Srbija je već godinama označena kao rekorder u regionu po visokim nametima na gorivo, zbog čega su i cijene dizela i benzina isto tako rekordne u toj zemlji u odnosu na cijene u susjednim zemljama.
Nedavno je Vlada Srbije donijela predlog da od prvog oktobra akcize na naftne derivate budu uvećane za dodatnih osam odsto. Ovim potezom, od kojeg računa da će dobiti više novca u državnoj kasi, Srbija će učvrstiti neslavno prvo mjesto u regionu po visokim nametima na gorivo. Pored toga, ekonomski stručnjaci upozoravaju da veće akcize mogu da utiču na ponovno povećanje inflacije. Takođe, ukazuju da će teret većih akciza najviše osjetiti vozači i generalno potrošači.
Srbiji ide više od 50 odsto cijene goriva
Ne treba zaboraviti da su pored akciza u ukupnu maloprodajnu cijenu goriva uračunate i naknada za formiranje obaveznih rezervi, naknada za unapređenje energetske efikasnosti i PDV.
Prema podacima Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) dostavljenim Bloomberg Adriji, zbirno udio ove četiri stavke u prosječnoj maloprodajnoj cijeni dizela trenutno iznosi 47,5 odsto, benzina 48,7 odsto i TNG-a 44,9 odsto.
Ukoliko Skupština Srbije usvoji predlog Vlade da se akcize uvećaju za osam odsto, od prvog oktobra bi državni nameti u ukupnoj prosječnoj maloprodajnoj cijeni dizela iznosili 49,8 odsto, benzina 51,2 odsto i TNG-a 47 odsto, navodi UNKS.
Depositphotos
Predsjednik UNKS-a Tomislav Mićović kaže da na dan primjene novih akciza, cijena goriva može da poraste ili da se smanji za iznos koji se razlikuje od promene akcize, a može i da ostane nepromijenjena. Kako objašnjava, sve zavisi šta će se dešavati sa ostalim troškovima koji utiču na finalnu cijenu goriva, kao što su, na primjer, nabavna cijena derivata nafte i kurs dolara.
Cijenu goriva u Srbiji već godinu i po određuje država. One se, inače, redovno objavljuju petkom na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, a prema najnovijoj zvaničnoj objavi, najviša maloprodajna cijena za evrodizel iznosi 204, a za evropremijum BMB 95 189 dinara za litar.
U nastavku je prikaz kako izgleda trenutna struktura prosječnih maloprodajnih cijena goriva u Srbiji i kako bi izgledala od prvog oktobra sa većim akcizama (u slučaju da maloprodajne cijene ostanu nepromijenjene).
Prvi u regionu
Prema podacima UNKS-a, Srbija je trenutno na vrhu u regionu po nametima na dizel i TNG. Jedino Crna Gora ima veće namete na benzin u odnosu na Srbiju.
Nakon povećanja akciza od osam odsto, očekuje se da će državni nameti na benzin iznosti 52,2 odsto, čime će se Srbija izjednačiti po nametima za tu vrstu goriva sa Crnom Gorom i zvanično učvrstiti svoju poziciju rekordera po državnim nametima na gorivo.
Država još ograničava cijene
Podsjetimo, Vlada Srbije od februara prošle godine Uredbom o ograničenju cijena goriva definiše i cijene benzina i dizela. Uredba je tada donesena kao "privremena mjera kojom bi se uredilo redovno snabdjievanje na tržištu".
U međuvremenu, iz UNKS-a u više navrata se apelovalo da se ta uredba ukine i da tržište određuje cijenu. Mićović je za Bloomberg Adriju rekao da je sada - konačno dosta.
"Ovo je sad već previše. Ovo je sad već 19 mjeseci kako država određuje maksimalne maloprodajne cijene i to je za ekonomiju bilo koje vrste pogubno. Koliko god se država trudila da maksimalno prenese te tržišne promjene u formulu i formira tu cijenu, uvijek dođemo do neke situacije kada to baš i nije tako jer je nemoguće. Ne postoji formula u kojoj može da prenese tržišna kretanja, toliko dobru kao samo tržište, što bi samo učinilo. U ovom trenutku nije ugroženo snabdijevanje. U prošloj godini smo imali u jednom trenutku situaciju da se preteralo sa niskim cijenama na teret naftnog sektora. Počele su da padaju zalihe i to je efekt koji sad nemamo, ali koji nam uvijek stoji iznad glave, kao mogućnost da zbog administriranja na tržištu dođe i do poremećaja", navodi Mićović.
Na pitanje da li su trenutne cijene realne, Mićović kaže da nisu na snazi privremene mere kontrole cijene, cijene bi bile utvrđene na slobodnom tržištu i to bi zaista bile realne cijene, utvrđene na tržišnim principima.
"Razlika ne bi bila uopšte velika, ali dinamika promena cijena i nagore i nadole, koja se utvrđuje administrativnim putem, ne oslikava tržišna kretanja, što značajno otežava i zato smatramo da je ovo predug period", rekao je Mićović.
U vezi sa komentarom da naftaši traže da se ograničenje cijena goriva ukine, Sanja Filipović, naučna savjetnica Instituta društvenih nauka i redovna profesorka Univerziteta Singidunum, smatra da je još uvijek opravdano da država reguliše cijene.
"U situacijama kada cijene energenata rastu, onda je samim tim i poreska osnovica šira i država automatski ubire više prihoda po osnovu PDV-a. U takvim situacijama bilo bi logično da se reaguje u smislu smanjenja akcize. Tako je bilo, recimo, prošle godine, kada je urađeno smanjenje akcize u intervalu od pet do 20 odsto. Njeno dejstvo je prošlo i sada smo se vratili na onaj nivo cijena, odnosno akciza od 2021. Mi nismo jedini u svijetu koji primjenjuju regulaciju i ona je još uvijek opravdana. Ukoliko dođe do većeg rasta na svjetskim berzama, država bi opet trebalo da porazmisli i o akcizama i promjenama", kaže Filipović.
Ali država je u međuvremenu odlučila da poveća akcize na derivate nafte.
Redakcija Bloomberg Adrije uputila je pitanje do kada će država ograničavati cijene goriva na adresu Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine, na čijem se sajtu svake nedjelje ažuriraju cijene goriva koje ograničava država, kao i na adresu Ministarstva rudarstva i energetike, ali odgovor do objavljivanja ovog teksta nismo dobili.
Srbija do 30. aprila smanjivala akcize na gorivo
Država je od 11. marta prošle godine smanjivala akcize na gorivo, a one su se razlikovale od mjeseca do mjeseca, tako da su nekada bile niže pet, 10, nekad 15, a nekada čak i 20 odsto.
To je bila još jedna od mjera države u ograničavanju cijene goriva koje su prošle godine dostigle rekordne nivoe nakon poskupljenja cijena nafte na svetskom tržištu koje je uzrokovao rat u Ukrajini.
Mićović za naš medij kaže da je odluka o smanjenju akciza istekla 30. aprila ove godine i da je nakon toga počela primena punih, zakonom propisanih akciza, koje su posljednji put mjenjane 15. februara 2021. godine.
.webp){kind=icon}
