Da bi stranci radili u Srbiji, moraju dobiti radnu dozvolu, a da bi je dobili, moraju ispuniti neke od uslova - jedan od njih je da već posjeduju boravišnu dozvolu. Dobijanje te dvije dozvole je često naporan i dugotrajan birokratski proces zbog kojeg neki radnici, kako kažu naši sagovornici, mjesecima čekaju na dozvolu bez koje legalno ne mogu početi raditi.
Međutim, kako je nedavno najavila premijerka Ana Brnabić, te dvije dozvole će se objediniti kroz izmjene Zakona o strancima, što će omogućiti lakše i fleksibilnije zapošljavanje stranaca. Ali da li će to biti dovoljno da stranim radnicima popunimo profile koji fale na domaćem tržištu? Vjerovatno ne, kažu naši sagovornici, ali ovo jeste korak u tom smjeru.
Sve je više zahtjeva za radne dozvole, kaže premijerka. Tako je prošle godine radnu dozvolu tražilo 35.000 stranaca, a boravišnu vizu 65.000, najviše radi spajanja porodica. Ove godine je za mjesec i po bilo više od 8.000 zahtjeva.
Već mjesecima su u žiži javnosti desetine hiljada Rusa koji su došli u Srbiju, pretežno Beograd, posebno oni koji su se zaposlili u IT sektoru, ali rast broja zahtjeva za radnim dozvolama ne odnosi se samo na Ruse. Kako navode u Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ), tokom prošle godine izdali su 11.500 radnih dozvola više nego u 2021. godini.
Tako u NSZ kažu da je najveći broj radnih dozvola u 2022. izdat državljanima Kine, Turske, Rusije, Indije, Kube, Sjeverne Makedonije i Ukrajine. Uopšteno govoreći, najtraženiji su kadrovi u oblasti građevinarstva, dodaju iz ove službe.
Našem tržištu rada fale brojni profili koje, kako je Bloomberg Adria ranije pisala, ponekad moramo da uvezemo i da njihov rad platimo više nego što bismo platili domaće radnike. I uz navedene promjene, teško da će se rupe u određenim profilima popuniti, kaže Jelena Jevtović iz sektora za pravne poslove i socijalni dijalog Unije poslodavaca Srbije, ali će ipak izbalansirati neravnotežu koja postoji između ponude i tražnje građevinaca i pomoćnih radnika.
Iako Unija pozdravlja izmjene zakona, oni napominju da neke probleme treba riješiti sistemski, kroz dugoročan proces, i to kroz prilagođavanje sistema obrazovanja potrebama privrede. Ipak, ovo jeste pozitivna promjena, koja ne samo da će uprostiti birokratski proces, već će se smanjiti prostor za rad na crno, kažu iz UPS. Naime, postoji rizik da bi neki radnici mogli da rade u periodu između dobijanja boravišne i radne dozvole, koji izmjene zakona skraćuju.
Kako do radne dozvole
Kada poslodavac prijavi NSZ potrebu za zapošljavanjem stranca, služba provjerava da li na evidenciji već postoji domaći državljanin koji ispunjava tražene uslove. Nakon toga se nadležnoj policijskoj stanici prema mjestu boravišta stranca podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka stranca po osnovu zapošljavanja.
Postupak regulisanja boravka inače pokreće stranac. "Stranac se zapošljava pod uslovom da ima regulisan boravak (alternativno to mogu biti: viza D po osnovu zapošljavanja, odobren privremeni boravak, odnosno odobreno stalno nastanjenje)", rekli su nam u NSZ-u.
Na odluku nadležnog organa čeka se 30 radnih dana, navode iz Unije.
Depositphotos
Treći korak je izdavanje dozvole za rad, pri čemu su za svaku vrstu dozvole propisani uslovi i potrebni dokazi za njeno izdavanje. Postupak izdavanja dozvola u NSZ prosječno traje od sedam do 10 kalendarskih dana, kada se dostavi uredna dokumentacija, tvrde nam iz te službe. Radna dozvola je dokument koji daje pravo stranim državljanima na zaposlenje u Srbiji. Međutim, to može trajati i duže.
Nemanja Žunić iz Advokatske kancelarije "Žunić" kaže da možemo očekivati da se sada postupak skrati na 15 dana, pošto će se sada umjesto dvije dozvole, u jedinstvenoj biometrijskoj karti inkorporisati i dozvola za boravak i za rad. "Jedna od najznačajnijih promjena koja se predviđa jeste produžetak trajanja odobrenih dozvola do dvije ili tri godine. Trenutno obje dozvole mogu da se izdaju s maksimalnim važenjem od godinu dana, te svake godine u skladu sa zakonskim uslovima moraju da se obnavljaju", navodi on.
Također, za obje dozvole će moći da se aplicira elektronskim putem, budući da je sada ta mogućnost ostvarena samo za sticanje dozvole za privremeni boravak, dodaje Žunić.
Kome će pomoći objedinjenje
Dok se u praksi stvari jako brzo mijenjaju, zakonodavstvo je spor proces. Kada su 2020. godine ove izmjene pokrenute, niko nije znao da će doći desetine hiljada Rusa koji će izmijeniti strukturu tržišta rada. Iako izmjene zakona vjerovatno nisu ciljane na njih, delimično će pomoći i pristiglim Rusima.
"Ove izmjene bit će primjenjive na sve strane državljane, bez obzira na državljanstvo koje posjeduju. Također, ovakvim izmjenama se Srbija približava standardima koji postoje u zemljama EU", kaže Žunić.
Međutim, kako navodi Borislav Živković, partner u HLB T&M Consulting, u posljednje vrijeme problem nije samo u dobijanju radne dozvole, već i boravišne. Prema iskustvu njihove firme koja se bavi poslovnim savjetovanjem, u koje spada i stručna pomoć i podrška u zapošljavanju stranaca, proces dobijanja boravišne vize može trajati i do dva-tri meseca, dok je radnu dozvolu "relativno lako dobiti".
Ruski državljani koji posjeduju obične pasoše mogu da uđu u Srbiju bez vize i da u njoj borave do 30 dana. Strani državljani mogu aplicirati za privremeni boravak pred nadležnim organima Ministarstva unutrašnjih poslova pod različitim pravnim osnovom (zaposlenje, spajanje porodice, upućivanje na rad, itd.), ali stranac ne može da stupi na rad prije dobijanja privremenog boravka i radne dozvole.
Inače, iako stranci mogu da borave u Srbiji do 30 dana bez vize, kada taj period prođe, poznata je praksa "visa run", kada izađu iz države, a onda se odmah vrate, ne bi li produžili period boravka. To im daje još 30 dana bezviznog boravka.
- U pisanju teksta pomogla Ana Ristović.
.webp){kind=icon}
