Centralna banka Srbije po drugi put ove godine iznenadila je ekonomiste. Uprkos očekivanjima finansijskih stručnjaka da će Narodna banka Srbije (NBS) odlučiti da stope ostavi nepromijenjenim, centralni bankari su ocijenili da je za suzbijanje inflacije u Srbiji potrebno dodatno zaoštravanje monetarne politike.
Nakon sjednice Izvršnog odbora banke, referentna kamatna stopa je podignuta na 6,5 odsto, što je najviši nivo od 11. maja 2015. godine. Takođe su povećane i stopa na depozitne olakšice, na 5,25 odsto, kao i stopa na kreditne olakšice – na 7,75 odsto.
"Pri donošenju ovakve odluke Izvršni odbor je procijenio da je još uvijek potrebno nastaviti sa umjerenim zaoštravanjem monetarnih uslova kako inflaciona očekivanja ne bi rasla i kako bi se osiguralo da se inflacija nađe na održivoj opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja u horizontu projekcije", navodi se u saopštenju NBS.
Kako pojašnjavaju iz banke, inflacija se postepeno smanjuje u velikom broju zemalja, ali nivoi na kojima se ona nalazi i dalje su relativno visoki. "Pritom, na posebnu opreznost upućuje bazna inflacija, koja u mnogim zemljama sporije opada od ukupne, čemu doprinose povišena inflaciona očekivanja i faktori s tržišta rada, a prije svega dalji rast zarada", dodaju iz NBS.
Od početka ciklusa zatezanja, kamate su podignute 15 puta, za ukupno 5,5 procentnih poena.
Usporila i bazna inflacija
Pored usporavanja ukupne inflacije, koja je u junu iznosila 13,7 odsto, bazna inflacija (indeks potrošačkih cijena po isključenju cijena hrane, energije, alkohola i cigareta) prvi put od novembra je bila jednocifrena i iznosila je 9,9 odsto.
Da će NBS referentnu kamatnu stopu ostaviti na 6,25 odsto, rekle su projekcije 12 od 13 ekonomista koji su učestvovali u Bloombergovoj anketi. Samo jedan ekonomista predviđao je da će centralna banka Srbije cijene zaduživanja podići za 25 baznih poena, kao što je to uradila u junu.
I juni je sam po sebi bio iznenađenje, jer je NBS u maju prekinula do tada konstantan niz podizanja kamatnih stopa, iako su njeni zvaničnici u maju nagovijestili da bi zaoštravanju monetarne politike mogao biti kraj.
Rast stopa nije mogao biti isključen kao opcija
Iako je najveći broj ekonomista očekivao novu pauzu, i podizanje stopa može se pravdati iz ugla inflacije i rasta novčane mase.
Glavna ekonomistkinja Raiffeisen Banka AD u Beogradu, Ljiljana Grubić, prije donošenja odluke rekla je da je povećanje i dalje moguće zbog rasta novčane mase i potrošnje na plate i penzije u javnom sektoru.
Neizvjesna poljoprivredna proizvodnja zbog promjenljivih vremenskih uslova i potencijalne želje da se zadrži atraktivna razlika u kamatnim stopama u odnosu na troškove zaduživanja u SAD takođe mogu igrati ulogu, dodala je. "Fiskalna politika bi mogla da ima inflatorne efekte kada počne primjena mjera", rekla je Grubić za Bloomberg.
Centralna banka Srbije se takođe suočava sa pritiscima aprecijacije dinara, i nastavlja da tržišnim intervencijama reaguje kako bi valutu zadržala stabilnom u odnosu na evro. NBS je u prvoj polovini godine kupila 1,86 milijardi evra.
- U pisanju teksta pomogao Misha Savic / Bloomberg.
.webp){kind=icon}
