Nedavno se u medijima i na društvenim mrežama pokrenula žustra rasprava o cijenama usluga dadilja, gdje se postavilo pitanje ko može priuštiti da svakog dana plaća dadilju i koliko novca treba izdvojiti za to. Podaci koje smo prikupili od servisa koji posreduju između dadilja i roditelja pokazuju da za ovu uslugu mjesečno treba izdvojiti bar 60.000 dinara, a vjerovatno i više, u zavisnosti od toga koje zahtjeve imate. Podsjetimo, prosječna zarada za januar u Srbiji iznosila je 95.836 dinara.
Dadilje u Srbiji mogu se unajmiti preko agencije ili preko društvenih mreža. Postoji i jedan servis koji je osnovao Grad Beograd, i koji pruža usluge čuvanja djece u glavnom gradu, Bebi servis, koji za čuvanje jednog djeteta osam sati dnevno naplaćuje 58.857 dinara mjesečno, a dva djeteta 68.729 dinara mjesečno.
Cijene ovih usluga rastu iz godine u godinu. Recimo, prošle godine je Bebi servis uslugu osam sati čuvanja jednog djeteta mjesečno naplaćivao skoro 7.000 dinara manje. Pošto ove servise ipak subvencioniše Grad Beograd, logično je da su cijene nešto niže nego u drugim agencijama koje posluju na tržištu.
Sve žene u servisu šalje Nacionalna služba za zapošljavanje koja kroz testove (logičke testove i testove ličnosti) provjerava da li su kandidati sposobni da obavljaju takav posao. Servis onda vrši još jedan proces selekcije, a dadilje prolaze teorijsku i praktičnu obuku.
Cijene veće za 15 odsto u odnosu na 2023.
Iako postoji više privatnih agencija koje pružaju uslugu čuvanja djece, ne pružaju sve istu vrstu usluge, a u skladu sa uslugom, iskustvom, opremom i drugim kriterijumima razlikuje se i cijena. Mirjana Lukić, direktorka agencije za zapošljavanje "Mirna kuća", kaže da agencije nisu jedne drugima konkurencija jer svaka agencija ima svoj stil rada na osnovu koje se klijenti odlučuju koju će izabrati.
Recimo, "Mirna kuća" sprovodi programski bebisiting. To znači da dadilje svakog mjeseca dobijaju plan aktivnosti, mentorske konsultacije, radionice i predavanja sa aktuelnim temama, a roditelji na kraju mjeseca dobijaju izvještaj o aktivnostima, stimulaciji i praćenju djetetovog razvoja.
"U našoj agenciji zarada dadilje za osam sati rada za čuvanje jednog djeteta iznosi mjesečno 82.000 dinara. U odnosu na 2023. godinu, cijene su porasle za 15 odsto", kaže Lukić za Bloomberg Adriju. Poređenja radi, inflacija je u decembru 2023. usporila na 7,6 odsto međugodišnje, ali su zarade u tom mjesecu porasle 4,9 odsto realno.
S obzirom na to da za bebisiting u Beogradu treba izdvojiti u prosjeku između 60.000 i 100.000 dinara, nisu svi u mogućnosti da sebi to priušte. Lukić kaže da u tipičnoj porodici koja traži dadilju preko njihove agencije oba roditelja rade puno radno vrijeme, imaju visoku stručnu spremu i jedno ili dvoje djece.
Ipak, prosječna plata u Srbiji je u januaru iznosila 95.836 dinara, a u Beogradu 119.988 dinara, tako da bi Beograđanin sa prosječnom platom hipotetički morao da izdvoji bar pola plate za čuvanje djece.
Najčešći zahtjevi roditelja i agencija za dadilje su dobri rezultati na psihološkim, logičkim i zdravstvenim testovima, ali se vrlo često traži i da bude nepušač. Dodatni mogu biti da govori engleski, da čuva decu u svojoj kući, kuva, čisti, ima auto i dozvolu ili određeni nivo stručne spreme.
Vrtića nedovoljno i pored subvencija
Teško je generalno procijeniti ko i gdje ima dovoljno para da unajmi dadilju za puno radno vrijeme. Roditelji i staratelji ponekad moraju da izdvoje veliki dio primanja da bi platili dadilje, a to nije uvijek moguće. Najčešće opcije su babe i dede ili državni/privatni vrtići. Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je u novembru izjavio da je ideja da se u Beogradu izjednače privatni i državni vrtići, te da ekonomska cijena za boravak djece u privatnim vrtićima sa 28.000 dinara bude povećana na 33.000 dinara.
"Subvencije od 33.000 dinara počinju da se primjenjuju od 1. decembra i naša je procjena da će najveći broj privatnih vrtića, sa izuzetkom par desetina njih, 'upasti' u tu cijenu. Dakle, najveći broj roditelja djece koja idu u privatne vrtiće i kojih je oko 23 hiljade, neće morati ništa da doplaćuje", rekao je on.
Prema njegovim riječima, od ove jeseni prošle godine pa nadalje, Grad će nastojati da otvara što veći broj novih vrtića, ali očekuje se da će se novim mjerama, koje je Privremeni organ donio, podstaći otvaranje privatnih vrtića.
Vaspitača je u Srbiji u 2022. godini bilo 15.775 raspoređenih u 461 predškolsku ustanovu. Većina je bila privatna (298), a manji broj je bio državnih (163). Djece je bilo 229.030, što znači da jedan vaspitač dolazi na grupu od 14/15 djece, a po ustanovi je skoro 500 djece.
Ipak, djece ima puno više nego što ih pohađa predškolsko obrazovanje. Prosječno se po generaciji u Srbiji rodi oko 60.000 djece, što znači da ima između 100.000 i 200.000 djece van predškolskog obrazovanja, koje čuvaju roditelji, bake i deke ili dadilje ili drugi.
Međutim, problem je što u vrtićima nema dovoljno mjesta za svu djecu, a dadilja je svakako skuplja opcija, iako se i vrtići i dadilje u Beogradu subvencionišu. Čak i ako zaobiđete agencije, cijena usluga dadilje u Srbiji na društvenim mrežama kreće se od 400 do 600 dinara po satu, što bi za četiri radne nedjelje iznosilo između 64.000 do 96.000 dinara.
Neki naplaćuju i do 1.000 dinara po satu, ali to su uglavnom dadilje sa puno iskustva i sa određenim sertifikatima ili obukama. Uglavnom se cijena po satu kreće oko 500 dinara, a cijene su nešto više ako se radi o povremenom unajmljivanju.