.webp){kind=icon}
Depoziti su krvotok svakog bankarskog sistema. U pregledu, kojeg su uradili novinari Bloomberg Adria iz Sarajeva, Beograda, Zagreba, Ljubljane i Skopja, pogledajte kako izgleda aktualna regionalan diagnoza.
Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini godinama održava kontinuitet stabilnog poslovanja. Jedan od tih pokazatelja su depoziti, odnosno štednja građana, koji su godinama kontinuirano rasli.
Tako su ukupni depoziti 2015. godine iznosili 16,5 milijardi KM (8,4 milijarde eura). Godinu kasnije, ukupni depoziti su iznosili 17,7 milijardi KM (9,07 milijardi eura), da bi u 2017. narasli na 19,6 milijardi KM (10,05 milijardi eura).
U pandemijskoj 2020. godini depoziti su iznosili 24,9 milijardi KM (12,7 milijardi eura), da bi godinu kasnije dosegli 27,8 milijardi KM (14,2 milijarde eura).
Depoziti su rasli i kao udio u BDP-u, te su se tako sa 58 posto u 2015. godini povećali na 73 posto u maju ove godine.
Početak ruske invazije na Ukrajinu i uvođenje sankcija Sberbank uzrokovalo je panično podizanje novca iz ove, ali i drugih banaka zbog čega je zabilježen pad depozita u februaru i martu ove godine.Tako su ukupni depoziti sa 27,9 milijardi (14,2 milijarde eura) KM koliko su iznosili u januaru spali, na 27,5 milijardi KM (14,1 milijardu eura) u februaru, odnosno na 26,8 milijardi KM (13,7 milijardi eura) u martu.
Oporavak je uslijedio u maju, kada su ukupni depoziti iznosili 27,4 milijarde KM (4,3 milijarde eura).
Kada je riječ o vrsti depozita, u BiH dominiraju depoziti "a vista" koji su u maju iznosili 19,05 milijardi KM (9,7 milijardi eura), dok oročeni depoziti iznose 8,3 milijarde KM (4,3 milijarde eura). Jedan od razloga ovakve strukture su i niske kamatne stope. Kada je riječ o prosječnoj kamatnoj stopi na oročene depozite, ona je u 2015. godini iznosila 2,13 posto, da bi do maja ove godine spala na 0,80 posto. Međutim, u skladu sa najavljenim rastom kamatnih stopa očekuje se da će u narednom periodu doći do rasta oročenih depozita.
Bez alternativa za oročenu štednju u Hrvatskoj
U posljednjih deset godina iznos depozita građana i kompanija u hrvatskim bankama porastao je za 40 posto, s 38,2 milijarde eura krajem 2011. na 53,1 milijarde krajem travnja ove godine. S obzirom na ostvareni gospodarski rast – BDP je u tom razdoblju skočio s 44,8 na 57,3 milijarde eura – rast depozita je i očekivan. No, u tom istom razdoblju došlo je do velike promjene u udjelima koje pojedine vrste depozita imaju u ukupnom iznosu. S obzirom na stanje na tržištu takav trend i nije neočekivan, ali je bio odlična ilustracija kako situacija u gospodarstvu ostavlja posljedice na ponašanje građana i kompanija.
Krajem 2011. u Hrvatskoj čak 77 posto depozita bilo je na oročenim računima. Poslovično, oročeni depoziti nosili su više kamate od onih po viđenju (á vista) i klijenti banaka su preferirali držati svoj novac na takvoj vrsti računa. Na tzv. transakcijskim računima, dakle tekućim i žiro računima, tada se nalazilo 15 posto ukupnih depozita, dok je ostatak bio u klasičnoj štednji.
Kako su kroz godine padale kamatne stope, općenito na tržištu pa tako i u bankama, sve manje građana je oročenu štednju vidjelo kao mjesto gdje bi na svoj novac mogli ostvariti barem kakvu takvu zaradu i sve manje njih je oročivalo depozite. Krajem travnja ove godine tako je na oročenoj štednji bilo samo 25 svih depozita. S druge strane, udio na transakcijskim računima povećao se na čak 70 posto, a klasična štednja je, od ionako malog udjela, još i smanjena.
Ovakav trend ide u prilog tvrdnji da građani, ali i kompanije, u Hrvatskoj nisu u posljednjih desetak godina uspjeli naći zamjenu za oročenu štednju. Potencijalno viši prinosi, od četiri ili pet posto, koliko je nekad iznosila kamatna stopa na oročenu štednju, danas nisu tako lako ostvarivi. Usprkos trudu financijske industrije da nagovore građane da svoj novac prebace, primjerice, u investicijske fondove ili neke druge oblike ulaganja, gdje bi kamata bila viša od jedva simbolične koliko dobiju na tekućim računima ili á vista štednji, to se izgleda nije ostvarilo.
Depoziti u Srbiji porasli za 87 odsto
Depoziti privrede i stanovništva kod banaka u Srbiji su od kraja 2015. porasli za 87 odsto, pokazuju rezultati analize Bloomberg Adrije. Dok su na kraju 2015. godine depoziti iznosili oko 15,6 milijardi evra, taj iznos je na kraju aprila 2022. porasla na 29,2 milijarde, pokazala je analiza našeg analitičkog tima. Kako na rast depozita može uticati niz faktora, ovako značajna promjena povlači pitanje šta je tačno poguralo depozite naviše.
Do povećanja depozita može doći uslijed privrednog rasta i povećanja prihoda stanovništva koje im omogućava da više sredstava odvoje za štednju.
Drugi par rukava u porastu depozita bi, kako navodi naš tim analitičara, mogao da bude relaksirana monetarna politika, kojoj su pribljegle svjetske centralne banke i NBS. Iz NBS navode da su na rast depozita uticali i jedni i drugi faktori.
"Privredni rast koji je Srbija postigla u prethodnih deset, a naročito u prethodnih pet godina svakako je imao pozitivan uticaj," rekli su iz centralne banke, skrenuvši pažnju da je "na rast depozita svakako uticao i period niskih kamatnih stopa na zaduživanje."
Kako je NBS od početka godine referentnu kamatnu stopu podigla za 175 baznih poena na 2,75 odsto, postavlja se pitanje koji će faktori prevagnuti. S jedne strane, više kamatne stope u principu dovode do sporijeg privrednog rasta, što bi moglo da dovede do smanjene likvidnosti i smanjenja depozita.
Sa druge strane, više kamatne stope znače I veću motivisanost stanovništva da štedi, što bi dovelo do povećanja obima depozita.
"Povećanje kamatnih stopa i smanjenje ponude novca uslijed smanjenja ekspanzivnosti monetarnih politika, moglo bi da u određenoj mjeri uspori privrednu aktivnost", rekli su iz NBS, ali dodali i da "zaoštravanje monetarnih uslova" uglavnom dovodi do "rasta depozita stanovništva zbog povećane atraktivnosti štednje."
Srpska centralna banka takođe ne očekuje izražene promjene u strukturi depozita, pogotovo u pogledu štednje i obima oročenih depozita.
Rast depozita u Sloveniji polako usporava
Depoziti stanovništva u Sloveniji su se od 2007. do svibnja 2022. praktički udvostručili, a u svibnju su blizu 25 milijardi eura. Povećali su se i kao udio u BDP-u s 35,8 na oko 47 posto BDP-a. U svibnju ove godine masa depozita porasla je za 5,3 posto na međugodišnjoj razini. Prema pojašnjenjima Banke Slovenije, to je uglavnom rezultat isplata regresa, inače je međugodišnji rast depozita ove godine u padu.
Ipak, porast depozita stanovništva u svibnju predstavlja gotovo polovicu ukupnog porasta depozita stanovništva u ovoj godini, koji je iznosio ukupno 672 milijuna eura. Stoga se očekuje usporavanje rasta proisteklog tijekom pandemije. Postupna normalizacija gospodarskih prilika i povećanje osobne potrošnje već u drugoj polovici prošle godine znatno su pridonijeli brzom usporavanju rasta depozita stanovništva i nefinancijskih poduzeća, koje se nastavilo iu ovoj godini.
Obujam depozita stanovništva ove je godine do travnja porastao za 367 milijuna eura, što je usporedivo s rastom u istim razdobljima u godinama prije pandemije koronavirusa. Njihov se međugodišnji rast usporio i gotovo izjednačio s međugodišnjim rastom depozita nefinancijskih poduzeća, koji su se u posljednjem jednogodišnjem razdoblju prepolovili. Smanjenje rasta depozita stanovništva prisutno je i u svim ostalim zemljama eurozone, a Slovenija se ubraja među one u kojima je u prošloj godini taj rast najviše usporio.
U svibnju su smanjeni i depoziti nefinancijskih poduzeća, i to za 140 milijuna eura. Niži im je i međugodišnji rast, koji iznosi tri posto. Nefinancijske tvrtke ove su godine smanjile depozite kod banaka za 454 milijuna eura, ali tvrtke i dalje imaju visokih 8,5 milijardi eura depozita kod banaka.
Najmanje depozita u Sjevernoj Makedoniji
Makedonija ima najmanje depozita i kao apsolutni broj i kao postotak BDP-a u odnosu na zemlje Adria regije. Analiza Bloomberg Adrije pokazuje kako je u svibnju ove godine u makedonskim bankama u štednim ulozima bilo 7 milijardi i 300 milijuna eura depozita. Građani su najvažniji deponenti u makedonskom bankarskom sektoru, a njihovi depoziti prema posljednjim dostupnim podacima za ožujak ove godine čine 67,1 posto svih depozita u zemlji. Konkretno, od ukupne štednje u bankama dvije milijarde eura pripadaju tvrtkama, a više od pet milijardi su depoziti stanovništva. Ukupni depoziti iznose 63 posto BDP-a zemlje.
Tijekom ove godine depoziti su zabilježili pad od 3,1 posto u odnosu na prosinac prošle godine. Građani su u tom razdoblju povukli 63 milijuna eura, a poduzeća 173 milijuna eura, pokazuju podaci NBRM.
Pad depozita u pet mjeseci 2022. posljedica je smanjenja štednje poduzeća zbog poskupljenja energenata, što je drastično povećalo njihove troškove.
"U tom su razdoblju na kretanje depozita utjecali negativni učinci sukoba Rusije i Ukrajine i poremećeni globalni lanci opskrbe, što je pridonijelo daljnjem rastu cijena primarnih proizvoda, posebice energije, što je dovelo do povećanja troškovi domaćih poduzeća. Ta su kretanja bila najizraženija tijekom ožujka, no već u travnju i svibnju može se uočiti stabilizacija ukupnih depozita, dok depoziti stanovništva rastu", kazali su iz NBRM za Bloomberg Adria.
Očekivanja NBRM-a su da će do kraja ove godine depoziti imati godišnji rast od 5 posto, a u iduće dvije godine on bi se trebao ubrzati i dosegnuti prosječnih 7,5 posto, odnosno vratiti se na razinu iz 2021. godine kada su kao rezultat korona krize depoziti rasli brže nego prije.
No, glavni problem i NBRM-a i poslovnih banaka česte su špekulacije o tečaju denara, koje nanose materijalnu štetu, prije svega građanima.
"Tijekom ožujka dio građana je zbog psihičkog učinka povukao svoje depozite iz banaka. No, povučeni iznos nije bio velik, a učinak je bio kratkotrajan, tako da su već od travnja depoziti ponovno počeli rasti. "Narodna banka konstantno izlazi s jasnim stavom po ovim pitanjima, u pogledu štetnosti špekulacija i potrebe za objektivnim informiranjem javnosti", kazali su iz NBRM.
Očekivanja NBRM-a za nadolazeće razdoblje su da će kamatne stope na štednju porasti zbog mjera koje banka poduzima za suzbijanje inflacije, po uzoru na druge središnje banke.
Prosječna godišnja kamata na depozite u svibnju ove godine iznosila je 0,67 posto, no novi depoziti već bilježe minimalni rast od 0,76 posto u odnosu na travanj, kada je počeo trend povećanja referentne kamatne stope središnje banke.
