.webp){kind=icon}
Prema podacima koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS), vrijednost građevinskih radova, koje su izvela poduzeća s 20 i više zaposlenih s vlastitim radnicima, u trećem ovogodišnjem tromjesečju je za 63,3 posto veća u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a vrijednost novih narudžbi porasla je za 9,6 posto. Kakvi su recentni trendovi glede građevinske aktivnosti u regiji komentirao je Bloomberg Adrijin voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Ivan Odrčić.
Odrčić smatra kako građevinska aktivnost u regiji u trećem ovogodišnjem tromjesečju ukazuje na mješovite rezultate.
"Imamo vrlo visok godišnji rast obujma radova u Sloveniji od 29 posto, zatim jednako snažna smanjenja u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji od 19 posto, odnosno 14 posto, pa skromni rast u Hrvatskoj od tri posto te još manje skromni pad u Bosni i Hercegovini od dva posto", rekao je.
U svim zemljama regije, osim u Sloveniji, kaže, možemo govoriti o usporavanju, odnosno produbljivanju pada aktivnosti u građevinarstvu u trećem kvartalu, pri čemu je svima njima glavni uzrok opće ekonomsko usporavanje.
"Kod Slovenije je rast u prva tri kvartala čak i postupno ubrzavao, prvenstveno zbog baznog učinka, odnosno zbog prošlogodišnje prigušene aktivnosti u sektoru, što je uglavnom bio rezultat pada aktivnosti na zgradama", objasnio je naš analitičar.
Odrčić kaže kako možemo govoriti o negativnim kretanjima kod niskogradnje u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji te kod zgrada ili visokogradnje u slučaju Srbije te Bosne i Hercegovine.
"Nepovoljna kretanja u niskogradnji su bila glavni uzročnik ukupnog pada građevinske aktivnosti u Sjevernoj Makedoniji, usporavanja rasta u Hrvatskoj, dok su u Sloveniji bili ograničavajući faktor ka većim stopama rasta ukupne aktivnosti."
Glavni razlog tomu, smatra Odrčić, leži u manjim investicijama javnog sektora, što ne čudi s obzirom na sve nepovoljnije ekonomsko okruženje. "S druge pak strane, u Srbiji i Bosni i Hercegovini je ukupno smanjenje građevinske aktivnosti bilo prvenstveno pod utjecajem pada radova na zgradama, što se pripisuje slabijim investicijama privatnog sektora."
U posljednjem kvartalu ove godine, kaže Odrčić, možemo očekivati nastavak sličnog trenda koji je obilježio i treće tromjesečje. "Građevinska će aktivnost u prosjeku u najboljem slučaju snažno usporiti do kraja godine ili u gorem slučaju još jače potonuti, ovisno o kojoj državi govorimo."
S obzirom na realno smanjenje kupovne moći građana, visoke troškove građenja, bilo u materijalu ili radu, zatim recesijsko okruženje, u narednoj godini Bloomberg Adrijin analitički tim vidi negativnu izvedbu glede obujma radova na zgradama, dok će s druge strane kod niskogradnje bitno utjecati činjenica hoće li zemlje regije znatnije pomoći sektoru u vidu više investicija ili ne.
Građevinski će sektor u 2023. doživjeti izazove koji već neko vrijeme nisu viđeni. "Kako bismo dodatno potkrijepili takvo razmišljanje, možemo se okrenuti broju izdanih dozvola za građenje, koji u posljednje vrijeme u regiji uglavnom bilježi smanjenje na godišnjoj razini, sugerirajući pad obujma radova u građevinarstvu", objasnio je Odrčić i dodao kako je nagli rast kamatnih stopa dodatan faktor u ograničavanju investicija u sektoru, jer će one postati skuplje i manje dostupne, a krajnji rezultat bit će manje gradnje.
