.webp){kind=icon}
Točno 14,6 milijardi dolara (oko 13,1 milijardu eura) lani su iseljenici poslali u pet zemalja jadranske regije (Makedoniju, Srbiju, BiH, Hrvatsku i Sloveniju), pokazuju podaci Svjetske banke o tzv. privatnim ili osobnim transferima. Riječ je o novcu koji se izravno slijeva u gospodarske tokove u tim zemljama, uglavnom kroz potrošnju, a dio završi i kao depozit u bankarskom sustavu.
Prema podacima Svjetske banke, rekorder po privatnim transferima prošle godine bila je Srbija, sa 5,6 milijardi dolara, slijedi Hrvatska sa 5,3 milijarde dolara, a na trećem mjestu je BiH sa 2,4 milijarde dolara. Slijedi Slovenija (688 milijuna dolara) i Makedonija na posljednjem mjestu sa 456 milijuna dolara.
Koji su najnoviji trendovi s doznakama u Makedoniji?
Prema posljednjim podacima Narodne banke u prvom tromjesečju 2023. godine, u pogledu kretanja komponenti tekućeg računa, neto priljevi ostvareni u sekundarnom dohotku i u razmjeni usluga (624 odnosno 251,8 milijuna eura) premašili su deficite u robnoj razmjeni (598,8 milijuna eura) i u primarnom dohotku (154,4 milijuna eura).
Što su privatni transferi?
Riječ je o kategoriji koja je dio sekundarnog dohotka u tekućem računu platne bilance. Privatni transferi jednim dijelom se odnose na doznake fizičkih osoba poslane formalnim kanalima (banke i brzi transfer novca), a drugim, znatno većim dijelom, su doznake koje dolaze neformalnim kanalom (u gotovini) i koje se obračunavaju kroz neto otkupni efektivni iznos u mjenjačkom poslovanju.
Platna bilanca je statističko izvješće koje sustavno sumira sve ekonomske transakcije Makedonije s inozemstvom za određeno vremensko razdoblje, odnosno sumira tekuće, kapitalne i financijske transakcije između rezidenata i nerezidenata.
U odnosu na prvo tromjesečje prošle godine saldo tekućeg računa poboljšan je za 511,4 milijuna eura. Ovo poboljšanje prvenstveno je posljedica smanjenog deficita u robnoj razmjeni (za 251,5 milijuna eura), kao i većeg suficita u sekundarnom dohotku i razmjeni usluga (za 193,4 odnosno 82,3 milijuna eura), u uvjetima pogoršanja deficita u primarnom dohotku (za 15,8 milijuna eura).
Naime, u sekundarnom dohotku u prvom tromjesečju ove godine bilježi se rast od 44,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i pad od 2,6 posto u odnosu na četvrti kvartal 2022. godine, kada je na ovom računu zabilježeno 640 milijuna eura.
Narodna banka obavještava Bloomberg Adriju da se kod privatnih transfera, nakon godišnjeg pada u 2020. godini zbog pandemije, bilježi trend rasta od 38,7 odnosno 29,3 posto za 2021. i 2022. godinu. Time je razina privatnih transfera na kraju 2022. dosegnula 19 posto BDP-a.
“Ovi povoljni trendovi nastavljeni su iu prvom kvartalu 2023. godine, kada je ova kategorija dodatno porasla za 28,8 posto. Istovremeno, posljednji raspoloživi indikativni podaci za ovu komponentu, koji se prate kroz neto otkup iz mjenjačkog poslovanja, za razdoblje travanj-svibanj 2023. ukazuju na daljnji rast od 5,8 posto na godišnjoj razini”, poručuju iz Narodne banke.
Velika podrška makedonskom gospodarstvu
"Priljevi od privatnih transfera važan su segment našeg gospodarstva, ne samo sa stajališta platne bilance", ističu iz Narodne banke. Odatle ističu da je riječ o važnom segmentu dohotka u gospodarstvu, odnosno da doznake utječu na životni standard dijela stanovništva te daju značajnu potporu osobnoj potrošnji, a time posredno i rastu BDP-a.
Naime, naša istraživanja o privatnim transferima pokazuju da je većina tih priljeva (oko 80 posto) namijenjena tekućoj potrošnji, a s druge strane, potrošnja predstavlja najznačajniju rashodnu komponentu BDP-a, s prosječnim udjelom od preko 70 posto, kazala je Narodna banka.
Središnja banka dodaje da kao dodatni izvor prihoda za kućanstva predstavljaju drugu najvažniju komponentu realnog raspoloživog dohotka, nakon mase plaća, sa značajnim utjecajem na njegovu promjenu.
