Poznati biznismeni i njihovi milijuni krče put Hrvatskoj u geotermalni Eldorado

Hrvatska bi prema svim parametrima trebala biti geotermalni Eldorado, ali unatoč sve većem interesu investitora za ulaganja, već desetak godina govorimo samo o neiskorištenim potencijalima. Stoga je veliku pažnju privukla vijest da tvrtka Geo Power Zagocha iz ENNA grupe planira gradnju najveće geotermalne elektrane u Europskoj uniji s ORC tehnologijom, koja jamči zatvoreni i najčišći sustav proizvodnje električne energije.

Tvrtka je krajem kolovoza na eksploatacijskom polju Slatina 2 kod Čađavice, 15 kilometara od Slatine, započela s bušenjem za buduću geotermalnu elektranu planirane snage 20 megavata. Investicija je vrijedna 140 milijuna eura. Panonski bazen ima čak 60 posto viši geotermalni gradijent od europskog prosjeka. Lački rečeno, to znači da se bušenjem do dubine od dva kilometra uobičajeno pronalaze ležišne stijene temperature oko 100 °C, dok je na dubini od tri kilometra temperatura oko 150 °C, što je već dovoljno za proizvodnju električne energije.

Hrvatska je relativno dobro istražena jer je Ina u potrazi za naftom još prije nekoliko desetljeća izbušila više od 4.000 bušotina u kontinentalnom dijelu zemlje, snimljene su stotine kilometara seizmičkih podataka, a iz Agencije za ugljikovodike (AZU) ističu kako bi iz postojećih nalazišta mogli dobiti i do jedan gigavat električne energije.

"Ljepota geotermalne energije je u tome da operativni troškovi nisu visoki, a vijek trajanja elektrane može biti do 40 godina. Dakle, to je isplativa i optimistična priča", rekao nam je jedan od pionira razvoja geotermalnih projekata u Hrvatskoj, Dragutin Domitrović.

Zvuči kao sigurna investicija u kojoj je profitabilnost zajamčena – pa zašto onda danas imamo samo jednu izgrađenu geotermalnu elektranu (Velika1 u Cigleni kod Bjelovara) koja zbog pravnih sporova oko vlasništva više ne radi nego što radi?

Dragutin Domitrović | HGK

Veliki ulazni troškovi 

Jedan od važnijih razloga je kapitalna intenzivnost istražne faze projekata. Naime, prvo morate izraditi bušotine duboke nekoliko kilometara, testirati njihov potencijal, a tek tada počinje izgradnja same elektrane. Banke su, kao i obično, voljne financirati projekt tek kada je sve potvrđeno kao isplativo, pa inicijalna ulaganja za istražnu bušotinu, u prosjeku teška između pet i osam milijuna eura, mora snositi sam investitor, a za elektranu od dvadesetak MW potrebne su minimalno četiri takve bušotine.

Dakle, ulazna barijera iznosi najmanje 20 milijuna eura, pa Domitrović s pravom geotermalnu energiju naziva igrom za "velike igrače". No, zanimljivo je da takvih velikih igrača ne nedostaje u Hrvatskoj. Zaista, trenutno više od deset privatnih investitora intenzivno istražuje geotermalne potencijale diljem zemlje, a riječ je o raznolikoj međunarodnoj ekipi.

Najmoćnije među njima su svakako tvrtke: Geo Power Zagocha iz ENNA grupe, u vlasništvu Pavla Vujnovca, zatim turska kompanija Soyak, a tu su i Britanci. U igri je i sama Ina. Svima im je isti trn u oku – regulativa koja kasni i koči razvoj već spremnih projekata.

Boris Vidoš | privatna arhiva

Vujnovac prednjači  

Uz tvrtke u vlasništvu Soyaka koje su već uložile preko 20 milijuna eura u dvije istražne geotermalne bušotine na nalazištu Legrad 1, gdje planiraju izgradnju elektrane od približno 90 megavata, najdalje je u realizaciji dogurala Geo Power Zagocha.

"U kolovozu smo na eksploatacijskom polju Slatina 2 kod Čađavice, 15 kilometara od Slatine, započeli bušenje za buduću geotermalnu elektranu, što teče po planu. Trenutno smo u procesu izrade kanala bušotine za treću sekciju u bušotini koja će se protezati od 2.270 do 4.165 metara dubine. Glavni cilj nam je osigurati stabilnost kanala bušotine i zaustaviti se pred samim ulaskom u ležište geotermalne vode. Planirana ukupna dubina bušotine PSGT-6 iznosi 5.000 metara, a cilj je otkriti ležišni interval u dužini od oko 800 metara", kaže Boris Vidoš, voditelj projekta izgradnje geotermalne elektrane Zagocha.

Ulaganja od 240 milijuna eura

U istraživanje su već uložili 20 milijuna eura, a Vidoš naglašava kako ENNA grupa ima mnogo ambicioznije investicijske planove u geotermalnoj energiji, vrijedne oko 240 milijuna eura.

"Uz već spomenuto eksploatacijsko polje geotermalne vode Slatina 2, do kraja 2024. očekujemo sklapanje Ugovora o eksploataciji geotermalne vode na eksploatacijskom polju Babina Greda 1. Također, u prvoj polovici 2024. preuzeli smo 89,82 posto poslovnih udjela u tvrtki Geotermalni izvori i time stekli prava na istraživanje geotermalnih voda na polju Babina Greda 2. Partneri na polju Babina Greda 2 ostali su nam Općina Babina Greda, kao i Vukovarsko-srijemska županija s po 5,09 posto poslovnih udjela. Plan je razvijati oba polja i izgraditi geotermalnu elektranu nazivnog kapaciteta 15 MWe, a uz proizvodnju električne energije otvara se niz mogućnosti za razvoj toga kraja. Preuzimanjem poslovnih udjela u tvrtki Geotermalni izvori preuzeli smo i obvezu izrade istražne bušotine, a početak radova na izradi bušotine planiran je za srpanj 2025. godine", kaže on.

Vidoš dodaje da su krajem kolovoza s Ministarstvom gospodarstva sklopili ugovor o eksploataciji geotermalne vode na eksploatacijskom polju Slatina 2 na razdoblje od 25 godina s mogućnošću produženja.

"Uz radove koji su u tijeku na bušotini Podravska Slatina GT-6, planiramo izgraditi još tri eksploatacijske bušotine. Za planiranu izgradnju GTE Zagocha snage 20 MWe potrebna su nam dva proizvodno-injekcijska para bušotina kako bismo osigurali potpunu funkcionalnost i uspješan rad elektrane. Po završetku izrade i uspješnog testiranja prve eksploatacijske bušotine pristupit ćemo izradi preostalih bušotina i projektiranju same elektrane," kaže i napominje kako će odluka o nastavku razvoja projekta prvenstveno ovisiti o potpisivanju ugovora o tržišnoj premiji s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE). Ako se to dogodi do kraja ove godine, očekuju punu funkcionalnost GTE Zagocha u drugoj polovici 2028. godine.

Regulatorne muke 

E, tu sada dolazimo do ključnog problema za sve investitore i najveće kočnice u realizaciji njihovih projekata – zakonodavstva. Ono ne prati razvoj tržišta i tragično kasni za potrebama ulagača, unatoč njihovim višegodišnjim apelima.

Iz ENNA grupe već duže upozoravaju na tri ključna aspekta regulatornog okvira koja moraju biti riješena. To su usklađivanje kvota za geotermalne izvore, uvođenje premijskog modela poticaja i donošenje Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Hrvatske za razdoblje 2021.–2030. (NECP).

Vidoš objašnjava što je sve potrebno i kako nedjelovanje državnih institucija utječe na pojedine projekte.

"Za razvijenije projekte, kako bi bili realizirani 2028. ili 2029. godine, Ministarstvo gospodarstva treba do sredine listopada napraviti manje izmjene Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visoko učinkovite kogeneracije – u tim izmjenama potrebno je uskladiti rokove provedbe projekata s važećim prijelaznim programom poticaja TCTF – Privremeni krizni i prijelazni okvir, a HROTE mora raspisati javni natječaj za dodjelu tržišne premije radi poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije do kraja ove godine".

GTE Zagocha | Virovitičko-podravska županija

Što se tiče manje razvijenih projekata i svih projekata koji su prošle godine potpisali Ugovore o istraživanju geotermalne vode u energetske svrhe, Ministarstvo gospodarstva mora u što kraćem roku prihvatiti i donijeti NECP u kojem je nužno osigurati dostatne kvote za razvoj geotermalnih projekata i uskladiti ih s izdanim dozvolama za istraživanje geotermalnih voda“, ističe Vidoš. 

Kočenje projekata   

Jedna od onih koji glasno upozoravaju na tromost birokracije i negativan utjecaj na poduzetnike je i Željka Rukavina, samostalna savjetnica u Odjelu za energetiku, zaštitu okoliša i komunalne djelatnosti Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Ona je za Bloomberg Adriju u više navrata detaljno analizirala što nam je sve potrebno da se pokrenemo s mrtve točke i često je zagovarala donošenje posebnog Zakona o geotermalnoj energiji koji bi ulagačima olakšao probijanje kroz zamršenu regulatornu šumu. Međutim, on nije na vidiku. Krajem rujna objavljeno je e-savjetovanje s javnošću o zakonodavnim aktivnostima Ministarstva gospodarstva za 2025. godinu, no u tom dokumentu se ne spominje Zakon o geotermalnoj energiji niti su predviđene izmjene postojećeg Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.

Rukavina donošenje posebnog zakona smatra neophodnim jer dosadašnji zakonski okvir jednostavno nije adekvatna podrška razvoju industrije. Trenutni propisi tretiraju geotermalnu energiju na isti način kao i eksploataciju nafte i plina, što nije samo neprikladno, već i neučinkovito za projekte koji se odnose na daljinsko grijanje, poljoprivredu ili proizvodnju električne energije.

"Trenutni propis stvara apsurdne situacije, poput zahtjeva da poljoprivrednici, koji žele koristiti geotermalnu energiju za grijanje staklenika, moraju zaposliti naftnog inženjera – što je nelogično i financijski neodrživo. Umjesto poticanja ulaganja u održivu poljoprivrednu proizvodnju i iskorištavanje prirodnih resursa, zakonodavstvo stavlja dodatne prepreke koje nepotrebno kompliciraju jednostavne projekte", naglašava i dodaje kako novi zakon treba donijeti što prije kako bi se adresirali specifični izazovi.

Poručuje kako budućnost geotermalne energije nije optimistična ako zakonodavci ne prepoznaju hitnost u rješavanju tih pitanja.

Željka Rukavina | HGK

Zabrinjavajući signali 

Rukavina se osvrće i na ažuriranje NECP-a u kojem bi, prema najavama s početka ljeta, geotermalne elektrane trebale činiti značajan dio energetskog miksa u Hrvatskoj do 2030. s planiranih 318 MW, ali do danas nema konkretnih pomaka na tom polju.

"Ako se predviđeni uvjeti ne ispune i kvote budu smanjene, postoji ozbiljan rizik da investitori uspore svoje projekte ili čak odgode ulaganja na neodređeno vrijeme, a u ekstremnom slučaju čak i potpuno odustanu od ulaganja u Hrvatskoj. To bi moglo izazvati lančanu reakciju u kojoj bi cijeli sektor stagnirao, dok bi prilike koje imamo danas bile izgubljene, možda sve do 2031. ili kasnije", upozorava.

Tu su i problemi s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom (HERA), koja mora odrediti cijene priključenja jer bez toga ulagači ne mogu izraditi financijske planove koji bi bili prihvatljivi bankama. Već smo spomenuli koliko je skup ulazak u geotermalne projekte, a bez potpore banaka za mnoge je i nemoguć.

"Ni nakon gotovo 700 dana kašnjenja HERA nije odredila cijenu priključenja elektrana na mrežu, čime je de facto onemogućeno financijsko modeliranje novih energetskih projekata. Također, mrežna pravila Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) omogućuju da se podaci potrebni za izradu Elaborata za optimalno tehničko rješenje priključenja elektrane na mrežu od njih mogu zatražiti unutar dvotjednog vremenskog prozora samo jednom godišnje, što usporava razvoj projekata i povećava troškove", skreće pažnju Rukavina.

Kasne HERA, HROPS i HROTE  

Napominje kako se ta ograničenja nameću geotermalnim projektima koji se inače nalaze isključivo u Panonskom bazenu, gdje mreža nije ni približno opterećena kao na jugu Hrvatske. Tamo broj vjetroelektrana i solarnih elektrana stalno raste pa je problem kapaciteta mreže razumljiv. Ali na istoku zemlje, gdje postoji znatno manje tehnološke konkurencije za priključke, nema nikakvog razloga da se investitorima ne omogući fleksibilan pristup podacima tijekom cijele godine.

Zapravo je paradoksalno to ograničavanje jer geotermalne elektrane značajno doprinose stabilnosti elektroenergetskog sustava, osiguravajući kontinuirano i ravnomjerno opskrbljivanje energijom tijekom cijelog dana. Njihov rad ne ovisi o vremenskim prilikama ili dnevnim varijacijama potražnje, čime pomažu u održavanju energetske ravnoteže u mreži.

Uostalom, ta izmjena nije tehnički ni zakonodavno previše zahtjevna, potrebna je samo dobra volja ključnih aktera kako bi pravila postala fleksibilnija i time barem djelomično omogućila bržu realizaciju projekata.

Rukavina na kraju ističe da je ipak optimistična, unatoč svim izazovima i preprekama.

"Sigurni smo da će institucije prepoznati važnost regulatornih promjene. Na nama i ostalim dionicima je da nastavimo zagovarati prilagodbu zakonodavstva kako bismo ubrzali razvoj ovog ključnog sektora, jer bez toga riskiramo gubitak potencijala koji geotermalna energija nudi Hrvatskoj", poručuje.

Svi kasne, ali nikad nada

Da zaključimo, potencijal geotermalnih izvora u Hrvatskoj je toliki da ga je nemoguće zanemariti na duge staze. Aktualni ratovi i krize jasno su pokazali koliko je bitna energetska samodostatnost i smanjenje ovisnosti u uvozu. Ne treba zanemariti ni velike količine novca koje se slijevaju u zelenu tranziciju, odnosno odmak od fosilnih goriva. Geotermali "liječe" i jedan i drugi problem, a uz to blagotvorno djeluju i na gospodarstva lokalnih zajednica.

Stoga bi bilo neinteligentno ostaviti ih neiskorištenima. Dobro to znaju poduzetnici, jasno je i lokalnoj samoupravi, a vjerujemo kako će se polako, ali sigurno prosvijetliti i odgovorni u državnim institucijama.