Jed McCaleb obogatio se zahvaljujući kriptovaluti. Sada je spreman izgubiti veliki dio tog bogatstva u svemiru.
Milijarder koji je stajao iza zloglasne mjenjačnice Mt. Gox Bitcoin i kriptovalute XRP jedini je koji financijski podupire iznimno ambiciozno nastojanje da se izgradi prva svjetska komercijalna svemirska postaja i pošalje u orbitu.
Ako uspije, njegov startup, Vast Space, bit će u dobroj poziciji da sljedeće godine dobije unosan ugovor od NASA-e – potencijalno vrijedan milijarde eura – da zamijeni Međunarodnu svemirsku postaju (ISS). Ako dođe do kraha, govori McCaleb, potpuno je spreman izgubiti milijardu dolara (920 tisuća eura) svojeg bogatstva. McCaleb upravlja milijardama dijelom putem dviju zaklada, koje su na kraju 2023. prijavile imovinu od ukupno 3,3 milijarde dolara (3,05 milijardi eura), financiranu njegovim vlastitim donacijama.
"Izuzetno je važno da ljudi naprave ovaj skok s mjesta na kojem smo danas u taj potencijalni svijet u kojem mnogo ljudi živi izvan Zemlje", kaže McCaleb, 50, u sjedištu tvrtke u Long Beachu u Kaliforniji. "Ne postoji toliko ljudi koji su voljni uložiti toliko resursa, vremena i prihvatljiv rizik kao ja".
Od tada je zaposlio veterana industrije kao glavnog izvršnog direktora, a SpaceX posuđuje Vastu dio svoje tehnologije, dok Elon Musk potiče SAD da ubrza rokove za stavljanje ISS-a izvan uporabe, za koji se trenutačno očekuje da će biti povučen do kraja 2030. Vast, osnovan 2021., sastavlja svoju letjelicu djelomično s komponentama koje je razvio SpaceX, posebice adapter za spajanje SpaceX-ove Dragon kapsule na Vastovu postaju i internetski sustav u svemiru koji će omogućiti Wi-Fi na postaji putem Starlinka. Vast je već rezervirao letove SpaceX-a za slanje svojeg hardvera u orbitu i prijevoz posade na svoju postaju, a SpaceX je pristao prevoziti astronaute za Vast, sve dok ima zeleno svjetlo NASA-e.
Ali zadatak je svejedno zastrašujući, a malo je toga u McCalebovoj biografiji što jasno govori da je on osoba koja će ga obaviti. Dečko s farme iz Arkansasa koji je napustio studij kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu nema prethodno iskustvo u industriji. Njegovu je karijeru obilježio obrazac sudjelovanja u novim tehnologijama od samih početaka, a zatim odustajanja prije nego što vladina regulativa i drugi nepovoljni uvjeti preokrenu poslovanje – nije baš ona vrsta dugoročnog fokusa koji je preduvjet za pobjedu nad velikom konkurencijom u stvaranju tehnološkog čuda.
Sam Yagan, McCalebov prijatelj koji je prije više od dva desetljeća zajedno s njim osnovao tvrtku za dijeljenje datoteka online, kaže da poduzetnik namjerno preuzima rizik. "On je hiperracionalan u vezi s time", kaže Yagan, suosnivač i direktor Corazon Capitala. "Ali možda je pomalo ekscentričan u svojoj spremnosti da preuzme ono što bismo vi i ja smatrali velikim rizikom".
Mnogi zaposlenici Vasta prethodno su radili u SpaceX-u. Parkiralište sjedišta tvrtke prepuno je automobila još jedne Muskove tvrtke, Tesle. Jedno od tih vozila, Cybertruck, pripada Maxu Haotu, koji se Vastu pridružio 2023. kada je McCaleb kupio njegovu tvrtku. Haot je nakon toga postao izvršni direktor Vasta, dopuštajući McCalebu (koji vozi skromniji Model 3) da jednom tjedno doleti iz svojeg doma u San Franciscu kako bi pratio napredak.
Haot prije akvizicije nije bio usmjeren na svemirske postaje. Umjesto toga, pokušavao je slijediti Muskove korake stvarajući još jedan startup za lansiranje raketa, Launcher. S 30 milijuna dolara (27,73 milijuna eura ) ulaganja, tvrtka je napredovala u razvoju raketnog motora i lansirnog vozila, ali dva satelita koja je Launcher izradio pretrpjela su kvarove nakon što su stigla u svemir. Haot je upoznao McCaleba 2022. dok je tražio investitora.
McCaleb je umjesto toga ponudio preuzimanje tvrtke, pod uvjetom da Haot dođe na mjesto predsjednika Vasta i, na kraju, izvršnog direktora. Haot je u početku oklijevao prihvatiti taj dogovor, ali je na kraju podržao tu ideju kada je postalo očito da će Launcher teško dobiti potreban kapital. Uvjeti sporazuma nisu objavljeni.
Jed McCaleb, osnivač i predsjednik Vasta, s izvršnim direktorom Maxom Haotom u testnom postrojenju tvrtke u Mojaveu, Kalifornija | Balazs Gardi za Bloomberg Businessweek
Vastov veličanstven plan nadilazi izgradnju prve privatne svemirske postaje. Tvrtka također želi razviti sustav za stvaranje umjetne gravitacije koji bi za buduće astronaute replicirao Zemljine uvjete. Tehnika je složena: uključivala bi iskorištavanje prednosti centrifugalne sile s masivnim rotirajućim modulima u svemiru. To je primamljiv prijedlog jer su godine života i rada ljudi na ISS-u pokazale da dugotrajni boravci u mikrogravitaciji mogu oštetiti razne biološke sustave.
Sve je to ipak daleko. Upravo sada, Vast treba postaviti svoju prvu postaju u orbitu. Brzo je povećao svoje osoblje s manje od 200 zaposlenika prije godinu dana na njih 740, u rasponu od tehničkih inženjera do proizvođača svemirskih odijela. Vastovo sjedište radi 24 sata dnevno, s inženjerima i građevinskim ekipama koje rade u naizmjeničnim smjenama kako bi ili proširile svoj pogon u Long Beachu ili izgradile Vastov prvi prototip svemirske postaje, nazvane Haven-1.
Svemirske postaje sastavni su dio pop kulture – sjetite se Zvijezde smrti iz "Ratova zvijezda" i svemirske postaje u seriji "Zvjezdane staze" Deep Space Nine – ali one su također ključna komponenta američkog istraživanja svemira od 1973., kada su se astronauti prvi put ukrcali na eksperimentalnu postaju Skylab. Desetljećima kasnije, smirivanjem hladnog rata, NASA se udružila s Rusijom i drugim državama kako bi izgradila veći ISS. Od studenog 2000. na postaji se uvijek nalazi barem jedan ljudski član posade, koji je često istraživao kako se materijali i ljudsko tijelo ponašaju u okruženju mikrogravitacije.
Haven-1, otprilike 10 metara visoka i 4,5 metra široka, trebala bi stati u nosni konus rakete SpaceX Falcon 9. Postaja će imati nastanjivi prostor od gotovo 45 kubičnih metara, ili otprilike dvostruko više od prosječnog kampera. Bit će opremljena osobnim prostorima za spavanje, velikim prozorom, drvenim oblogama i zajedničkim stolom za četveročlanu posadu.
Tako je barem u planu. Tvrtka je u siječnju započela s izgradnjom postaje Haven-1, s predloženim datumom lansiranja u svibnju 2026., što je već prvo odgađanje od prvobitno planiranog lansiranja u kolovozu ove godine. Tvrtka je nedavno testirala prototip kako bi potvrdila da struktura može izdržati unutarnji atmosferski tlak, a radi na sustavima napajanja, propulziji i drugim ključnim komponentama za misije s posadom. Njezina oplata mora biti sposobna izdržati surovo okruženje i temperature svemira, a istovremeno sadržavati tlakove i atmosferske plinove na koje su ljudi na Zemlji navikli.
"Trenutačno nismo tvrtka za svemirske postaje", kaže Haot. "Mi smo tvrtka za svemirske postaje u usponu".
Jednom kada Haven-1 bude lansiran, pod pretpostavkom da sve ide prema planu, Vast će u svemir poslati četveročlanu posadu astronauta u raketi Falcon 9 koja će pristati na postaju. Ako se prvo lansiranje pokaže uspješno, Vast planira do 2028. poslati prvi modul svoje sljedeće postaje, Haven-2. To će biti početni dio puno veće baze koja će poslužiti kao zamjena za NASA-in ISS.
Među najvećim izazovima bit će izrada funkcionalnog sustava za održavanje života. ISS koristi regenerativno postrojenje koje svu otpadnu vodu reciklira u pitku vodu, a ugljični dioksid u kisik koji se može udisati. Takav je sustav potreban ako će putnici dugo ostati na bilo kojoj platformi u orbiti, ali Haven-1 ga neće imati jer se očekuje da će posade samo kratko ostajati u njemu. Vast planira da se naposljetku napravi jedan za Haven-2, iako se ne očekuje da će postaja imati stalnu posadu prvih nekoliko godina.
Konkurenti, uključujući Axiom Space, Blue Origin i Voyager Space Holdings, natječu se koji će izraditi svoje postaje, ali jedna prednost koju ima Vast jest McCalebova spremnost da potroši toliko novca na taj pothvat. "Vast je jedini koji dolazi s rješenjem koje se prvenstveno financira iz vlastitih sredstava i koje je spremno za uporabu", kaže Chad Anderson, osnivač i izvršni partner Space Capitala, investicijske tvrtke usmjerene na industriju. (Nema nikakve financijske veze s Vastom, ali je angažiran u SpaceX-u.) "Dakle, u tom smislu, oni su zanimljiva opcija".
Ti konkurenti također, unatoč svojim poveznicama sa svemirom i određenim ugovorima o lansiranju, nisu ni u tako bliskom partnerstvu sa SpaceX-om.
McCaleb želi umanjiti svaki osobni odnos – izjavio je da je sreo Muska "nekoliko puta – vjerojatno me se ne bi sjetio", unatoč tome što su obojica također uložili u OpenAI. Iako se razlikuju u pristupu i ponašanju, njihovi interesi i nekonvencionalni uspon do bogatstva dosta su slični: obojica su napustila školovanje (Musk u kasnijoj fazi) kako bi pokrenuli softverske tvrtke u područjima u razvoju (Musk u mrežnim imenicima, a McCaleb u videoprijenosu), i obojica su ljubav prema fantaziji i igrama iskoristila za financijski uspjeh.
McCalebov prvi pothvat, eDonkey, bio je jedan od najranijih servisa za dijeljenje datoteka na internetu – rani konkurent Napsteru. Osnovan 2000. godine, omogućio je korisnicima besplatno dijeljenje glazbe i filmova, dok je tvrtki generirao milijune eura godišnje prihoda od oglašavanja. Tvrtka je zatvorena 2006. nakon što je pristala platiti Udruženju diskografske industrije Amerike 30 milijuna dolara (27,73 milijuna eura) kako bi izbjegla tužbe za kršenje autorskih prava.
McCalebov sljedeći uspjeh bio je Mt. Gox, jedna od najranijih svjetskih platformi za trgovanje bitcoinima. Stranica, koju je McCaleb osnovao 2010., brzo se razvijala prije nego što je poduzetnik godinu dana kasnije prodao većinski udio za neobjavljeni iznos. U veljači 2014. burza je bankrotirala, a korisnici su izgubili kriptokovanice koje su tada bile procijenjene na više od 400 milijuna dolara (389 milijuna eura), što je bila najveća propast kriptovalute u povijesti do FTX-a 2023. godine. Unatoč tome što je i dalje manjinski vlasnik, McCaleb se nije suočio sa sankcijama te je rekao da je i on u tom krahu izgubio novac.
Do tada je McCaleb već pokrenuo svoju sljedeću ideju: XRP, trgovanje kriptovalutom na protokolu Ripple, koji je također sukontrolirao. McCaleb je na početku posjedovao devet posto kriptokovanica. Nakon nesuglasica sa suosnivačima, McCaleb je napustio tvrtku 2013., ali je zadržao svoju kriptovalutu koju je prodao tijekom sljedećih godina. Vrijednost XRP-a porasla je tijekom kriptomanije krajem 2017., da bi na kraju u siječnju 2018. povećala tržišnu kapitalizaciju na 130 milijardi dolara (120,16 milijuna eura). Prema analizi transakcija XRPScana, McCaleb je zaradio oko 3,2 milijarde dolara (2,96 milijardi eura) prodajom kapitala XRP-a i ripplea od 2014. do 2022. godine. Također je suosnivač Stellara, mreže za plaćanja otvorenog koda.
"On je jedan od 10 najvažnijih osnivača kriptovaluta, iako ga nitko zapravo ne poznaje", kaže Nic Carter, suosnivač investicijske tvrtke Castle Island Ventures usmjerene na javne lance blokova. "Zanimljiv je. Ovi drugi su prilično ekscentrični, glasni, ekstravagantni ljudi".
McCaleb, unatoč svom uspjehu, drži oko sebe mali krug ljudi te radi s Yaganom i drugim dugogodišnjim suradnicima. Ima kuću u surferskoj oazi u Kostariki i jednu u Berkeleyu, a ima i vlastiti avion.
U svemirskoj industriji, McCaleb pruža stabilan izvor ulaganja u često nestabilnom sektoru, gdje nekoć uspješni startupi gladni kapitala rutinski doživljavaju neuspjeh. I usprkos tužbi bivšeg zaposlenika koji tvrdi da je Vast pokušao lakše i uspješnije poslovati nauštrb dobrih uvjeta rada, čini se da tvrtka nema one probleme koje ima SpaceX; njezin osnivač milijarder uglavnom je kod kuće sa ženom i djecom umjesto da pokušava preoblikovati saveznu vladu.
Ako se McCalebov pothvat pokaže uspješnim, Vast je sa SpaceX-om rezervirao više misija s posadom za lansiranje astronauta –privatnih osoba u orbitu, a i McCaleb i Haot kažu da su voljni sami se ukrcati na letove. ("Kao dijete provodio sam puno vremena vani istražujući, gledajući u nebo da vidim koliko je nevjerojatno", kaže McCaleb.) Ali sve prvenstveno ovisi o sposobnosti tvrtke da dobije konačne ugovore za NASA-in program namijenjen pokretanju komercijalnih svemirskih postaja koje bi mogle zamijeniti ISS. Program dolazi s povoljnim jamstvom da će NASA kupiti vrijeme i prostor na svim postajama koje stignu u orbitu, služeći tako kao stalan izvor prihoda. Očekuje se da će ugovori biti dodijeljeni sredinom 2026. godine.
Bez ugovora s NASA-om, komercijalna održivost bilo koje svemirske postaje je upitna, kaže Haot. "Za nas je pitanje egzistencije dobiti taj natječaj".
- Uz pomoć Dylana Sloana.
.webp){kind=icon}
