Adria

Župan Posavec otkriva kako je Međimurje postalo regija budućnosti

Autor: Nikolina Oršulić

27. septembar 2023, 10:39

Traže se investitori za izgradnju zabavnog parka

Dogovorena gradnja IT kampusa za razvoj robota, a gradi se i tvornica za autodijelove

U planu izgraditi i deset interpretacijskih centara te obnoviti dvorac Feštetić

Župan Posavec otkriva kako je Međimurje postalo regija budućnosti

Bloomberg Adria

Nikolina Oršulić

Dok brižno šapuće svojoj prošlosti, najsjevernija hrvatska županija odvažno se otisnula u budućnost prigrlivši održivost kao nit vodilju. Međimurje je jedna od rijetkih regija u svijetu i tek četvrta u Europi koja se može pohvaliti certifikatom Green Destinations, Financial Times proglasio ju je europskom regijom budućnosti, a osvojila je i niz drugih nagrada. U međuvremenu, održivi turizam i zelena transformacija daju novi zamah gospodarstvu. Kako im to uspijeva i što su naumili sljedeće u razgovoru za Bloomberg Adriju otkrio je župan Međimurske županije Matija Posavec.

Posavec već deset godina obnaša tu funkciju, a prije no što je preuzeo dužnost četiri je godine bio zamjenik župana. Kada govori o "cvjetnjaku Europe", kako je u svojoj knjizi Josip Bedeković još 1752. godine nazvao Međimurje, čini to s puno emocija. Nema dvojbe kako su strateški ciljevi i njegovi osobni, to odiše iz njegove izjave: "Moj osobni cilj je pronaći investitore kako bi se izgradio atraktivan zabavni park za djecu i odrasle."

To je samo jedan od brojnih projekata koji su u planu, pa doznajemo i kako niče IT kampus za robotiku koji se gradi na površini od 10 tisuća četvornih metara, tvornica dijelova za automobilsku industriju, ali i kako u Poduzetničkom inkubatoru te u znanstveno-istraživačkom centru Metalska jezgra stasaju zanimljive tvrtke koje već surađuju s nekim od najvećih svjetskih brendova.

Uz naglasak na metaloprerađivačkoj industriji te uz razvoj automobilske industrije, turizam podupire tradicionalno jaku poljoprivrednu proizvodnju i njezin zaokret prema bioodrživosti. Proširenjem smještajnih kapaciteta potiče se zelena gradnja, a očuvanje kulturne baštine podjednako aktivira tehnološki i građevinski sektor. Sportaši diljem svijeta dolaze u Međimurje na pripreme, što potiče nadogradnju sportske infrastrukture i organizaciju sportskih manifestacija, a županija ima i zavidnih 888 kilometara biciklističkih staza.

I župan često na službene sastanke odlazi biciklom. Iz ureda Županije kažu nam kako su pokrenuli projekt Going local? Go on Bike! kojim svoje djelatnike potiču na korištenje službenih bicikala u službene svrhe. Već imaju flotu službenih bicikala, no navika odlazaka na sastanke biciklom već se toliko ukorijenila da će tu flotu morati proširiti. Odraz je to mentaliteta u kojem održivost nije tek pomodna parola. Prepoznato kao oaza održivosti, Međimurje privlači turiste i investitore.

Matija Posavec, župan Međimurske županije

Kako je održivost postala dio identiteta Međimurja?

Nastojimo iskoristiti sve šanse uvažavajući sve specifičnosti ovoga kraja – od njegova zemljopisnog položaja do potencijala. Slijedom toga smo definirali određene strategije koje idu u smjeru zdravog i otpornog društva, zelene tranzicije, prilagođavanja klimatskim promjenama i kompaktnosti regije. Međimurje je uz Istru jedina regija u Hrvatskoj s prirodnim granicama. Dakle, znamo da je to kraj između Mure i Drave, zelena oaza u srcu Europe, kako volimo tepati, i hrvatski cvjetnjak koji su definirali još u 18. stoljeću u prvoj monografiji hrvatskog sjevera. Kada imate takvu prirodnu poziciju, prilagođavate se da iz toga iskoristite najbolje. Prije 30-ak godina odlučili smo razvijati Županiju ne usredotočujući se na jednu točku. Svih naših 25 općina i gradova te 132 naselja ravnomjerno je razvijeno. To su prepoznali Europska komisija te Ujedinjeni narodi nizom nagrada. Posljednja koju smo dobili je oznaka Green Destination kao jedna od samo nekoliko regija u svijetu, jer obično taj certifikat dobivaju općine i gradovi na malom području, ali nikad regije. Nama je to uspjelo i na taj način ćemo se nastaviti razvijati kako bi svatko iz bilo kojeg kutka županije mogao dati svoj doprinos onome što možemo ponuditi u turističkom, gospodarskom, prirodnom, kulturnom i povijesnom smislu.

Svjesni ste da će vaš zeleni koncept htjeli kopirati neki gradovi, županije, regije. Kako potičete razvoj u tom smjeru?

Prije svega snažnim usađivanjem svijesti o važnosti održivosti, ali i nizom potpora. Potičemo, primjerice, one koji idu u povećanje smještajnih kapaciteta i izgradnju nekih novih sadržaja da vode računa o održivosti. Imamo sjajan primjer, jednoj kući za odmor koja je korisnica bespovratnih potpora Međimurske županije Europska unija dodijelila je Ecolabel certifikat. To je prvi objekt obiteljskog smještaja u Hrvatskoj s takvim certifikatom. Mi smo ih svojim potporama motivirali da koriste zelene materijale za izgradnju kuće za odmor te da uz nju naprave vrt gdje uzgajaju domaće proizvode koje mogu ponuditi gostima. Preteča toga su Terme Sveti Martin koje su davno uspostavile suradnju s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima od kojih otkupljuju proizvode i nude ih gostima. To se pokazalo kao dobar koncept, a oni su ga i proširili, pa se sada hranu koja bi se bacila jer više nije upotrebljiva kompostira, uveli su uređaje kojima se mjeri potrošnja vode i struje, potrošnja deterdženta. Taj koncept već postoji u zapadnom civiliziranom dijelu svijeta, a mi ga samo želimo primijeniti i drago nam je kad drugi uče i kopiraju nas, kao što smo i mi možda u nekim stvarima učili i kopirali druge.

Vi ste jedna od najuspješnijih županija što se tiče povlačenja europskih sredstava, mnogo ste već uložili u turizam, na čemu sada radite?

Tako je, mi po glavi stanovnika koristimo najviše europskih sredstava u raznim segmentima, bilo da se radi o komunalnoj infrastrukturi, obrazovanju, zdravstvu ili turizmu. Turizam ćemo razvijati u tri smjera. U proteklim godinama u potpunosti smo obnovili stari grad Zrinskih gdje smo smjestili Muzej nematerijalne baštine. Prije nekoliko mjeseci prijavili smo projekt obnove dvorca Feštetić pored Čakovca. Taj ljetnikovac mađarske plemićke obitelji ispisao je mnoge stranice naše povijesti, i postat će sinonim prezentacijske kulture. Treći smjer je razvoj mreže ekomuzeja. U Čakovcu je multimedijalni prostor koji prezentira sve međimurske vrijednosti, no imamo deset lokaliteta gdje želimo razviti interpretacijske centre. Jedan interpretacijski centar će biti u Štrigovi gdje je rođen sveti Jeronim, jedan u Donjem Kraljevcu odakle je otac antropofizije i biodinamike Rudolf Steiner, a u Donjoj Dubravi je kolijevka međimurske popevke koja je od 2018. godine pod zaštitom UNESCO-a. Prva željeznička pruga u Hrvatskoj prolazila je Međimurjem, prvo naftno polje u ovom dijelu svijeta, tradicija skelarstva, mlinarstva, izrade tradicionalnih cekera su baština koju ćemo čuvati od zaborava i prenositi na buduće generacije. Bilježimo značajno povećanje turističkih noćenja pa motiviramo privatni, a djelomično i javni sektor da povećavaju smještajne kapacitete. Sada imamo 2600 kreveta u županiji.

Puno ulažemo i u sportski turizam, često kod nas dolaze na pripreme nacionalne reprezentacije u raznim sportovima, i sada je tu nogometna momčad iz Saudijske Arabije. Organiziramo svjetska i europska prvenstva. To sve generira turistički prihod koji nije zanemariv. Slijedom toga gradimo sportske dvorane, ulažemo u sportske terene, objekte. Dakle, imamo nekoliko pravaca razvoja za koji želimo da pozitivno utječe na kvalitetu života u Međimurju.

Je li to što ste u Europi postali prepoznati po održivosti privuklo strane ulagače?

U proteklih deset godina više puta smo dobili nagradu Financial Timesa za business friendly regiju. Domaći i strani investitori koji dođu nailaze na brzu i učinkovitu javnu upravu. Stop shop sustav naše županijske administracije i razvojnih agencija rezultira izdavanjem dozvola u najkraćem mogućem roku. Upravo zbog toga dolaze strane investicije. Imali smo nekoliko velikih iz tekstilne i automobilske industrije kao što su Haix, Paul Green, Calzedonia, LTH Alucast. Svi investitori koji su do sada došli, s povjerenjem ili sumnjom, izgradili su tvornicu, ali uvijek se potom šire, grade drugu, treću pa i četvrtu tvornicu. Od početnih 30 radnih mjesta dođu na 300, a neki zapošljavaju i preko tisuću radnika. To nam je važno zbog smanjenja nezaposlenosti, konkurentnosti radne snage, ali i zato što smo na granici sa Slovenijom, a od Austrije nas dijeli 50 kilometara i ljudima nije problem svaki dan putovati na posao u neku od tih zemalja gdje su i višestruko veće plaće. Cilj nam je stvoriti atmosferu da ljudi više ne odlaze raditi van, a za to je nužno da imati razvijenu infrastrukturu, uređene gospodarske zone, učinkovito vođenje investitora i poduzetnika kroz birokraciju. Prije tjedan dana potpisali smo ugovor za gradnju IT kampusa kako bi se studenti i radnici mogli usavršavati u izradi robota za metalsku industriju. Izgradili smo i dva znanstveno-istraživačka centra i mislim da u tom segmentu idemo u dobrom smjeru.

Ima li još kakvih investicija u najavi?

Sjever Hrvatske ima potencijala za razvoj automobilske industrije kakvu imaju Slovačka, Češka i Mađarska. Velike tvrtke u tom sektoru ne grade samo tvornice, nego generiraju i druge potporne poduzetničke projekte u metaloprerađivačkoj industriji. Imamo dobar primjer tvrtke LTH Alucast koja radi kočnice za Mercedes, BMW i Audi vozila, oni su nam dobar promotor s obzirom na to da su zadovoljni kvalitetom radne snage i kvalitetom finalnog proizvoda koji je konkurentan najzahtjevnijim zapadnoeuropskim tržištima. Tako da nadam se da ćemo tu dobiti neke investicije. Također, tvrtka Framos gradi kampus u IT sektoru u koji će investirati više od šest milijuna eura. Imamo odlične tvrtke koje rade s najvećim svjetskim brendovima.

Možda da se odmah dotaknemo i mladih lavova, novih startup tvrtki. Koga biste izdvojili?

Međimursko gospodarstvo počiva na malom i srednjem poduzetništvu. Ovdje nije bilo gospodarskih mastodonata, 1980-ih godina bila nam je jaka tvornica MTČ koje više nema. Naši srednji i veliki poduzetnici stasali su ni iz čega, dokazali se kvalitetom, radnom navikom i angažmanom na najzahtjevnijim tržištima te tako jačali poduzeća. To se zove zdravo i konkurentno gospodarstvo.

Revitalizacijom vojnih objekata oformili smo Poduzetnički inkubator jer smo željeli podržati mlade poduzetnike koji su imali dobru ideju, ali ne i kapital da započnu biznis. Plaćali smo im svu infrastrukturu i energente. I eto danas jedna od njih, Framos, gradi kampus. U Poduzetničkom inkubatoru su dosad stasale 63 tvrtke, neke od njih rade za Facebook, Google, a neke izrađuju softver za Porscheova vozila.

Da zaokružimo ovu priču. Na koji način turizam utječe na razvoj cjelokupnog gospodarstva?

Nama turizam nije primarna gospodarska grana kako je to u Hrvatskoj, nego dodana vrijednost. Snaga gospodarstva naše županije počiva na metaloprerađivačkoj industriji i na poljoprivredi s obzirom na to da naša proizvodnja jabuka i krumpira zadovoljava 70 do 80 posto hrvatskih potreba. Nastojimo ojačati poljoprivredu i onoga po čemu smo posebni, što onda ima pogodnosti i za turizam. Prometna infrastruktura nam je na visokoj razini i kroz godinu županijom prođe oko osam milijuna ljudi. Na putu za Jadran kod nas odlučuje prenoćiti mnogo turista iz Mađarske, Poljske, Češke i baltičkih zemalja. Moj osobni cilj je pronaći investitore kako bi se izgradio atraktivan zabavni park za djecu i odrasle kako bi se ti putnici zadržali i duže. Zabavnim parkom nadopunili bismo kulturni, povijesni i lječilišni turizam. Dakako atraktivnoj sredini i netaknutoj prirodi pridonijet će i revitalizacija zračne luke.

Puno je planova, koja bi bila tri KPI-ja koja ste si postavili za idućih deset godina?

Nikada nećemo zanemariti jačanje identiteta na snažnoj povijesti, kulturi i specifičnostima po kojima smo posebni. Poticat ćemo snažan razvoj gospodarstva uz pametno korištenje resursa i želimo ostati zelena oaza u srcu Europe, kroz zelenu i digitalnu tranziciju. Cilj nam je privući više turista, danas smo na oko 250 tisuća godišnje, želim da svake godine povećamo taj broj za barem 50 tisuća. Za to nam je potrebna izgradnja interpretacijskih centara, daljnje ulaganje u smještajne kapacitete, koji će kvalitetom dobiti najviše ocjene kako bi se gosti vratili kućama s dojmom da su bili u čistoj, uređenoj županiji s vrhunskim vinima i gastronomijom gdje su bili srdačno dočekani i gdje su proveli kvalitetne trenutke odmora.