U smjeru smirivanja inflatornih pritisaka djelovaće dosadašnje zaoštravanje monetarnih uslova, očekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su vodili rast cijena energenata i hrane u prethodnom periodu, kao i niža eksterna tražnja u uslovima nepovoljnijih izgleda globalnog privrednog rasta. U kratkom roku smirivanju inflatornih pritisaka doprinijeće i donijete ekonomske mjere Vlade, kojima je ograničen rast cijena hrane i energenata na domaćem tržištu", navode iz NBS poslije odluke o referentnoj stopi.
Analitičar Erste Banke Dodig kaže da oni očekuju da će se NBS i dalje voditi narednim očitavanjima kako inflacije tako i drugih ključnih makroekonomskih pokazatelja.
"Naše trenutno očekivanje je da bi, u zavisnosti od intenziteta inflatornih pritisaka, moglo biti prostora za dodatno povećanje osnovne kamatne stope, ali ne u velikoj mjeri. Naš osnovni scenarij je mogući vrhunac inflacije u trećem kvartalu ove godine i njeno postepeno snižavanje do ciljanog raspona u periodu od 12 do 18 meseci", reako je Dodig u pisanim odgovorima za Bloomberg Adriju prije odluke NBS.
Politike centralnih banaka
Evropska centralna banka (ECB) podigla je kamatne stope ranije u julu za 0,5 odsto, dok su Federalne rezerve (Fed) od početka godine podigle referentnu kamatnu stopu na 2,25 do 2,5 odsto. Banka Engleske (BoE) je referentnu kamatnu stopu ranije ovog mjeseca podigla na 1,75 odsto, najviše od 1995. godine.
"Veliki broj centralnih banaka revidira naviše projekcije inflacije uz ocjenu da su i dalje izraženiji rizici da bi inflacija mogla biti viša i postojanija od očekivane. Zbog toga su mnoge centralne banke, uključujući i najuticajnije – Sistem federalnih rezervi i Evropsku centralnu banku – proteklih mjeseci brže od očekivanog zaoštravale svoje monetarne politike. Navedeni faktori mogu uzrokovati da izgledi globalnog privrednog rasta budu nepovoljniji, utičući pritom i na povećanje volatilnosti na međunarodnom finansijskom tržištu i usmeravanje globalnih tokova kapitala od zemalja u razvoju ka razvijenijim ekonomijama", navodi se iz Centralne banke Srbije.
.webp){kind=icon}
