.webp){kind=icon}
Inozemna mirovina je građanima u Hrvatskoj i regiji već desetljećima svojevrstan znak prestiža. U prošlim desetljećima ona se čak i naglašavala u oglasima u kojima su primatelji tražili romantične partnere jer je slovila kao indikator financijske sigurnosti. Uglavnom se radilo o mirovinama ostvarenim na radu u Njemačkoj, Austriji, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi ili Švicarskoj. Čak i ispodprosječna mirovina iz neke od tih država bila je dovoljna za vrlo pristojan život ovdje.
I dok se i danas nerijetko objavljuju brojke o tome koliko u Hrvatsku pristiže stranih doznaka – upravo od nekad i danas zaposlenih hrvatskih građana u inozemstvu – nešto su rjeđe informacije o tome koliko se iz Hrvatske isplaćuje mirovina onima koji žive u drugim državama.
Još je rano za brojke koje bi obuhvatile 2023. godinu, ali iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) saznajemo da je u 2022. godini korisnicima mirovina u drugim državama isplaćeno ukupno 335 milijuna eura.
Najviše od toga, čak 80 posto odnosno 268 milijuna eura, isplaćeno je primateljima u samo dvije države – Bosni i Hercegovini te Srbiji. Razumljivo, imajući u vidu zajedničke granice i prošlost zbog čega je tamo i najviše korisnika. Od njih ukupno 173,7 tisuća u 2022. godini, u BiH ih je bilo 65 tisuća, a u Srbiji 61 tisuća. Daleko na trećem mjestu nalazi se Njemačka s 15,5 tisuća, pa Slovenija gdje živi desetak tisuća primatelja mirovina iz Hrvatske.
Pri samom vrhu se, interesantno, nalazi i Australija. Podaci HZMO-a pokazuju da je tamo primatelja hrvatskih mirovina čak i više nego u Crnoj Gori, Makedoniji ili Austriji. Gotovo 6,2 tisuće korisnika u Australiji je u 2022. godini primilo protuvrijednost od gotovo 10 milijuna eura. Istovremeno, njih nešto više od dvije tisuće u Crnoj Gori je dobilo četiri milijuna eura, a blizu 1,9 tisuća primatelja u Makedoniji sve zajedno 2,3 milijuna.
Zanimljivo je i da je nekoliko tisuća eura otišlo umirovljenicima čak i u Armeniju, Tajland, Paragvaj ili Peru. Na listi zemalja kamo su u 2022. godini isplaćene hrvatske mirovine nalaze se i Filipini, istina s tek devet tisuća eura za cijelu godinu, ali nastave li se sadašnji trendovi s tržišta rada, u dogledno vrijeme će i taj iznos skočiti. Nepala i Indije zasad nema, ali će se sigurno i oni jednog dana pojaviti na popisu.
Dostupni podaci omogućavaju i svojevrsnu usporedbu po tome čiji građani primaju najviše mirovine iz Hrvatske – gdje je prosječna isplaćena mirovina u studenom bila 549 eura – a čiji najmanje. Na samom vrhu, prilično izdvojen s prosječnih 350 eura mjesečno, nalazi se Novi Zeland. No kako je tamo mirovinu u 2022. godini primalo samo tridesetak korisnika, tako visoki prosjek je vjerojatno djelomično iskrivljen kad se stavi u usporedbu s primateljima u drugim državama.
Na drugom mjestu nalaze se umirovljenici u SAD-u. Njih osamstotinjak u prosjeku prima nešto više od 240 eura mjesečno, a nakon njih slijede oni koji žive u Danskoj s prosjekom od 226 eura. Iako, opet je potrebno napomenuti, i njih je relativno malo kao i onih koji žive u Novom Zelandu.
Sveukupni prosjek, gledano po ukupno isplaćenom iznosu u 2022. podijeljenom s ukupnim brojem korisnika, je nešto viši od 160 eura mjesečno. Najbrojniji korisnici, oni u BiH i Srbiji, primaju čak i nešto više od tog prosjeka. Umirovljenik iz BiH kojem stiže hrvatska mirovina dobiva 186 eura, a onaj iz Srbije oko 168 eura mjesečno.
Sve te brojke nužno treba gledati imajući na umu i prosječne životne standarde u pojedinim državama. Umirovljeniku u BiH koji primi 186 eura mjesečno to zasigurno više znači nego onome u Danskoj koji primi četrdesetak eura više. Na samom dnu tablice po prosječnim mirovinama, barem za države za koje su podaci dostupni, nalaze se penzioneri iz Slovenije, Francuske i Njemačke. Onima u Sloveniji stiže stotinjak eura mjesečno, stanovnicima Francuske 95, a onima u Njemačkoj niti 83 eura.
Za razliku od brojnih gastarbajtera koji su iz ovih država nekad radili u Njemačkoj i kojima bi čak i osamdesetak eura dodatnog prihoda nekakve inozemne mirovine moglo dobro doći - iako s recentnim cijenama i to polako dolazi u pitanje – osamdesetak eura koje iz Hrvatske prima umirovljenik u Njemačkoj, nažalost, ne doseže daleko. Odluči li on objaviti oglas kojim traži romantičnog partnera zasigurno se neće hvaliti hrvatskom mirovinom.
