OpenAI je potvrdio ono što je industrija očekivala: reklame stižu u ChatGPT. Za besplatne korisnike i pretplatnike jeftinije Go opcije, oglasi će se pojavljivati diskretno - na dnu odgovora - kada razgovor uključi relevantne proizvode ili usluge.
Na papiru, promjena izgleda mala. U praksi, ovo bi mogao biti najveći zaokret u digitalnom oglašavanju još od trenutka kada je Facebook 2007. godine počeo s targetiranim reklamama.
Ali postoji ključna razlika: Facebook je znao šta volite. Google je znao šta tražite. ChatGPT zna tačno šta i zašto vam nešto treba.
Zašto je ovo veći iskorak od Google oglasa
Google vidi ključne riječi. Ako neko ukuca "laptop za video montažu", algoritam reaguje na pojam "laptop". ChatGPT, s druge strane, vidi cijeli kontekst: budžet, rok, nivo iskustva, softver koji se koristi, pa čak i frustraciju korisnika.
Drugim riječima, Google vidi upit - ChatGPT vidi namjeru.
Što duže neko koristi ChatGPT, to sistem gradi dublji profil: ne samo interesovanja, već i ciljeve, strahove i planove. Granica između asistenta i personalnog savjetnika postaje tanka - a upravo tu se otvara ogroman oglasni potencijal.
ChatGPT danas ima oko 800 miliona nedjeljnih aktivnih korisnika, što ga čini jednom od najbrže rastućih digitalnih platformi u istoriji. Za poređenje, Instagramu je trebalo gotovo šest godina da dođe do sličnog obima, dok je ChatGPT to uradio za manje od dvije.
Novi nivo targetiranja: AI profili umjesto korisničkih podataka
OpenAI tvrdi da ne prodaje korisničke podatke oglašivačima i da razgovori ostaju privatni. Tehnički - to može biti tačno. Ali sistem ne mora da dijeli podatke da bi napravio najprecizniji oglasni mehanizam ikada.
Algoritam može da odluči koju reklamu da prikaže, bez da oglašivač ikada vidi zašto. Targetiranje se dešava unutar modela, a ne kroz klasične korisničke segmente.
Industrijski podaci pokazuju da se svega 2,1 odsto korisničkih upita odnosi na direktnu kupovinu. To znači da će se većina reklama pojavljivati u razgovorima koji ne djeluju komercijalno - što otvara ključno pitanje: Kada savjet prestaje da bude neutralan, a počinje da bude marketing?
OpenAI već testira formate sponzorisanog sadržaja u kojima algoritam daje prioritet plaćenim informacijama - uz jasne oznake, ali bez klasičnog "oglasa" kakav poznajemo na googleu.
Tržište koje mora eksplodirati
Google danas zarađuje više od 200 milijardi dolara godišnje od oglašavanja, jer kontroliše način na koji ljudi traže informacije. ChatGPT pokušava da zauzme isti položaj - ali ne kao pretraživač, već kao interfejs za donošenje odluka.
Razlika je ključna. Google korisniku prikazuje listu linkova. ChatGPT daje direktan odgovor. Kada Google prikaže reklamu, korisnik zna da gleda oglas. Kada ChatGPT u odgovor ugradi sponzorisanu informaciju, ta granica postaje nejasna.
Bloomberg
Upravo zato analitičari procjenjuju da će tržište oglašavanja vođeno vještačkom inteligencijom u SAD porasti sa 1,1 milijardu dolara u 2025. na 26 milijardi do 2029. godine - rast od čak 23 puta za četiri godine. Globalno tržište oglašavanja već premašuje 1,1 bilion dolara godišnje.
Za OpenAI ovo nije eksperiment, već nužnost. Kompanija očekuje 29 milijardi dolara prihoda u 2026., ali dugoročno mora dostići oko 200 milijardi dolara da bi poslovni model bio održiv. Pretplate to ne mogu da iznesu same. Reklame - mogu.
Adria ugao: Mali tržišni kolač, ali velika promjena
Za Adria region, ChatGPT reklame dolaze u specifičnom kontekstu. Tržište je malo i fragmentisano, ali digitalni kanali su već zasićeni - posebno Google i Meta platforme.
Procjene industrije pokazuju da u regionu:
-
Google koristi 85-90 odsto internet populacije, odnosno oko 14-16 miliona aktivnih korisnika.
-
ChatGPT ima između 1,2 i 1,6 miliona aktivnih korisnika, ali sa natprosječno visokim udjelom programera, preduzetnika, marketinških profesionalaca i freelancera.
Drugim riječima: ChatGPT u Adria regionu još nije masovni medij - ali jeste premium kanal.
Za lokalne startup kompanije, IT firme, edukacione platforme, fintech i B2B servise, ovo može postati najefikasniji oglasni prostor do sada: korisnik nije u fazi "scrollovanja", već u trenutku kada traži rješenje ili savjet za svoju odluku.
Istovremeno, za korisnike se otvara važno pitanje povjerenja. ChatGPT se već koristi za savjete o karijeri, finansijama, obrazovanju pa čak i zdravlju. Ako se sponzorisani sadržaj sve dublje integriše u odgovore, granica između neutralnog savjeta i plaćene preporuke postaje sve tanja.
OpenAI tvrdi da oglasi neće uticati na kvalitet odgovora. Ali iskustvo interneta iz prethodne decenije pokazuje da ekonomski faktori platforme direktno oblikuju proizvod, a da je potrošač tu uvijek na udaru.