.webp){kind=icon}
Cigarete nisu više tako interesantne, sve više se priča o e-cigaretama, vejpovima i drugim alternativnim duhanskim proizvodima uprkos tome što analize Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) ukazuju na to da i njihovo korištenje ima štetne posljedice po zdravlje. Istovremeno, štetni duhanski dim teško napušta opštu upotrebu, a najveći svjetski proizvođači duhana sve češće govore o alternativnim duhanskim proizvodima kako bi izašli iz sfere notornog – ali u proizvodnji u Srbiji oni nisu glasni u vezi s ovim pa ostaje pitanje kako će se duhanska industrija u Srbiji mijenjati u narednom periodu – i da li će se mijenjati.
Duhanska industrija u Srbiji je velika – privatizacijom fabrika u Nišu, Vranju i Senti na domaćem tržištu pojavile su se tri od četiri najveće duhanske kompanije na svijetu: Philip Morris International (PMI), British American Tobacco (BAT) i Japan Tobacco International (JTI).
Bloomberg
Iako sve tri kompanije na svjetskom nivou proizvode alternativne duhanske proizvode, u Srbiji se zasad bave samo proizvodnjom tradicionalnih cigareta. Naša redakcija je uputila isti upit za sve tri kompanije i pitali smo ih da li planiraju otvaranje pogona za proizvodnju alternativnih duhanskih proizvoda u Srbiji. Uprkos rastućoj popularnosti netradicionalnih pušačkih proizvoda na svjetskom nivou, nijedna kompanija nije najavila konkretne planove ove vrste kod nas.
Naime, iz BAT-a, koji ima fabriku u Vranju, navode da su oni razvili proizvodnju nesagorijevajućeg duhana u svojoj fabrici u Hrvatskoj, odakle proizvodi stižu i na naše tržište. Dodaju još da planiranje potencijalnog širenja proizvodnih kapaciteta zavisi od odgovora potrošača i od poslovne politike širenja i prenamjena fabrika u cijelom regionu Evrope.
S druge strane, iz PMI su rekli da u ovom trenutku proizvode samo cigarete, ali su ostavili prostora za mogućnost proizvodnje alternativnih duhanskih proizvoda u Srbiji – nekada.
Bloomberg
"Iako u ovom trenutku u Srbiji proizvodimo cigarete, usmjereni smo ka tome da u Srbiju privučemo i linije za proizvodnju bezdimnih kategorija", naveli su iz PMI-ja. "Imajući u vidu da PMI ovakve vrste investicija planira uglavnom u zemljama koje su prepoznale i podržale koncept smanjenja štetnosti u svom zakonodavstvu, vjerujemo da ćemo zajedničkim naporima s državom uspjeti osigurati investicije u ove proizvode, koji predstavljaju budućnost duhanske industrije", dodali su.
Nije iznenađujuće to što PMI ostavlja najveću mogućnost za proizvodnju alternativnih duhanskih proizvoda u Srbiji. Naime, ova kompanija je u okviru svoje globalne strategije odredila da više ne želi biti poznata kao proizvođač cigareta – njihov cilj je da do kraja 2025. godine smanje prodaju cigareta. PMI planira da makar 30 posto njihovih isporuka budu bezdimni proizvodi i da oni čine bar 50 posto njihovih prihoda do 2025. godine.
Uprkos ovoj strategiji i riječima da je kompanija usmjerena ka privlačenju proizvodnje alternativnih duhanskih proizvoda u Srbiju, njihovi zaposlenici nisu upućeni u bilo kakve planove te vrste.
Bloomberg
Ranka Savić, predsjednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS), za Bloomberg Adriju kaže da je iz više izvora dobila informaciju da nije bilo nikakve najave zaposlenima o mogućoj proizvodnji alternativnih duhanskih proizvoda u fabrici u Nišu.
"Trenutno se glavni razgovori (pregovori) vode o zaključenju novog Kolektivnog ugovora. U sklopu toga nije pominjana nova strategija kompanije, niti su vođeni razgovori o ovoj temi sa zaposlenima u fabrici PMI u Srbiji", napominje. Savić, osim toga, dodaje da ne vjeruje da će u naredne dvije godine PMI prestati proizvoditi tradicionalne cigarete u Srbiji.
"Koliko ja imam informaciju, PMI zasad ne razmišlja o proizvodnji duhanskih proizvoda koji ne sagorijevaju duhan. Da bi došlo do takve proizvodnje, bilo bi potrebno izgraditi nove objekte i nabaviti potrebnu tehnologiju, što je poprilično veliki zahvat", kazala je.
Iz JTI su nas obavijestili da nemaju planove da proizvode duhanske proizvode bez dima u Srbiji.
Duhanska industrija i srpski budžet
Sa tri velike fabrike i stanovništvom koje je teško odvići od pušenja, kako pokazuju podaci SZO, i država zarađuje sve više od duhanske industrije.
Tako su prihodi od akciza na duhanske prerađevine u konstantnom porastu. U 2018. godini Srbija je od ovih akciza zaradila 99,5 miliona dinara (oko 848 hiljada eura), a 2021. godine taj broj porastao je za 12,3 posto na 111,7 miliona dinara (952 hiljade eura).
Ove godine, od januara do augusta, pokazuju podaci Ministarstva finansija, Srbija je prihodovala 83,1 milion dinara od akciza na duhanske prerađevine.
Prema godišnjem izvještaju Uprave za duhan, 2021. godine ostvareni su direktni prihodi u budžet od 179,2 miliona dinara na ime naknada za obavljanje djelatnosti proizvodnje i prometa duhana i duhanskih proizvoda i još 5,4 miliona dinara na ime republičkih administrativnih taksi.
SZO već neko vrijeme podržava uvođenje visokih poreza (tako da se proizvod oporezuje bar 75 posto) na duhanske proizvode kako bi se smanjilo njihovo korištenje, a da istovremeno ne dođe do velikih udara na državne budžete.
Srbija, u okviru međunarodnih trendova i procesa pristupanju Evropskoj uniji, prihvatila je ovaj normativ te oporezuje duhanske proizvode sa 76,5 posto, prema podacima SZO. Međutim, u poređenju s državama u regionu, porez u Srbiji je najniži. U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj je isti, oko 84 posto, u Sloveniji je 78,7 odsto, a u Sjevernoj Makedoniji je 80,3 posto.
Razvoj tržišta u Evropskoj uniji
Analitičari Bloomberg Intelligencea podsjećaju da ni Evropska unija nije precizno regulisala e-cigarete u prvoj direktivi o duhanskim proizvodima iz 2016. godine. Vladama je tada bilo dozvoljeno da odluče koje proizvode će prodavati i kako će ih oporezivati. "EU će harmonizovati akcize, PDV i donijet će regulativu o proizvodima koji zagrijavaju duhan što u kratkom roku može predstavljati izazov za potencijal rasta", navode stariji analitičari Bloomberg Intelligencea Kenneth Shea i Duncan Fox.
Bloomberg
"BAT, Imperial Brands i Philip Morris International su u prošlosti naveli da vjeruju da će pušači preći na proizvode sa smanjenim rizikom u narednoj deceniji, ali da rast neće biti linearan", dodaju Shea i Fox.
Oni očekuju da će upravo tržište alternativnih duhanskih proizvoda doživjeti znatno veći rast do 2026. godine od tradicionalnih proizvoda. Prema njihovom istraživanju, vrijednost tržišta cigareta u članicama EU iz Istočne Evrope bila je 57,1 milijardu dolara 2021. godine, a od 2021. do 2026. godine oni očekuju stopu rasta od 1,4 posto.
Rast tržišta vejpova bi trebalo da zabiljleži stopu rasta od 6,5 posto, a tržište nesagorijevajućeg duhana će u tom periodu imati stopu rasta od 9,7 posto. Istovremeno, najveći rast se očekuje na tržištu oralnih duhanskih proizvoda poput listova i žvaka, 13,8 posto, ali se mora uzeti u obzir da je ovo tržište manje od tržišta vejpova koje je 2021. godine vrijedilo 1,47 milijardi dolara i od tržišta nesagorijevajućeg duhana koje je vrijedilo 6,47 milijardi dolara prošle godine.
Ovaj trend rasta ukazuje na to da svi koji se bave duhanskim proizvodima moraju razmišljati o alternativama. Samim tim nepomjeranje ka alternativnim duhanskim proizvodima u Srbiji može dugoročno voditi ka problemima za mnogobrojne zaposlene u ovoj industriji, koji u okviru svojih pregovora s poslodavcima moraju ipak uzeti u obzir i šire industrijske trendove prije nego što postane kasno.
