Za Donalda Trumpa američka ekonomija je problem Joea Bidena. Anketa za anketom pokazuje da, što se gospodarskih izazova tiče, glasači mnogo više vjeruju bivšem republikanskom predsjedniku nego sadašnjoj demokratskoj administraciji.
Anketa Bloomberg Newsa i Morning Consulta iz prosinca 2023. pokazala je da birači u sedam tzv. swing država većinski imaju povjerenja u Trumpove sposobnosti i smatraju da se on može uhvatiti u koštac sa širokim spektrom ključnih pitanja poput kamatnih stopa, inflacije i uravnoteženja proračuna.
Stephen Moore, neformalni Trumpov savjetnik i suradnik u Heritage Foundationu, kaže da će inflacija i standard srednje klase u SAD-u biti Trumpovo glavno oružje za napad na Bidena 2024. godine. "Ključno je pitanje: 'Je li vam danas bolje nego prije četiri godine?' To će biti jedna od glavnih tema njegove kampanje", kaže Moore.
Tim Trumpovih savjetnika za ekonomska pitanja uključuje i bivšeg direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća Larryja Kudlowa te bivšeg predsjednika Vijeća ekonomskih savjetnika Kevina Hassetta.
Dok neki elementi Trumpova ekonomskog programa ukazuju na kontinuitet politike iz njegova prvog predsjedničkog mandata, drugi - u područjima kao što je trgovina - otvaraju prostor za tzv. shock and awe poteze. Evo kratkog prikaza nekih od ekonomskih stajališta vrlo izglednog budućeg republikanskog predsjedničkog kandidata.
1. Trgovina i ulaganja
Trump je jasno dao do znanja da planira ostati vjeran svojoj "America First" agendi. Iznio je ideju o zaštiti američke industrije carinama od 10 posto, što bi donijelo novi val poremećaja u opskrbnim lancima. Takav bi potez primorao saveznike, uključujući Kanadu, Meksiko, pa čak i Japan, da sjednu za stol i pregovaraju o ustupcima, što je igrokaz kojim se bivši predsjednik koristio tijekom svog prvog mandata.
2. Kina
Osim carina, Trump bi se zalagao i za daljnje razdvajanje dvaju najvećih svjetskih gospodarstava uz mjere koje bi Kini ukinule status najpovlaštenije nacije u trgovini sa SAD-om. To prvenstveno podrazumijeva uvođenje novih limita za kineski uvoz. Dodatna ograničenja ulaganja i protoka kapitala u Kinu također bi bila izgledna. Kongres je već dao naznake da bi mogao prihvatiti Trumpov tvrdolinijaški trgovinski plan. Naime, dvostranačka skupina zastupnika u prosincu je preporučila podizanje carina na robu iz Kine i daljnje ograničavanje ulaganja u zemlju.
3. Porezi
Trumpov tim planira trajno ostaviti na snazi porezna rasterećenja koja je već donio kao predsjednik, a trebala bi isteći 2025. godine. Ona redom idu na ruku bogatim kućanstvima, vlasnicima malih poduzeća i industriji nekretnina. Moore kaže da bi Trump mogao iskoristiti prihode od dodatnih carina za financiranje njihova produženja ili čak širenja. Tijekom Trumpova mandata, pregovori između njegove administracije i Kongresa doveli su do smanjenja stope poreza na dobit s 35 na 21 posto. Ljudi upoznati s Trumpovim planovima kažu da, budući da u kampanji pokušava osvojiti glasove birača radničke i srednje klase, neće nastojati dodatno smanjiti tu stopu na 15 posto, što mu je bio cilj na početku predsjedničkog mandata.
4. Imigracija
Opsežni predsjednički dekreti o ograničavanju imigracije su vrlo vjerojatni ako Trump ponovno zasjedne u Ovalni ured, zajedno s naredbom o ukidanju automatskog državljanstva za djecu imigranata bez dokumenata koja su rođena u SAD-u, iako će ta odluka vjerojatno naići na pravosudnu blokadu. "Žele se nasladiti znojem i ušteđevinom američkih poreznih obveznika", rekao je Trump na skupu u studenom. "Nećemo to dopustiti. Sve ću to odmah prekinuti."
5. Fiskalna politika
Trump nikada nije naginjao fiskalnoj štednji. Njegovo smanjenje poreza iz 2017. snažno je utjecalo na rast proračunskog deficita; također se odbija baviti problemima socijalnog osiguranja i medicinske skrbi koji su među najvećim pokretačima dugoročnog rasta deficita. Tijekom predizborne kampanje, Trump obećava da će obuzdati (po njemu) pretjeranu državnu potrošnju na inozemnu pomoć, klimatske subvencije, imigraciju i druga područja. Dio njegove poruke biračima je da će izolacionistički stav koji zastupa dovesti do uštede novca poreznih obveznika tako što će, među ostalim, maknuti SAD iz skupih prekomorskih sukoba, kao što je rat u Ukrajini.
6. Deregulacija
Trump je predložio stavljanje regulatornih agencija kao što su Savezna komisija za trgovinu i Savezna komisija za komunikacije pod predsjedničke ovlasti. Također je obećao da će za svako novo regulatorno ograničenje ukinuti dva postojeća. Čak bi i svi državni službenici na federalnoj razini, po njegovoj zamisli, trebali polagati novi ispit koji se fokusira na ograničavanje moći države.
7. Klima
Trump bi potkopao Bidenovu klimatsku politiku mjerama koje uključuju ukidanje energetskih propisa o ekonomičnosti goriva i standardima emisija. Također bi se povukao iz Pariškog klimatskog sporazuma, što je već i učinio dok je bio na dužnosti.
8. Fed
Tijekom svog predsjedničkog mandata Trump je bio glasan kritičar američkih Saveznih rezervi (Fed). U 2019. optužio je američku središnju banku da se ponaša kao "tvrdoglavo dijete" odbijajući smanjiti kamatne stope. Taj pritisak mogao bi se nastaviti ako bude ponovno izabran. Kreatori monetarne politike signalizirali su da bi stope mogle pasti prije kraja 2024., ali upozoravaju da će politika ostati restriktivna neko vrijeme. Trump je također rekao da neće ponovno imenovati predsjednika Feda Jeromea Powella kada mu istekne mandat 2026. godine.
9. Energetika
"Kad se vratim u Bijelu kuću, napokon ću vratiti proameričku energetsku politiku", rekao je Trump u videoporuci objavljenoj u studenom. Ako bude ponovno izabran, obećao je ukloniti sve prepreke za veliko povećanje vađenja nafte i prirodnog plina u SAD-u. Također je obećao da će ubrzati odobravanje cjevovoda prirodnog plina u Marcellus Shaleu. Još jedan prioritet bit će mu ukidanje poticaja za poticanje korištenja električnih vozila i čiste energije.
Preveo Miro Soldić.