Termoelektrane u BiH najveći zagađivači u regiji

Termoelektrane na jugoistoku Evrope, šest godina nakon roka za usklađivanje s ekološkim standardima, i dalje zagađuju. Dok Hrvatska i Slovenija imaju jasnije strategije za napuštanje ugljena, države Zapadnog Balkana suočavaju se s kašnjenjima i izazovima u smanjenju emisija i prelasku na čišće izvore energije.

Izvještaj "Uskladi ili zatvori" organizacije Bankwatch (CEE Bankwatch Network), objavljen prošlog mjeseca, otkriva da zagađenje ne samo da se nije smanjilo, već su emisije sumpor-dioksida (SO₂) prošle godine bile veće u usporedbi s 2022. godinom, dok su emisije prašine i dušikovih oksida (NOₓ) ostale na visokom nivou u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Izvještaj završava konkretnom preporukom vlastima zemalja Zapadnog Balkana da konačno počnu upravljati i prestanu omogućavati energetskim poduzećima beskrajno produžavanje rokova. Preuzete obaveze moraju se poštovati. Postrojenja koja rade pod režimom izuzeća moraju odmah biti zatvorena.

Teoretski, izuzeci su mogući, ali samo ako se ispune određeni uvjeti. U međuvremenu, radno vrijeme postrojenja treba biti skraćeno kako bi se zagađenje svelo na minimum.

U 2023. godini četiri postrojenja premašila su svoje limite emisija sumpor-dioksida više od deset puta. Potaknuti ovim alarmantnim brojkama, odlučili smo analizirati kako vlasti Adria regije planiraju postupno odustajanje od ugljena.

Plomin na putu prema zatvaranju do 2033. godine

Prema planovima hrvatskih vlasti, do 2030. godine zemlja treba smanjiti emisije ugljika za 45 posto, a najkasnije do 2033. godine prestati koristiti ugljen.

Termoelektrana koja radi na ugljen i koja bi trebala prestati raditi do te godine je Plomin, a iz tog postrojenja za Bloomberg Adriju kažu da ciljana godina ostaje ista, ali da će odluka ovisiti o državnim vlastima.

"Moguće je da će nas ekonomski proračuni prisiliti da obustavimo proizvodnju i prije toga. Odnos između cijene ugljena i CO₂ s jedne strane te tržišne cijene električne energije s druge strane može postati toliko nepovoljan da daljnji rad postane neisplativ", kažu iz HEP-a o posljednjoj termoelektrani na ugljen u Hrvatskoj.

Iz postrojenja naglašavaju važnost Plomina za sigurnost opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj, a posebno u Istri.

"U slučaju prijevremenog prestanka rada Plomina, bit će potrebno osigurati novi proizvodni kapacitet za to područje, koji zasigurno neće koristiti ugljen", navodi se u odgovoru.

Kraj korištenja ugljena u termoelektranama Sjeverne Makedonije do 2030.

Prema dokumentu koji je UNICEF objavio u septembru ove godine, u Sjevernoj Makedoniji smrtni slučajevi novorođenčadi povezani sa zagađenim zrakom čine 11,6 posto ili jedan od devet smrtnih slučajeva djece mlađe od godinu dana.

Tokom šest godina otkako je istekao rok za usklađivanje, jedino što je zemlja uspjela jeste udaljiti se od usklađivanja, kako u smislu smanjenja emisija, tako i u pogledu monitoringa. Nijedna od termoelektrana na ugljen još uvijek nema kontinuirani monitoring, a dosad su izvještavale samo na temelju izračuna dobivenih iz mjesečnih mjerenja, navodi se u izvještaju organizacije Bankwatch.

Paralelno s objavom izvještaja stigla je i izjava ministra za okoliš Izeta Mejdžitija s godišnje konferencije o energetskoj sigurnosti Srednje i Istočne Evrope u Washingtonu.

"Sjeverna Makedonija ima cilj odustati od upotrebe ugljena za energetske potrebe do 2050. godine, poštujući rokove EU-a za tranziciju na obnovljive izvore energije", izjavio je tada Mejdžiti.

Bloomberg Adria se obratila Ministarstvu energetike s pitanjem znači li ta izjava ministra okoliša da zemlja ponovo odgađa ciljeve postavljene nacionalnim planovima i strategijama.

Ministrica za energetiku, rudarstvo i mineralne sirovine Sanja Božinovska izjavila je za Bloomberg Adriju da se ono što Mejdžiti najavljuje odnosi na dekarbonizaciju cijele države do 2050. godine i obuhvata više sektora, uključujući energetiku, građevinarstvo i prometni sektor.

"Pojam dekarbonizacije je širi od upotrebe ugljena u termoelektranama i ne treba 2050. godinu poistovjećivati kao krajnji rok za zatvaranje termoelektrana. U skladu s trenutnom strategijom energetike i nacionalnim planom za energiju i klimu, termoelektrane u Sjevernoj Makedoniji trebale bi biti zatvorene do 2030. godine, i mi smo fokusirani na poštivanje tog roka. Kao vladi, cilj nam je smanjiti emisije stakleničkih plinova za 82 posto do 2030. godine u usporedbi s nivoom iz 1990. godine", izjavila je Božinovska.

U međuvremenu, najavila je revitalizaciju i modernizaciju REK Bitola i TE Oslomej kako bi se povećala učinkovitost blokova, a prije svega smanjile emisije CO₂, SOₓ, NOₓ i čestica, u skladu s dopuštenim graničnim vrijednostima emisija u EU-u.

Božinovska je također istaknula da se paralelno rade planovi za investicije kojima bi se zamijenila upotreba ugljena. Planovi uključuju raspisivanje konkursa za plinski interkonektor Makedonija-Grčka, čime se otvara put za plinifikaciju Sjeverne Makedonije, kao i izradu nove studije opravdanosti za hidroelektranu Čebren.

"Da rezimiram, posvećeni smo smanjenju štetnih utjecaja upotrebe ugljena, ali i postupnom smanjenju njegove upotrebe, uz značajne državne investicije u alternative ugljenu kao izvoru energije, te poticanje privatnih investicija u obnovljive izvore energije", zaključila je Božinovska.

Srbija cilja da do 2030. polovica električne energije dolazi iz obnovljivih izvora

Srbija je u julu usvojila integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje do 2030. godine, s projekcijama do 2050. godine. Prema ovom planu, do 2030. godine svaki drugi megavat-sat proizvedene struje bit će osiguran iz obnovljivih izvora.

Ministarstvo rudarstva i energetike tada je saopćilo da ovaj ambiciozni plan znači da se Srbija polako udaljava od termoelektrana i proizvodnje struje iz ugljena.

Paralelno s tim najavama iz Ministarstva, stigla je i vijest o otvaranju novog bloka unutar termoelektrane Kostolac, koja je, prema izvještaju Bankwatcha, označena kao najrizičnija u Srbiji.

Ova termoelektrana je u augustu ove godine dobila integriranu dozvolu od Ministarstva za zaštitu okoliša. Dozvola se odnosi na termoelektranu Kostolac B, za blokove B1 i B2.

"Ova dozvola uključuje integrirano sprječavanje i kontrolu zagađenja okoliša. Izdaje se na razdoblje od 10 godina. Riječ je o sveobuhvatnoj ekološkoj dozvoli koja podrazumijeva minimalnu potrošnju sirovina i energije, sprječavanje i smanjenje emisija u zrak, vodu i tlo, kao i upravljanje otpadom. Dobivanjem integrirane dozvole za blokove B1 i B2 u TE Kostolac B, EPS potvrđuje uspjeh višegodišnjih ulaganja u zaštitu okoliša", navodi se u objavi kompanijskih novina.

Ovo je prva takva dozvola izdana za termoelektranu u okviru srpskog elektroenergetskog sistema, a u toku je i postupak za dobivanje integrirane dozvole za blokove u termoelektrani Kostolac A.

U BiH nulta emisija do 2050.

Najveći prekršitelj u regiji, prema izvještaju Bankwatcha, bosanska je termoelektrana Ugljevik. Elektrana ima opremu za desumporizaciju koja ima dozvolu za rad od 2021. godine, ali očigledno nije u funkciji.

Prema operateru postrojenja Ugljevik, oprema ne radi kontinuirano jer predstavlja "ekonomski teret". Naime, kada radi, oprema zahtijeva 11 megavatsati električne energije i 600 tona vapnenca dnevno. Uz troškove skladištenja ili zbrinjavanja gipsa koji nastaje u procesu, to rezultira troškovima od oko 20 tisuća eura dnevno.

S druge strane, nacionalni plan za smanjenje emisija Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2022. do 2030. godine ne predviđa konkretne rokove za postepeno smanjenje korištenja ugljena.

U planu se navodi da bi emisije do 2030. godine trebale biti smanjene za 41,21 posto u odnosu na 1990. godinu, dok je nulta emisija predviđena do 2050. godine.

Ovaj plan predviđa povećanje kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine, bez planova za povećanje kapaciteta postrojenja koja koriste fosilna goriva.

"Analiza potencijalnih mogućnosti za razvoj proizvodnog miksa do 2035. godine obuhvata postepeno smanjenje udjela ugljena u proizvodnom portfelju i proporcionalno povećanje udjela obnovljivih izvora", navodi se u okvirnoj energetskoj strategiji (FES) BiH do 2035. godine.

Slovenija postupno smanjuje proizvodnju ugljena

Slovenska termoelektrana TEŠ i rudnik ugljena u Velenju nastavit će raditi i u narednim godinama, ali će glavni cilj biti proizvodnja toplinske energije, izjavio je nedavno u intervjuu za slovensku državnu novinsku agenciju STA Tomaž Štokelj, izvršni direktor HSE-a, najveće kompanije za proizvodnju i trgovinu električnom energijom u Sloveniji.

Prema njegovim riječima, što se tiče rudnika ugljena, očekuje se nastavak proizvodnje u jami Preloge, dok će zatvaranje početi u drugoj aktivnoj jami - Paka. Proizvodnja ugljena iznosit će 1,7 miliona tona u 2025. godini, a postupno će se smanjivati na milion tona godišnje.

Zaposlenici će biti angažirani ili na vađenju ugljena ili na postupku zatvaranja. Otpuštanja se ne očekuju ni u TEŠ-u ni u rudniku ugljena Velenje.