Narodna banka Srbije (NBS) nastavlja restriktivnu monetarnu politiku podizanjem referentne kamatne stope na 5,75 odsto, zbog visoke inflacije, u zaoštravanju koje može da vodi ka recesiji. Prethodno je referentna kamatna stopa iznosila 5,5 odsto.
"Izvršni odbor je imao u vidu da su, i pored znakova popuštanja, globalni troškovni pritisci i uvozna inflacija i dalje visoki i da je potrebno ograničiti njihove indirektne efekte na rast cijena na domaćem tržištu, koji se mogu prenositi putem inflacionih očekivanja, kao i uticati na dio pritisaka koji dolaze sa strane tražnje", saopšitla je NBS.
Inflacija je, podsjetimo, iznosila 15,8 odsto u januaru, što je najviši nivo u posljednjih 15 godina. Indeks potrošačkih cijena za februar će Republički zavod za statistiku objaviti 13. marta.
"Pomjerili smo svoja prethodna očekivanja za kamatne stope na više povećanja od prethodno očekivanih ili čak i veća povećanja budućih, pošto je inflacija porasla u januaru (za razliku od drugih sličnih zemalja), iako su neke poreske promjene takođe imale ulogu u ovome. To je takođe bilo pojačano sa više 'jastrebovskih' glasova iz Feda i ECB-a i savjeta lokalne kancelarije MMF-a da se dodatno poveća", rekao je Jakub Kratky, finansijski analitičar u Generali Investments CEE iz Praga prije objave odluke o kamatnoj stopi.
NBS sa svoje strane može da utiče monetarnim mjerama na smanjenje inflacije, ali u ovoj godini najveći pritisak će prema svim ovim pokazateljima biti na fiskalnoj politici i pažljivom vođenju javnog duga, ali i izdataka. Na ovim stavkama insistira i MMF, koji je upozorio na dalje dizanje plata i penzija, držanje javnog duga na prihvatljivom nivou, kao i na transformaciju EPS-a. Srbija je, podsjetimo, potpisala dvogodišnji stendbaj aramžman sa MMF-om od 2,4 milijarde evra prošle godine.
Inflatorna spirala
Centralna banka u Beogradu je navela da je opreznost monetarne politike je neophodna i zbog i dalje prisutnih geopolitičkih tenzija. Kao razlog ekonomisti navode "postojanje rizika da se snabdijevanje svjetskog tržišta naftom iz Rusije znatnije smanji u narednim mjesecima i da ne bude kompenzovano rastom ponude iz drugih zemalja OPEC-a, što bi podstaklo rast cijene nafte".
"Pored toga, indirektni efekti povećanih cijena energenata i industrijskih sirovina u prethodnom periodu, zajedno s tržištem rada koje karakteriše niska nezaposlenost i dalji rast zarada, još uvek utiču na rast bazne inflacije u većini zemalja," navode ekonomisti NBS.
Prema očekivanjima iz februarske projekcije za srednji rok očekuju i da će inflacija ostati povišena do kraja ovog tromjesečja, "prije svega kao posljedica nastavka prenošenja visokih troškovnih pritisaka iz prethodnog perioda na cijene hrane i drugih industrijskih proizvoda, kao i korekcije cijena električne energije i gasa".
Prema mišljenju Slaviše Tasića, profesora ekonomije i autora biltena "Tržišno rješenje", inflatorna spirala samo "površinski postoji" te da troškovi ne dižu jedni druge "nego svi zajedno, cijene i plate, rastu zbog zajedničkog spoljnog uzroka".
"Taj uzrok je ekspanzivna monetarna politika, odnosno rast novčane mase. Sada je taj rast stavljen pod kontrolu i kod ECB i kod Feda i inflacija bi, ako ovako ostane, trebalo da pada. Ali to se ne može desiti preko noći zbog načina na koji inflaciju mjerimo (mjesec na mjesec od prethodne godine). Ako monetarna politika nastavi da bude restriktivna, inflacija će sigurno pasti (govorim prije svega o politici ECB jer je ona ključna za nas, ne NBS)", naveo je Tasić u izjavi za Bloomberg Adriju prije objave NBS. Srpska ekonomija je u velikoj mjeri evropeizovana te zavisi od politike ECB.
Ulaz u Narodnu banku Srbije (Bloomberg Adria)
Dok je glavna stopa inflacije u evrozoni prošlog mjeseca pala za 0,1 procentni poen na 8,5 odsto, bazna inflacija, koju pomno prati ECB, porasla je za 0,3 procentna poena - na rekordnih 5,6 odsto. Bazna inflacija u Srbiji, koju pomno prati i NBS, i u decembru je, prema njihovom izvještaju, dostigla 10,1 odsto pod uticajem "još uvek visokih proizvođačkih i uvoznih cijena". U januaru je bazna inflacija nastavila rast i bila je na 10,4 odsto.
Pojačana restrikcija i recesija
Ekonomisti posle reakcija centralnih banaka iz Evrope i SAD, ali i saveta MMF očekuju da će banka u Beogradu morati zbog tako visoke i uporne inflacije morati da nastavi zaoštravanje više nego što se očekivalo u narednim mjesecima. Rizici su sa spoljašnje strane još uvijek visoki, upozorava MMF.
"Štaviše, ako se restriktivnost predugo nastavi ili pojača, vreba i suprotna opasnost, recesija izazvana slabim dotokom novca," navodi Tasić u pisanim odgovorima za Bloomberg Adriju.
Guverner Jorgovanka Tabaković je na Kopaonik biznis forumu ranije ove nedelje rekla da očekuje da će se inflacija "do kraja ove godine prepoloviti sa trenutnog nivoa od 15,8 odsto". Ona je napomenula da ne misli da je NBS zakasnila sa podizanjem referentne kamatne stope.
Guverner NBS Jorgovanka Tabaković govori na Kopaonik biznis forumu (BloombergAdria)
"Ovo bi moglo biti malo previše optimistično i dodatno da će opasti na tri odsto godinu dana kasnije. Ali delimo stav da bi inflacija trebalo da ostane lepljiva u tekućem tromesečju, praćena izraženijim usporavanjem u drugoj polovini ove godine," rekao je u pisanim odgovorima Kratky.
Tim analitičara Bloomberg Adrije kaže da iako je NBS u ovom ciklusu već povećala kamatnu stopu, "značajniji uticaj je izostao". Njihova očekivanja su prije odluke bila da će NBS povećati referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, a kao glavni razlog naveli su da i dalje vide visoku i ukupnu i baznu inflaciju.
Otvaranje Kine
Kao jedan od rizika po globalne ekonomske tokove NBS prepoznaje i one koji dolaze poslije otvaranja Kine i izlaska iz Covid režima, što bi se ponovo prenijelo na odluke ECB i Feda i "kretanja na međunarodnom finansijskom tržištu i tokovi kapitala prema zemljama u usponu", navode iz NBS.
"Otvaranje Kine nakon popuštanja restriktivnih zdravstvenih mjera moglo bi ubrzati globalnu ekonomsku aktivnost i povećati tražnju za energentima i primarnim proizvodima, što može usporiti proces smanjenja globalne inflacije, dok bi u suprotnom smjeru djelovalo veće od očekivanog zaoštravanje monetarnih politika centralnih banaka", navodi se u saopštenju.
Prema Bloombergovim izveštajima od jutros za sada prvi znaci govore da nema naznaka većeg pogoršanja, ali ih neki ekonomisti očekuju u drugoj polovini godine.
"Kina je deflaciona" s obzirom na to koliko visoka nezaposlenost i tekući pad imovine opterećuju troškove, rekao je Raymond Yeung, glavni ekonomista u Greater China at Australia & New Zealand Banking Group Ltd. Prigušeni pritisci na cijene u zemlji pokazuju da strah od ponovnog otvaranja zemlje na povećanje globalne inflacije "ne stoji", dodao je on.
Kineski ekonomski oporavak je ubrzano napredovao, a potražnja za uslugama je skočila i prodaja kuća pokazuje neke znake stabilizacije. Ipak, inflacija je prigušena jer su troškovi hrane pali nakon praznika lunarne Nove godine, a cijene roba, poput sirove nafte, su otišle naniže.
Eric Zhu, ekonomista u izjavi Za Bloomberg Economics navodi:
"Blaga kineska inflacija CPI i deflacija fabričkih cijena će se vjerovatno nastaviti u narednim mjesecima. To znači da inflacija neće biti briga političara u bliskoj budućnosti. Ali očekujemo da će se pritisci povećati u drugoj polovini, sa povećanjem indeksa potrošačkih cijena koji će se približiti 3 odsto u četvrtom tromjesečju, jer jača potražnja podstiče cijene. U široj slici, međutim, malo je vjerovatno da će inflacija izmaknuti kontroli, s obzirom na cilj vlade za skroman rast BDP-a od 5 odsto ove godine".
BDP očekivanja
Prema aktuelnoj projekciji NBS, bruto domaći proizvod Srbije ove godine ostvariće realni rast u rasponu od dva do tri odsto, dok za sljedeću godinu očekuju ubrzanje rasta na tri do četiri odsto, a poslije toga povratak na rast od četiri odsto.
"Rast će biti vođen domaćom tražnjom, čemu u najvećoj mjeri doprinosi očuvano tržište rada, dok će zbog i dalje visokog očekivanog uvoza energenata i niže eksterne tražnje, prije svega iz zone evra, doprinos neto izvoza biti negativan," navodi se u saopštenju NBS.
Centralna banka ipak očekuje da i u ovoj godini izvoz nastavi dinamičan rast zahvaljujući investicijama iz prethodnog perioda, koje su bile pretežno usmerene u razmenljive sektore.
"Oporavak eksterne tražnje od druge polovine ove godine, povećani izvozni kapaciteti i planirana realizacija investicionih projekata, pre svega u oblasti putne, železničke, energetske i komunalne infrastrukture," bi trebali da poguraju rast BDP-a na gore u sljedećoj godini prema prognozama NBS.
--Uz saradnju Fran Wang and Wenjin Lv.
.webp){kind=icon}
