Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija se po investicijama nalaze u rangu Grada Zagreba, pokazuju najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Nedaleko spomenutog trojca nalazi se Istarska županija, a pri vrhu su još i Koprivničko-križevačka, Šibensko-kninska, Zadarska i, svakako iznenađujuće, Ličko-senjska županija.
Podaci koje je DZS objavio u utorak pokazuju da su u 2022. godini ukupne bruto investicije u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu u Hrvatskoj iznosile 74,3 milijarde kuna odnosno 9,86 milijardi eura. Brojka je 17,7 posto viša nego 2021. godine, iako u DZS-u upozoravaju da zbog metode procjene investicija iznosi od godine do godine nisu potpuno usporedivi.
Statističari su objavili i podatke o investicijama po pojedinim županijama i nimalo ne iznenađuje da, gledano po sjedištu investitora, polovica bruto investicija dolazi iz društava čije je sjedište u Zagrebu. No pogleda li se lokacija samih investicijskih objekata, dakle gdje se te investicije realiziraju, stvari se poprilično mijenjaju. Kako bismo još donekle uklonili utjecaj koncentracije ekonomske aktivnosti oko Zagreba, investicijske iznose podijelili smo s brojem stanovnika pojedinih županija.
Čak i tako Grad Zagreb vodi s prosjekom od 3.534 eura investicija po stanovniku u 2022. godini. No odmah do Zagreba, uz prosjek od 3.456 eura nalazi se Dubrovačko-neretvanska županija. Eventualna primjedba da u toj sličnosti veliku ulogu čine cijene nekretnina, koje su u Dubrovniku paprene zbog čega onda raste i vrijednost samih investicija, samo djelomično stoji. Nekretnine nisu jeftine ni u Zagrebu, ali je istina da tamo relativno gledajući ima dosta više investicija u opremu, transportnu i intelektualnu imovinu, a ne samo u građevinske objekte i prostore.
Na trećem mjestu po visini investicija nalazi se Primorsko-goranska županija kamo je lani prosječno investiran 3.321 euro, a iznad razine od tri tisuće eura još se jedino nalazi Istarska županija gdje su lani investicije vrijedile 3.045 eura po stanovniku, pokazuju najnoviji podaci DZS-a. Prosjek cijele države je 2.557 eura.
Poredak po primljenim investicijama donosi i neka iznenađenja. Primjerice, u gornjem dijelu tablice, uz donekle očekivane Šibensko-kninsku i Koprivničko-križevačku županiju, iznadprosječne investicije lani su stigle i u tradicionalno zanemarenu Ličko-senjsku županiju. Tamo je u 2022. godini u prosjeku po stanovniku investirano 2.653 eura, stotinjak eura povrh državnog prosjeka. Takvom relativno visokom iznosu, naravno, doprinosi i relativno malen broj stanovnika te županije, njih 43 tisuće.
No situacija u drugim županijama koje su brojem stanovnika bliske Ličko-senjskoj pokazuje da se u gorskim krajevima ipak nazire nekakav potencijal. Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija obje imaju manje od 70 tisuća stanovnika i obje se nalaze pri samom dnu po primljenim investicijama. Virovitičko-podravska je lani primila 1.282 eura po stanovniku, a Požeško-slavonska 1.375 eura. Jedino je slabija od njih bila Brodsko-posavska županija sa samo 1.230 eura.
Malčice iznenađuju i podaci za županije sjeverozapadne Hrvatske koje se tradicionalno smatraju ekonomski jačim regijama. U Varaždinskoj županiji investicije su lani bile 1.868 eura po stanovniku, a u Međimurskoj 1.904 eura, obje dosta ispod državnog prosjeka. Te se brojke možda mogu i objasniti činjenicom da se u te dvije županije dosta investiralo u nizu godina zbog čega bi takvi podaci za samo jednu godinu mogli pokazati i ispodprosječni rezultat.
Investicije se, inače, nalaze iza solidnog gospodarskog rasta koji Hrvatska ostvaruje i ove godine, kao što je to nedavno objasnio Ivan Odrčić, voditelj analize makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji. Prema nedavno objavljenim podacima, realni bruto domaći proizvod u trećem je tromjesečju bio 2,8 posto viši nego lani, što Hrvatsku smješta u sam vrh među članicama Europske unije. Investicije su, pritom, porasle za 6,1 posto.
Analiza po županijama, mada se radi o lanjskim brojkama, pokazuje da dio njih, koji puta i neočekivano, ima i natprosječne koristi od toga. No čini se da ekonomske investicije, iako se njima stvara potencijal za rast prihoda, nisu dovoljne kako bi se privuklo stanovništvo u regije gdje osim novih tvornica i nema previše drugih sadržaja.
.webp){kind=icon}
