Luke nautičkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvaruju daleko najviše prihode u Hrvatskoj, gotovo trostruko više nego marine u Istarskoj županiji, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema njima, prošle su godine luke nautičkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji u prosjeku ostvarile blizu 99 tisuća kuna prihoda po jednom vezu.
Prosjek za cijelu Hrvatsku iznosio je 56,6 tisuća kuna, a u Istarskoj županiji zarada je bila tek nešto niža od 36 tisuća kuna po jednom vezu u nekoj od tamošnjih marina. Sveukupno je u 220 domaćih luka u 2022. godini ostvarena 1,1 milijarda kuna prihoda, što je bilo i prvi put da su ostvareni prihodi viši od milijardu kuna, nadmašivši time čak i legendarnu turističku 2019. godinu, barem prema dostupnim podacima DZS-a.
U brojke su uključeni prihodi koje su luke ostvarile i od samog veza – privremenog ili stalnog – ali i od tranzita i ostalih usluga. Čak i kad se iz izračuna izbace prihodi ostvareni od ostalih usluga, luke u Splitsko-dalmatinskoj županiji i dalje ostvaruju daleko najviše prihode po vezu.
Konkretnije, čini se da bi nautičari lučke usluge trebali tražiti po sjevernom Jadranu, gdje se, barem ako je suditi po prihodima po vezu, prolazi nešto jeftinije.
U Hrvatskoj je lani bilo ukupno 220 luka nautičkog turizma. Mada brzi pogled na brojke može dati dojam da ta grana turizma iz godine u godinu postojano raste za po petnaestak novih luka, detaljnija analiza ipak otkriva nešto sumorniju sliku.
Sve više luka
Od 2019. godine kad je bilo ukupno 167 luka nautičkog turizma, glavninu porasta stvorila su takozvana sidrišta, privezišta i odlagališta plovnih objekata koji statistički također ulaze u kategoriju luka nautičkog turizma. No radi se o lokacijama gdje ne postoje nikakvi posebni sadržaji za same turiste, odnosno ne radi se o pravim marinama.
Takvih sidrišta, privezišta i odlagališta je 2019. godine bilo 89, a lani 134, što znači da su one zaslužne za čak 85 posto porasta broja nautičkih luka u posljednje četiri godine.
Sveukupno je u Hrvatskoj na Jadranu lani bilo 19,1 tisuća vezova za plovila. U tome su prednjačile Istarska, Zadarska i Šibensko-kninska županija, gdje ih je bilo po oko četiri tisuće, u Primorsko-goranskoj županiji ih je bilo nešto više od tri tisuće, u Splitsko-dalmatinskoj oko 2,6 tisuća, a najmanje vezova imala je Dubrovačko-neretvanska županija, gdje ih je bilo nešto manje od 1300.
Nova ACI marina u Rijeci, čija je gradnja najavljena nedavno i čiji se završetak očekuje 2025. godine, stoga bi trebala biti odličan pozitivan pomak i u broju vezova, ali i u kvaliteti usluge za nautičare.
Brojke DZS-a otkrivaju i da je u domaćim nautičkim lukama zaposleno tek oko dvije tisuće ljudi, a ta se brojka nije bitnije promijenila od 2019. godine, kad ih je bilo tek stotinjak manje.
Spomenute brojke, posebno one o prihodima, treba gledati i u nešto širem opsegu. Podaci koje je objavio DZS skupljaju se internetskom anketom i odnose isključivo na luke. Osim spomenutih 1,1 milijardu kuna, odnosno 144 milijuna eura, sam nautički turizam donosi znatne dodatne prihode i izvan samih luka u drugim djelatnostima. Bilo da se radi o iznajmljivanju brodica, ugostiteljskim prihodima u otočkim i priobalnim restoranima koje na svojim đitama posjećuju nautičari, ili tek o gorivu za motorne brodove.
Posjedovanje broda ili jahte se među imućnijima često svodi na pošalicu da se radi samo o beskonačnoj rupi u koju se baca novac. Domaći ugostitelji i koncesionari luka to znaju dobro iskoristiti.
.webp){kind=icon}
