.webp){kind=icon}
Inflacija je u rujnu u Hrvatskoj na godišnjoj razini prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji uključuje i potrošnju stranih gostiju usporila na 7,3 posto, s 8,4 posto u kolovozu. Pokazali su to u petak objavljeni podaci europskog statističkog ureda Eurostata.
Prema prvoj procjeni europskog statističkog ureda, inflacija u eurozoni u rujnu je skliznula na 4,3 posto, s 5,2 posto u kolovozu. Ti podaci mogli umiriti čelnike Europske središnje banke (ECB) i blagotvorno utjecati na monetarnu politiku koja gura europsku ekonomiju prema recesiji.
Domaćim državnim statističarima je za mjerenje inflacije draže mjerenje indeksom potrošačkih cijena (IPC), prema kojemu su potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu bile 6,6 posto više nego u istom mjesecu lani. Promatramo li tom medeologijom, riječ je o najnižoj stopi inflacije od veljače prošle godine, kada je iznosila 6,3 posto, pokazuju prelimirnai podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu su u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku više za 6,6 posto, dok su na mjesečnoj razini porasle za 0,4 posto. To je zamjetno usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, s obzirom na to da je u kolovozu inflacija iznosila 7,8 posto.
Podsjećamo, rast inflacije u kolovozu nakon osam mjeseci pada rezultirao je pritiskom Vlade na predstavnike trgovačkih lanaca i donošenjem novog, petog paketa Vladinih antiinflacijskih mjera. U ranijim mjerama je osim ograničavanja cijena pojedinih namirnica Vlada ograničila i cijena struje, a kontroliraju se i cijene dizela, benzina i drugih naftnih prerađevina.
Teško je još procijeniti realne učinke posljednje Vladine intervencije u tržište, no promatrano prema glavnim komponentama indeksa, cijene hrane, pića i duhana u rujnu su na godišnjoj razini u prosjeku porasle za 9,6 posto, usluge za 6,9, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 4,6 i energije za 3,9 posto.
Na mjesečnoj su razini, pak, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, bez energije, u prosjeku porasle za 2,4, a energije za 1,5 posto. S druge strane, cijene usluga pale su u prosjeku za 1, a hrane, pića i duhana za 0,6 posto.
