.webp){kind=icon}
Prema procjenama, ove godine će Hrvatskoj trebati oko 60 tisuća sezonskih radnika, od čega do 25 tisuća domaćih i oko 35 tisuća radnika iz zemalja izvan Europske unije za koje treba izdati radne dozvole, kazao je za Bloomberg Adriju direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.
"To je desetak posto više od broja dozvola koje su izdane prošle godine", dodao je.
Kako je pojasnio, nedostatak radne snage jedan je od najvećih izazova za turizam ne samo u Hrvatskoj, no mi imamo situaciju da su države zapadno od Hrvatske koje se bave turizmom u mogućnosti ponuditi veća primanja, što odvlači potencijalnu radnu snagu iz Hrvatske.
"Uvijek prvo pokušavamo animirati sve moguće kapacitete na domaćem tržištu. Od drugih zemalja, gledamo tradicionalnu ovu našu (Adria) regiju, ali sve više za pomoćne poslove i dalje zemlje, poput Filipina i slično. Važan je iskorak ove sezone pojednostavljenje procedure za sezonce koji se vraćaju na rad u Hrvatskoj, no moramo ubrzati i pojednostaviti postupak i za sve ostale koji su zainteresirani odraditi sezonu u Hrvatskoj", smatra Ostojić.
HUT je još prije gotovo dvije godine identificirao konkretne mjere koje bi mogle pomoći ublažavanju nedostatka radne snage. Ključne poluge u tome su aktiviranje domaćeg radnog potencijala, poput studenata ili umirovljenika, te olakšavanje i ubrzanje procedura kod uvoza radne snage iz trećih zemalja.
Srećom, nije sve ostalo prazno slovo na papiru i, kako Ostojić ističe, ove godine vidljiva su dva konkretna pomaka nabolje u odnosu na početak prošle sezone koji su "posljedica razumijevanja situacije i potrebe djelovanje hrvatske Vlade" u tom kontekstu.
"Ove godine ćemo već u predsezoni, a zatim i u glavnoj sezoni, mogući privući više studenata koji žele raditi u turizmu, što je posljedica podizanja poreznog limita za njihove ukupne primitke bez gubitka porezne olakšice za njihove roditelje. Također, ove godine se provodi pilot-projekt koji će omogućiti da se radne dozvole za strane radnike, koji su već ranije radili u Hrvatskoj i koji su prošli kompletnu proceduru, izdaju u roku od dva do tri tjedna. To će bitno ubrzati proceduru, a s druge strane će rasteretiti Ministarstvo unutarnjih poslova. To je vrlo važno jer se prošlih godina za tu proceduru znalo čekati i po dva do tri mjeseca. Prema procjenama, takvih povratnika ima u nekim kompanijama i do 50 posto, a najveći broj njih su državljani Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije", objašnjava Ostojić.
Strukturni problem
Profil zaposlenika koji se najviše traži uglavnom je iz godine u godinu sličan, a svodi se, neovisno o spolu, na spremačice, konobare i pomoćne konobare, kuhare i sobarice.
Naravno, tu je i pitanje plaća, poglavito u vrijeme kad su ti pritisci dodatno pojačani zbog inflacije.
Turistička zajednica grada Rovinja
Ostojić ističe da je u turizmu prisutan trend kontinuiranog povećanja plaća, pa su u posljednje dvije godine u turističkim tvrtkama, koje su članice HUT-a, one u prosjeku povećane 27,5 posto.
"Taj trend je sad dodatno potaknut inflacijom i očekivanjem zaposlenika da im se zaštiti dosegnuti standard. Međutim, plaće su uvijek rezultat dva čimbenika – stanja na tržištu rada i produktivnosti. Svi poslodavci su svjesni da plaće moraju rasti, međutim uvijek je pitanje, osobito u uvjetima kada troškovi energenata i namirnica rastu dvoznamenkasto, koliko imate prostora za to. Taj prostor raste s rastom dodane vrijednosti i cijene usluge, a to je pak u potpunosti ovisno o investicijama u kvalitetu objekata i kvalitetu same usluge. I tu dolazimo do onog što u HUT-u govorimo već niz godina; osiguramo li turizmu okružje za poslovanje koje je usporedivo s mediteranskom konkurencijom, potaknut ćemo investicije i izvući puni potencijal iz turizma koji je jedan od rijetkih sektora u domaćem gospodarstvu gdje postoji još značajan prostor za nove investicije te povećanje plaća i životnog standarda zaposlenih, pa onda i za dodatni poticaj ukupnom gospodarskom rastu i razvoju", smatra Ostojić.
Ipak, postoji razlika u zadovoljavanju potražnje za radnom snagom, no ne kad je riječ o vrsti objekta kao što su hoteli, restorani, barovi ili kampovi, već u odnosu na veličinu tvrtke koja njima upravlja.
direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić / HUT
"Velike turističke kompanije koje se sustavno bave zaposlenicima i privlačenjem sezonaca imaju najmanje izazova u popunjavanju radnih mjesta, dok one manje kompanije imaju puno veće izazove", pojašnjava Ostojić.
Tako da, po njegovim riječima, značajniji problemi u popunjavanju radnih mjesta kod većih turističkih kompanija se ne očekuju, no ono što se može očekivati je veći pritisak na primanja no što je mogućnost podizanja cijena, a to onda ima negativan utjecaj na krajnji poslovni rezultat.
Ostojić kaže i da je nedostatak radne snage strukturni problem diljem Europske unije, pa onda i Hrvatske, koji će sektor turizma pratiti i u budućnosti. Pritom ipak napominje da osnova turističke usluge mora biti domaća radna snaga.
"Potencijal je u sustavnijem pristupu prema studentima, počevši od prezentacije na fakultetima, pa do, usudio bih se reći, u određenim dijelovima zemlje i prilagodbe ispitnih rokova i predavanja. Jer smatram da studenti žele raditi tijekom sezone i oni su u turizmu značajan dio radne snage. Slobodni su za rad u špici sezone, kada je najveća potreba, imaju bazična znanja te poznaju strane jezike. Također, potencijal je i u kategoriji umirovljenika koji mogu i žele raditi, ali i za sve one koji su već zaposleni i žele dodatno raditi sezonski uz posao koji već imaju", zaključuje Ostojić.
