text size
Dvije godine nakon ruske invazije na Ukrajinu velike europske banke nastavljaju upravljati ogromnim i sve profitabilnijim podružnicama u Rusiji unatoč javnim obećanjima da će ih zatvoriti. Ukupan broj zaposlenih u pet banaka iz država članica Europske unije s najvećim operacijama u Rusiji pao je za samo tri posto od invazije, a zarade su se otprilike utrostručile zahvaljujući visokim kamatama koje dobivaju na svoje hrpetine novca koji je zapeo u toj zemlji.
Odugovlačenje je potaknulo Europsku središnju banku (ECB) da izvrši pritisak na njih kako bi ubrzale odlazak. Zabrinutost predstavlja mogućnost da nastavak prisutnosti u Rusiji izloži banke američkim sankcijama i teškim novčanim kaznama, kako navodi osoba upoznata s tim pitanjem, a koja je zatražila da ostane anonimna zbog povjerljivosti informacija. Nadzorno tijelo zatražilo je od svih banaka s velikim poslovanjem u Rusiji „da ubrzaju svoje napore za smanjenje rizika postavljanjem jasnih planova za smanjenje zaposlenih i konačan izlazak“, rekla je 13. svibnja ministrima financija eurozone Claudia Buch, glavna dužnosnica za nadzor ECB-a.
Zapadne sankcije koje oštro ograničavaju opseg poslovanja poduzećima u Rusiji u kombinaciji s lokalnim pravilima i kaznenim porezima na prodaju otežavaju bankama izvlačenje novca iz te zemlje. Podružnice stranih banaka u Rusiji moraju se, naravno, pridržavati lokalnih propisa, što može biti u suprotnosti s pritiskom ECB-a na matično društvo. A suočavaju se i s rizikom od odmazde: Kremlj ponekad zaplijeni imovinu društava ili pojedinaca iz država koje smatra neprijateljskim. Talijanska banka Intesa Sanpaolo u rujnu je dobila odobrenje predsjednika Vladimira Putina da proda svoju rusku jedinicu grupi koju vode područni voditelji jedinice, no glavni izvršni direktor banke Carlo Messina navodi da je prodaja usporena birokratskim preprekama. „Nije lako finalizirati prodaju“, rekao je Messina u veljači za Bloomberg TV.
Ruska podružnica UniCredita u Moskvi 2022. godine | Bloomberg Businessweek Adria
.webp){kind=icon}
