Internet, ekrani i sva ta digitalizacija samo su vas čine glupljima. Ovu ili varijaciju ove rečenice čuli ste barem jednom od strine ili tete s „hladnom trajnom“ na jednoj od obiteljskih proslava. I olako ste odbacili njezinu procjenu kao primjer generacijskog jaza, samo zato što znate koliko ta teta vjeruje svim pričama svojih novopečenih virtualnih „prijatelja“ na Facebooku, i ne ustručava se podijeliti svaku novu teoriju zavjere na WhatsUpu.
Međutim, čini se da je došlo vrijeme da se ispričamo svim tim tetama, stričevima i ujnama. Barem nam tako govori znanost i najnoviji podaci istraživača. A ti podaci nedvosmisleno ukazuju na to da kvocijent inteligencije (IQ ) pada u cijelom svijetu. Uostalom, ljudi su sve lošiji u osnovnoj matematici i logici, dok se poteškoće s koncentracijom, kao i verbalnim i numeričkim zaključivanjem, šire poput zaraze. Štoviše, studenti elitnih svjetskih sveučilišta nemaju dovoljno pažnje i koncentracije da pročitaju cijele knjige.
A vrijeme kada je to započelo, vrlo sugestivno ukazuje na mogući uzrok ovih pojava. Ovaj kognitivni pad čovječanstva započeo je upravo kada nam je sve postalo "interaktivno", a zapravo je izravna interakcija nestala – od činjenice da je skrolanje po zaslonu mobitela bliže gotovo svakom djetetu, kao i odrasloj osobi, nego igranje klikerima ili pisanje, do toga da je chat uživo s dragim ljudima zamijenjen povremenim tipkanjem po površini uređaja, do toga da smo teško razmišljanje i raspravu zamijenili jednostavnim objavljivanjem poveznica koje drugima daju dojam da smo teško razmišljali.
Štoviše, budući da je umjetna inteligencija (AI) sve više uključena u svakodnevni život, većini ljudi sve to izgleda potpuno cool i kao da živimo u znanstvenofantastičnim filmovima. Međutim, znanstvenici si već čupaju kosu zbog promjena u ljudskoj inteligenciji, dok neki vodeći ljudi u informacijskoj tehnologiji, poput tvorca PayPala Petera Thiela, upozoravaju na to kakvu nam budućnost tehnologija i AI donose, čak koristeći biblijske usporedbe s apokalipsom i antikristom.
Gdje je nestala naša inteligencija?
Oxfordski rječnik definira inteligenciju kao "sposobnost razumijevanja", ali sve se više pitanja postavlja o tome kamo je ta inteligencija nestala, tj. smanjuje li se stupanj u kojem ljudska rasa može praktično primijeniti tu sposobnost. I premda se sa sigurnošću može reći da se biologija ljudskog mozga sigurno nije temeljno promijenila u posljednjih deset i pol godina – to je jednostavno prekratko razdoblje – rezultati niza testova pokazuju da je sposobnost prosječne osobe da rasuđuje i rješava nove probleme dosegla vrhunac prije deset godina i od tada opada.
Kada su nedavno objavljeni rezultati najnovijeg kruga PISA testova – međunarodnog alata za usporedbu uspjeha 15-godišnjaka u testovima čitanja, matematike i prirodoslovlja u zemljama Organizacije za europsku suradnju i razvoj (OECD) – analiza se uglavnom usredotočila na to kako je pandemija koronavirusa utjecala na poremećaje u obrazovanju.
Depositphotos
Međutim, to je naizgled prikrilo činjenicu da je pogoršanje dugoročnije i raširenije te da je vrhunac rezultata za sva tri predmeta zabilježen uglavnom oko 2012. godine i da od tada kreće pad. Štoviše, u mnogim zemljama pad između 2012. i 2018. bio je značajniji nego u godinama pogođenim pandemijom.
Da stvar bude gora, ovaj pad vještina rasuđivanja i rješavanja problema nije ograničen samo na tinejdžere u školi već su stručnjaci OECD-a u prošlogodišnjem ažuriranju vodeće procjene trendova vještina odraslih primijetili sličan pad.
A u dugoročnoj studiji "Praćenje budućnosti", koja se provodi od osamdesetih godina prošlog stoljeća, primijećeno je da se mentalne sposobnosti ljudi mijenjaju. Istraživači u ovom projektu svake godine pitaju 18-godišnjake imaju li poteškoća s razmišljanjem, koncentracijom ili učenjem novih stvari. Udio maturanata koji prijavljuju poteškoće bio je stabilan tijekom posljednjeg desetljeća 20. i prvog desetljeća 21. stoljeća, ali je počeo naglo rasti sredinom drugog desetljeća 21. stoljeća. Baš kada su nam sva znanja i informacije ovog svijeta postale dostupne online.
"Dio onoga što ovdje vidimo vjerojatno je rezultat trenutačnog prelaska s teksta na vizualne medije – prelaska na 'post-pismeno' društvo koje opsesivno provodi vrijeme pred ekranima", ističe komentator i istraživački novinar John Burn-Murdoch za The Financial Times, ukazujući na ankete i studije koje u većini zemalja pokazuju pad uspješnosti ljudi u primjeni numeričkih i drugih oblika rješavanja problema te da je broj ljudi koji pročitaju barem jednu knjigu godišnje pao ispod polovice. Općenito, erozija ljudske sposobnosti za mentalni fokus i njezinu primjenu. Većina rasprava o društvenim utjecajima digitalnih medija usredotočuje se na porast pametnih telefona i društvenih mreža. Ali promjena ljudske sposobnosti za fokusirano razmišljanje podudara se s nečim temeljnijim: promjenom našeg odnosa s informacijama.
Iako istraživanja pokazuju da je aktivno, namjerno korištenje digitalnih tehnologija često benigno ili čak korisno, svima je već očito da je ljudska populacija prešla s pregledavanja ograničenog broja web stranica na beskrajne, stalno osvježavane feedove i stalnu baražu kratkih obavijesti, takozvanih notifikacija.
Depositphotos
"Više ne provodimo toliko vremena aktivno pretražujući internet i komunicirajući s ljudima koje poznajemo, već nam se umjesto toga nudi bujica sadržaja. To predstavlja pomak od samousmjerenog ponašanja prema pasivnoj konzumaciji i stalnom prelasku iz konteksta u kontekst", objašnjava Burn-Murdoch. „Dobra je vijest da su osnovni ljudski intelektualni kapaciteti svakako neoštećeni. Ali za rezultate su nužni i potencijal i (njegova) primjena.“
Koeficijenti inteligencije i demokracija
Međutim, podaci o kognitivnom padu čovječanstva vidljivi su i u studijama o kvocijentima inteligencije u razvijenom svijetu, što pokazuju studije provedene u Danskoj, Norveškoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Australiji i SAD-u. Prema studiji iz 2023. objavljenoj u časopisu Intelligence, IQ u SAD-u znatno je opao između 2006. i 2018., s padom najizraženijim među osobama mlađim od 20 godina.
Ovaj fenomen pada IQ-a toliko je određen da čak ima i naziv: "obrnuti Flynnov efekt", po novozelandskom filozofu i istraživaču obavještajnih podataka Jamesu Flynnu, koji je prvi otkrio da IQ raste tijekom 20. stoljeća, samo da bi kasnije primijetio da je trend postao negativan.
Činjenica da postajemo sve gluplji, ističu neki autori, također je trajni problem za demokraciju.
"Implikacije za naš politički život su jasne. Ako demokracija ovisi o (Francisovoj) Galtonovoj ideji da je biračko tijelo, u prosjeku, sposobno za napredno racionalno razmišljanje, što se događa ako ta pretpostavka više ne vrijedi? Što se događa kada je 'Pitajte javnost' glup potez", pita britanski pisac i novinar Sean Thomas u članku za The Spectator, dodajući da bismo u teoriji trebali biti dobro – jer se demokracija navodno sama ispravlja. "Ako birači posrću, politička klasa to kompenzira. Ipak, u proteklih 20 godina svjedočili smo intelektualnoj degradaciji i biračkog tijela i izabranih. Ne samo da birači manje jasno razmišljaju – već i njihovi vođe".
Depositphotos
Sean podsjeća da su birači nekoć očekivali da državnici budu "mozgovi", pa se prisjeća da je američki predsjednik Abraham Lincoln čitao djela antičkog matematičara Euklida, a Winston Churchill dobio Nobelovu nagradu za književnost za biografska i povijesna djela koja je napisao. Čak je i Ronald Reagan, kojem mediji u početku nisu iskazivali puno poštovanja, bio "proždrljivi čitatelj i strateg hladnog rata".
"A danas? Politička arena – koja se trza pod neumoljivim, ali trivijalizirajućim pogledom društvenih mreža – čini se kao igra u kojoj se kažnjava bit, a nijanse ismijavaju. Vode nas ljudi koji su često prilično prazni, a kada nisu, pretvaraju se da jesu – kako ne bi djelovali elitistički ili samozadovoljno na Facebooku i Instagramu", procjenjuje Thomas i navodi brojne znanstvene pretpostavke o tome što bi moglo dovesti do pada IQ-a, ali i jednog očiglednog krivca. "Pogledajte godinu kada je započeo kognitivni pad u Michiganu: 2014. To je godina kada je Instagram eksplodirao. Isto vrijedi i za mnoge od ovih padova: oni se podudaraju s pojavom iPhonea i njemu sličnih. Teško je ne zaključiti da je izum društvenih mreža, zajedno s pojavom samog pametnog telefona, istovremeno nagrizao raspon pažnje, a istovremeno je nagrizao potrebu za stjecanjem i zadržavanjem znanja".
Dodatni problem donosi umjetna inteligencija koja će nam uskoro na telefonima dati odgovor na svako najteže pitanje na Zemlji, što će mnoge ljude navesti da ne "gube" vrijeme učeći odgovore koje nam džepni sokovnik može bolje i brže dati.
"To je tužna evolucija i moguće neizbježna. U tom slučaju, možda možemo pronaći utjehu u briljantnosti tih istih ručnih strojeva. Kako ljudi postaju neumoljivo gluplji, mogli bismo se jednako tako potpuno odreći demokracije i dopustiti robotima da to učine za nas", smatra britanski pisac.
Ostvarena predviđanja
I dok se mnogima ova predviđanja o odustajanju od demokracije čine pretjeranima, nije naodmet sjetiti se da su ovi trenutačni fenomeni u kognitivnim sposobnostima ljudi već prije deset godina bili dio "pretjeranih" predviđanja.
Neurofiziologinja Susan Greenfield predvidjela je da će stalno klikanje učiniti um "djetinjastijim, reaktivnijim i ovisnijim o ponašanju i mislima drugih". O tome je napisala i knjigu – "Mijenjanje mozga: kako digitalne tehnologije ostavljaju trag na našim mozgovima“ – ali čini se da je malo tko detaljno pročitao više od 380 stranica.
Prije 14 godina, tadašnji izvršni direktor Googlea, Eric Schmidt, s određenim je užitkom rekao da djeca imaju samo dva načina rada: "spavanje ili online". Doduše, čak se i on brinuo da "nitko na tako neće dobiti ono što proizlazi iz detaljnog čitanja knjige".
Međutim, najupečatljiviji je bio dramatičar Richard Foreman koji je rekao da su ljudi s "katedralnim" (znanstvenim) strukturama ličnosti u sjeni "ljudi palačinki". Prema njegovoj procjeni, ugroženi tip je "visoko obrazovana i artikulirana osoba – muškarac ili žena koji su u sebi nosili osobno konstruiranu i jedinstvenu verziju cjelokupne baštine Zapada". A nasuprot njima su ljudi palačinki, koji su "razmazani tanko i široko" i, kako je Foreman procijenio, zahvaljujući "pritisku preopterećenosti informacijama i 'trenutačno dostupne' tehnologije", suočavamo se sa "svijetom koji kao da je izgubio gustu i višeslojnu kompaktnost duboko razvijene ličnosti“.
Filozofi već žestoko raspravljaju o "tezi proširenog uma", jer je postalo očito da modernom čovjeku iPhone nije samo alat već dio nje ili njega. Memorija pametnog telefona postala je dio našeg pamćenja, a brzina njegova procesora zamijenila je našu sposobnost prikupljanja i sortiranja vlastitih sjećanja i znanja.
Naša inteligencija iscurila je u naše pametne telefone, a prodor umjetne inteligencije mogao bi dovesti do toga da velik dio čovječanstva izgubi ljudsku kreativnost, sposobnost predviđanja i rješavanja problema. A upravo su stoljećima bile to su bile glavne poante razmišljanja.
Situacija je takva da milijarder i tvorac PayPala Peter Thiel sve više razmišlja o povezanosti tehnologije i biblijskih sudnjih dana, pa je na predavanjima u Oxfordu i Harvardu rekao da Antikrist, čiji dolazak prema Bibliji označava nadolazeći Armagedon, "nije samo srednjovjekovna fantazija".
Mnogima je čudno da iznimno uspješan, matematički nadaren, filozofski obrazovan tehnološki poduzetnik uopće drži predavanja u kojima se ozbiljno bavi biblijskim mitovima o Apokalipsi. Iako vjeruje da su moderna znanost i tehnologija pretvorile povijest u linearnu progresiju, kako Biblija uči, s početkom i konačnim, nepovratnim krajem, Thiel smatra da su brige o tome da će umjetna inteligencija preuzeti svijet opasnije od same umjetne inteligencije. Kako kaže, strah od egzistencijalnih prijetnji ide izravno na ruku iskorijenjenim elitama, koje rade na uspostavljanju globalne vladajuće države. I lakše je upravljati ljudima palačinkama nego misliocima čak i ako pametno koriste AI.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...