Njemačka ekonomija se prošle godine činila otpornijom nego što su mnogi očekivali, uzimajući u obzir tektonske promjene s kojima se suočavala, od prijelaza s jeftinog ruskog plina na mnogo skuplji američki i katarski tekući plin do rekordne inflacije i nedostatka radne snage, pa i američko-trgovinskog rata. Međutim, kada su stigli podaci o padu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,5 posto u posljednjem tromjesečju 2022. i još 0,3 posto u prvom tromjesečju 2023. godine, postalo je jasno kako je najjača europska ekonomija službeno skliznula u recesiju. Iako političari i mediji to nazivaju "tehničkom recesijom", oni koji su upoznati s njemačkim ekonomskim i političkim prilikama mogu vidjeti da se najjača europska ekonomija suočava s ozbiljnim problemom.
Najeminentniji ekonomski stručnjaci počeli su ukazivati na to da sva ta neizvjesnost u Njemačkoj može imati gorke posljedice i za ostatak Europe, uključujući Adria regiju. Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) istaknuo je u svom nedavnom izvješću da što više istočnoeuropskih ekonomija ovisi o onome što je nekad bila glavna ekonomska lokomotiva Europe, to su im ekonomske perspektive u bliskoj budućnosti lošije. S druge strane, zemlje poput Bjelorusije, Moldavije i Rusije bilježe rast ekonomske aktivnosti, čak i u ratom pogođenoj Ukrajini.
Drugim riječima, što dalje od Njemačke, to bolje. Od 23 ispitane zemlje, tri posebno blisko povezane s njemačkom ekonomijom - Poljska, Češka i Mađarska - suočavaju se s smanjenjem ekonomske aktivnosti, padom stvarnih prihoda građana i padom domaće potrošnje u 2023. godini. Slična situacija je i u baltičkim zemljama i Slovačkoj, jer njemačka recesija povlači zemlje dobavljače koje su nekad napredovale na uspjesima njemačke industrije.
Posljedice njemačkog ekonomskog posrtanja osjećaju se i u Adria regiji, ali zasad nisu tako drastične. Crna Gora, Kosovo i Albanija najmanje se brinu, jer njihove ekonomije nisu toliko ovisne o Njemačkoj. Nasuprot tome, Nijemci su dominantni vanjskotrgovinski partneri Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Njemačku recesiju najviše su osjetila makedonska prijevozna poduzeća koja ove godine bilježe pad obujma prevezene robe , s padom od 15 posto samo u kamionskom prijevozu robe u prva tri mjeseca ove godine.
Ekonomski stručnjak WIIW-a za Adria regiju Branimir Jovanović u razgovoru za Bloomberg Businessweek Adrija ističe kako će se regija djelomično skameniti zbog toga što je njemačka ekonomija posrnula, a djelomično će se prehladiti, što ovisi o tri faktora. To su: izvoz u Njemačku, njemačka ulaganja u regiji i doznake koje dijaspora šalje u matične zemlje.
Zemlje koje najviše izvoze u Njemačku već osjećaju pad narudžbi uzrokovan recesijom.
"Prema ovom faktoru, u Adria regiji najviše je pogođena Sjeverna Makedonija, pa onda Slovenija. Srbija nešto manje, ali i ona je pogođena, otprilike koliko i ostale zemlje u regiji", ističe Jovanović, koji je bio savjetnik ministra financija Sjeverne Makedonije od 2017. do 2019. godine.
Izloženost zemalja u regiji prema ovom faktoru najbolje ilustrira statistika koja pokazuje vrijednost izvoza robe i usluga u Njemačku za svaku pojedinačnu zemlju u 2022. godini, kao i njezin udjel u BDP-u te zemlje. S više od osam milijardi dolara vrijednim izvozom u Njemačku prednjači Slovenija, slijede Srbija i Sjeverna Makedonija, svaka s gotovo četiri milijarde, a zatim Hrvatska s tri milijarde dolara.
Međutim, kada se vrijednost ovog izvoza izrazi kao udjel u ukupnom BDP-u svake zemlje, Sjeverna Makedonija šalje najveći dio robe i usluga u Njemačku - više od 45 posto, zatim slijede Bosna i Hercegovina, Slovenija i Srbija, svaka s otprilike 14 posto. Kosovo, Crna Gora i Albanija najmanje bi osjetili smanjenje izvoza u Njemačku.
Ulaganja u Srbiji ne jenjavaju
Što se tiče njemačkih ulaganja u regiju, sve su zemlje u regiji relativno izložene, iako Srbija ima najveći obujam. U osnovi, njemačka ulaganja u regiji dominiraju sektorom automobilske industrije, od namotavanja kabela do šivanja sjedala. Međutim, ulaganja u sektoru usluga, telekomunikacijama, banci, osiguranju i IT sektoru također su prisutna u posljednje vrijeme, ali trenutačna kriza ne utječe na te sektore.
Kako ističe Jovanović, najveći rizik leži u svim tim tvornicama koje "pripadaju ulaznim lancima njemačke automobilske industrije". Iako takvih tvornica ima mnogo u Srbiji, prema novim ulaganjima, njemačka recesija još se uvijek ne osjeća.
Sredinom lipnja predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će poznata njemačka tvrtka uložiti 90 milijuna eura u Čačak kako bi izgradila prvu fazu tvornice dijelova za automobile, uz zapošljavanje 800 radnika. Gotovo istovremeno, njemačka tvrtka Hansgrohe otvorila je tvornicu u Valjevu, uloživši 85 milijuna eura s ciljem zapošljavanja 1000 radnika. Poznati njemački proizvođač građevinske mehanizacije i opreme za građevinsku industriju Wacker Neuson otvorio je ove godine drugu tvornicu u Kragujevcu, uloživši 25 milijuna eura i zaposlivši 800 radnika.
Continental, još jedna njemačka tvrtka čiji proizvodi opskrbljuju njemačku automobilsku industriju, također je otvorila drugu tvornicu ove godine, uloživši oko 140 milijuna eura. Tvrtka je najavila planove za ulaganje dodatnih 150 milijuna eura u Srbiju tijekom sljedeće četiri godine i otvaranje 1500 novih radnih mjesta.
Prema Slobodanu Aćimoviću, profesoru Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Srbija je visoko izložena onome što se događa u njemačkoj ekonomiji. Oko 18 posto vanjske trgovinske suradnje je s Njemačkom, a u Srbiji ima mnogo njemačkih ulaganja.
"Sve naše tvrtke u vlasništvu njemačkih vlasnika usmjerene su prema lancima opskrbe njemačke ekonomije. Ali što možemo učiniti ako narudžbe iz Njemačke padnu? Ovo je dodatni problem koji se čini da nas pogađa", rekao je Aćimović za Bloomberg Adriju, naglašavajući da su investicije jedno rješenje za dugoročni ekonomski rast u Srbiji, ali da se fokus ne bi smio isključivo usmjeriti na strane investicije, već i na domaće.
Profesor Aćimović ne vidi brzi oporavak Njemačke iz ove situacije i smatra važnim razmisliti o tome kako će to utjecati na Srbiju.
"Moramo održavati veze s njemačkim tvrtkama, ali i proširiti svoja tržišta na zemlje BRICS-a, Kazahstan, Afriku te potaknuti naše tvrtke da uđu na ta tržišta", rekao je.
Dijaspora važnija od njemačkih investitora
Unatoč tome što se vlade i ekonomski analitičari često usmjeravaju na to da procijene hoće li doći do smanjenja njemačkih investicija u regiji, ekonomist Branimir Jovanović ističe da bi mnogo utjecajniji faktor mogle biti strane doznake. To znači da zemlje Adria regije imaju ogromnu dijasporu u Njemačkoj i okolnim zemljama koja šalje novac svojim obiteljima u zemljama porijekla ili ga troši kada dolazi na odmor.
"Jedan od razloga što zemlje regije, unatoč ratu, prošle godine nisu doživjele tako veliku krizu jest činjenica da su doznake porasle, čak i u Srbiji koja u odnosu na broj stanovnika nema najveće doznake. U rastu doznaka prednjače Sjeverna Makedonija i Kosovo", navodi Jovanović.
Statistika nacionalnih središnjih banaka i Eurostata pokazuju da su u 2021. godini strane doznake na Kosovu činile čak 18 posto BDP-a, u Crnoj Gori 13,5 posto, a u Bosni i Hercegovini i Albaniji oko 10 posto.
Međutim, u nekim zemljama regije već su poznati podaci za 2022. godinu, koji pokazuju značajan porast tih doznaka. Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS) doznake iz inozemstva porasle su na rekordnih 5,03 milijarde eura, što je gotovo 40 posto više nego u 2021., kada su doznake iznosile 3,63 milijarde eura. Prema podacima NBS-a, dijaspora najviše šalje novca iz Njemačke (27 posto), Švicarske (14 posto), Austrije (11 posto), te iz Francuske i SAD-a (po šest posto).
"Ako ekonomska situacija u Njemačkoj postane teža, ako se ondje živi teže, dijaspora će imati manje novca za slanje kući, što će rezultirati manjim pozitivnim učincima od doznaka. Stoga bi njemačka recesija mogla negativno utjecati na Adria regiju, jer su doznake iz Njemačke i inozemstva općenito veće nego strane investicije", ističe Jovanović i dodaje da, kada se sagleda makroekonomska slika, zemlje Adria regije primaju više novca od svojih iseljenika koji rade u inozemstvu nego od stranih investicija. "To znači da bi pad doznaka mogao biti značajniji nego potencijalni pad njemačkih investicija u regiji."
Kriza kao prilika?
Prema ocjeni ekonomskih analitičara, činjenica da se Njemačka suočava s problemima ne znači nužno da će se polovica Adria regije naći u teškoćama, dok bi druga polovica mogla napredovati. Kako ističe Jovanović, učinci njemačke recesije već se osjećaju u regiji, i ne očekuje se da će cijela regija pasti u recesiju, osim ako se stanje njemačke ekonomije drastično ne pogorša.
"Naravno, ako Njemačka upadne u duboku krizu i njezin BDP padne za pet posto, to bi vjerojatno značajno utjecalo na regiju. No ako se trenutačno stanje u Njemačkoj značajno ne promijeni, to ne bi znatno pogoršalo situaciju u regiji", kaže on, dodajući da je sada važnije promatrati hoće li Njemačka imati strukturalnu krizu i što će se događati u sljedećih pet godina - hoće li doći do stagnacije ili će se brzo oporaviti.
Kao i na početku svjetske ekonomske krize prije 15 godina, i danas se u regiji neki pitaju bi li ova ekonomska kriza u Njemačkoj mogla biti prilika za balkanske zemlje. Je li moguće da se raspadom dosadašnje njemačke formule ekonomskog rasta, koja se temeljila na snažnom izvozu, jeftinim ruskim energentima, kineskom tržištu i proizvodnji, zapravo privuče njemačke tvrtke da presele svoju proizvodnju iz Njemačke u našu regiju kako bi pronašle jeftinije izvore energije?
To je teoretski moguće, kažu ekonomisti, ali veliko je pitanje hoće li se to zaista dogoditi. Prvo, treba se pitati imaju li njemačke tvrtke financijske resurse za investiranje u regiju, a čak i ako ih imaju, tijekom krize obično se suzdržavaju od ulaganja jer ne mogu predvidjeti što će se događati za nekoliko godina.
Kuda ide njemačko gospodarstvo
Ovisnost Adria regije o njemačkom gospodarstvu neizbježno potiče lokalne gospodarstvenike i predstavnike vlada da pažljivo prate brojne pokazatelje njemačke industrijske proizvodnje kako bi saznali u kojem se smjeru kreće njemačko gospodarstvo. Međutim, Branimir Jovanović ističe da su ti pokazatelji zakašnjeli jer odražavaju ono što se događalo prije nekoliko mjeseci. Stoga on preporučuje kratkoročno praćenje pokazatelja koji se odnose na mišljenje vlasnika njemačkih tvrtki i njihovu percepciju investicija, proizvodnje i općeg gospodarskog okruženja. S dugoročnog gledišta, mnogo je važnije, smatra, pratiti hoće li Njemačka provesti strukturalne reforme koje su joj potrebne kako bi prevladala ovu krizu.
"Prije svega, pratio bih investicije u energetiku, posebno u obnovljive izvore energije. Bio bih zainteresiran za to koliko Njemačka ulaže u to, kako kod sebe tako i u drugim zemljama. Također, pratio bih situaciju s plinom u Njemačkoj, pri čemu ne mislim na izgradnju LNG terminala na sjeveru Njemačke, već na to koliko Nijemci troše plin, odnosno zamjenjuju li postupno plin drugim izvorima energije. Izuzetno su važne i javne investicije u infrastrukturu, kako cestovnu tako i investicije u inovacije. Smatram da je to jedan od najvećih problema Njemačke jer ima ministra financija koji je fiskalno konzervativan i ne želi trošiti na investicije", ističe Jovanović dodajući da "sve dok Njemačka ne otvori svoj novčanik i počne ulagati u infrastrukturu, neće moći prevladati ovu krizu".
"Prilika za Balkan može biti cijela priča o distanciranju od Rusije i povlačenju iz Kine, tj. priča o nearschoringu - Zapad umjesto investiranja u Kinu i općenito Aziju ulaže u zemlje koje su nam geografski, ali i politički bliže. To može biti još jedna prilika. No ne u smislu da će Nijemci zatvoriti svoje tvornice u Kini, već da će, umjesto novih investicija u Kini, investirati na Balkanu", kaže Jovanović, naglašavajući da je to više teoretska mogućnost jer to ne ovisi samo o financijama, već i o tome jesu li zemlje Adria regije u mogućnosti ponuditi ono što azijske zemlje mogu u pogledu radne snage, troškova rada i kvalitete.
Jovanović u činjenici da ima neiskorištenog potencijala u području obnovljive energije vidi još jednu potencijalnu priliku za ovu regiju. . Navodi da, primjerice, Austrija nema puno prostora za ulaganja u hidroelektrane, vjetroelektrane i solarnu energiju, dok ih na Balkanu ima mnogo.
"Postoji mogućnost privlačenja njemačkih i drugih europskih investicija. Postoje izgledi za takve pozitivne učinke, ali ne bih se kladio da će Balkan profitirati od njemačke krize. Ipak, vjerujem da je veća vjerojatnost da će Balkan platiti, tj. stradati", zaključuje Jovanović i dodaje da procjenjuje da šteta neće biti velika, osim ako Njemačka upadne u ozbiljnu krizu, što trenutačno nitko ne očekuje.
.webp){kind=icon}
