Samo što je završena gasna interkonekcija s Bugarskom, preko koje će u Srbiju do kraja godine stići prve količine gasa iz Azerbejdžana i u skorijoj budućnosti s LNG terminala u Grčkoj, srpski zvaničnici već najavljuju izgradnju novog gasovoda s Rumunijom.
Riječ je o projektu starom više od dvije decenije, koji bi trebalo cjevovodima da poveže srpski Mokrin i rumunski Arad u dužini od oko 100 kilometara. Predviđeno je da dužina gasovoda na srpskoj strani iznosi oko 15 kilometara, a na rumunskoj oko 85 kilometara.
Sagovornik Bloomberg Adrije kaže da Rumunija raspolaže velikim količinama gasa koje bi bile dovoljne za potrebe i Srbije i Bosne i Hercegovine, a zbog blizine, cijena gasa bi mogla biti i niža od cijene po kojoj Srbija trenutno kupuje gas iz Rusije.
Izgradnju gasne interkonekcije s Rumunijom najavio je krajem prošle godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je rekao i da su pregovori s rumunskom stranom u toku. Zatim je nedavno ta vijest potvrđena iz Ministarstva rudarstva i energetike nakon što se ministarka Dubravka Đedović Handanović u Atini sastala s rumunskim kolegom Sebastijanom Burdujom.
Ministarka Dubravka Đedović Handanović s rumunskim kolegom Sebastijanom Burdujom na sastanku u Atini (Ministarstvo rudarstva i energetike)
"Vlada Srbije je prošle godine prepoznala gasovod Mokrin - Arad kao jedan od prioritetnih projekata koji treba da se izgradi do 2026. godine. Očekujem uskoro i potpisivanje Memoranduma o razumijevanju, koji će obuhvatiti i ovu temu", rekla je ministarka u Atini na marginama Ministarskog sastanka Grupe na visokom nivou o energetskoj povezanosti Centralne i Jugoistočne Evrope (CESEC).
Ideja o gasnom povezivanju s Rumunijom postoji od Drugog svjetskog rata
Energetski stručnjak Aleksandar Kovačević kaže da ideja o povezivanju gasnih sistema Srbije i Rumunije postoji dugo, prema njegovim riječima, projekti cjevovoda s Rumunijom su razmatrani još u vrijeme Drugog svjetskog rata.
"Ovaj gasovod je bio predviđen i kao prioritetni projekt još u toku rekonstrukcije energetskog sektora poslije rata 1999. godine. Tada je gasovod Mokrin - Arad unesen u ključna strateška dokumenta međunarodnih finansijskih ustanova", rekao je Kovačević za Bloomberg Adriju.
Aleksandar Kovačević (Bloomberg Adria)
Međutim, od tada pa sve do danas nije bilo pomaka po pitanju izgradnje ovog gasovoda, osim priče da će ga biti. Bivši ministri energetike Aleksandar Antić i Zorana Mihajlović su takođe najavljivali izgradnju ovog gasovoda, a to je u nekoliko navrata spomenuo i direktor Srbijagasa Dušan Bajatović. Nedavne izjave predsjednika Vučića i ministarke Đedović Handanović da se o izgradnji gasovoda pregovara s rumunskom stranom i da će uskoro biti potpisan memorandum o razumijevanju, ulivaju nadu da bi postavljanje cijevi uskoro moglo da počne.
Gasovod s Rumunijom značajniji od onog s Bugarskom
Prema Kovačevićevim riječima, izgradnja gasovoda s Rumunijom je dobar potez i ima znatno veći strateški i komercijalni značaj od gasovoda koji je nedavno završen s Bugarskom.
Ukazuje da je Mokrin vrlo dobro povezan s postojećom gasnom infrastrukturom u Srbiji, dok Arad predstavlja važnu tačku u gasnoj infrastrukturi Rumunije. "Povezivanjem ove dvije tačke ostvaruje se efikasna interkonekcija bez potrebe za dodatnim ulaganjima", rekao je Kovačević. Dodao je i da je teren za izgradnju ovog gasovoda povoljan i da bi izgradnja mogla biti završena brzo.
Kovačević je istakao da Rumunija raspolaže znatnim resursima za proizvodnju gasa. Pored značajnog proizvodnog potencijala, Rumunija ima i dobro povezan gasni sistem s Ukrajinom, Bugarskom i Mađarskom. To znači da bi Srbija imala mogućnost da uvozi gas porijeklom i iz drugih zemalja.
Pored ovog projekta, Kovačević podsjeća da su Srbija i Rumunija sarađivale i u pregovorima o izgradnji vrlo ambicioznog projekta "Panevropski koridor". "Ideja je bila da se gasovod velikog kapaciteta izgradi duž postojećeg koridora naftovoda od Pančeva do Rijeke i dalje do Trsta. Taj objekat je imao strateški značaj u evropskim razmjerama."
O značaju projekta "Panevropski koridor", ali i zašto nikada nije zaživio, pročitajte OVDJE.
Cijena gasovoda i cijena gasa za Srbiju
Oko 100 kilometara cjevovoda po vrlo povoljnom terenu se može izgraditi vrlo brzo i uz relativno male troškove, bez obzira na uvećane cijene gradnje u posljednje vrijeme, smatra Kovačević. "Najveći dio trase je na teritoriji Rumunije, a ta zemlja ima decenije iskustva u gradnji cjevovoda, razvijenu industriju i tržište potrebnih usluga."
Ukupna vrijednost investicije 2017. godine, prema prvom idejnom planu, procijenjena je na 43 miliona evra, tako da 37 miliona evra košta izgradnja na teritoriji Rumunije, tri miliona evra na teritoriji Srbije i još tri miliona evra za gasnu mjernu stanicu. Prema drugom idejnom planu iz 2019. da se oko 85 kilometara gasovoda nalazi u Rumuniji i 15 kilometara u Srbiji, vrijednost projekta popela se na 51 milion evra, tako da je 42 miliona evra rumunski trošak, a oko devet miliona srpski.
Na pitanje po kojoj cijeni bi Srbija mogla da kupuje gas iz Rumunije, Kovačević navodi da bi se cijena vjerovatno utvrđivala shodno nekom tržišnom indeksu i mogla bi biti definisana uz odgovarajući popust ispod cijene na evropskoj TTF berzi. Dodaje da je to tržište sada prevashodno snabdjeveno tečnim gasom i da to utiče na formiranje cijena.
"Bilo bi neophodno da se efikasnost korišćenja gasa u Srbiji znatno poboljša i da se smanje sezonske oscilacije potrošnje, jer bi u ovom slučaju postojeća struktura potrošnje nepovoljno uticala na cijenu", ukazao je Kovačević.
Smatra i da bi cijena rumunskog gasa bila niža od cijene po kojoj Srbija trenutno kupuje gas iz Rusije. Kovačević je rekao da prednost u nižoj cijeni daje to što je rumunski gas bliži, za razliku od ruskog koji mora da prođe 5.000 kilometara i to trasama koje više nisu bezbjedne. To je još jedan značaj izgradnje gasovoda s Rumunijom - visoki stepen gasne bezbjednosti i sigurno snabdijevanje za Srbiju.
Rumunija će postati najveći proizvođač gasa u Evropi
Naftna i gasna kompanija OMV Petrom objavila je sredinom prošle godine da će zajedno s rumunskom gasnom kompanijom Romgaz uložiti do četiri milijarde evra u projekat "Neptun Deep", koji podrazumijeva eksploataciju gasa iz Crnog mora.
Kako je tada objavljeno na zvaničnoj stranici OMV Group, koji ima 51 odsto udjela u OMV Petromu, gas će se eksploatisati sa dva polja prirodnog gasa - Domino i Pelican South.
"OMV Petrom i Romgaz će zajedno uložiti do četiri milijarde evra u razvojnu fazu projekta, koji će dovesti u pogon oko 100 milijardi kubnih metara prirodnog gasa. Prva proizvodnja je procijenjena na 2027. godinu, a proizvodnja na platou će biti približno 140 kboe/dan, skoro 10 godina", saopšteno je.
Predsjednik upravnog odbora i izvršni direktor OMV-a i predsjednik nadzornog odbora OMV Petrom Alfred Stern izjavio je tada da je oduševljen što su dugogodišnji kolektivni napori na više nivoa ostvareni ovom konačnom investicionom odlukom.
OMV Group
"Neptun Deep je oduvijek bio dio strategije OMV Petrom, kao i ključni strateški stub portfelja naše grupe u okviru Strategije 2030, gdje nastojimo da snabdijevamo energijom na održiviji način u budućnosti. S obzirom na to da je Rumunija spremna da postane najveći proizvođač prirodnog gasa u EU, očekuje se da će Neptun Deep obezbijediti pouzdan i siguran izvor energije u regionu, istovremeno jačajući poziciju naše grupe u regionu Crnog mora i u Jugoistočnoj Evropi", rekao je Stern.
Oblast Neptunske dubine u Crnom moru ima površinu od 7.500 kvadratnih kilometara i nalazi se na udaljenosti od oko 160 kilometara od obale, u dubinama između 100 i 1.000 metara. Istraživanja se u tom području vrše od 2008. godine, a prvo otkriće prirodnog gasa dogodilo se 2012. Troškovi istraživanja i procjene do danas iznose više od 1,5 milijardi evra.
Rumunija ima dokazane rezerve prirodnog gasa od oko 700 milijardi kubnih metara.
.webp){kind=icon}
