.webp){kind=icon}
Poplave, zemljotresi, požari… Priroda pokazuje svoje zube i svake godine je, čini se, sve nemilosrdnija. Slovenija je prošlog mjeseca bila pod vodom, a šteta od katastrofalnih poplava procjenjuje se na skoro pet milijardi eura. Prije tri godine Zagreb su potresali zemljotresi, uzrokujući štetu veću od 11 milijardi eura. Koje su prirodne katastrofe obilježile proteklu deceniju u Adria regionu i koliku štetu su izazvale, odnosno kako su utjecale na privredu?
Katastrofalne poplave i odroni početkom augusta ove godine u Sloveniji su, prema najnovijim procjenama slovenske vlade, prouzrokovali štetu od 4,7 milijardi eura. Nisu samo kuće bile poplavljene, već i mnoga preduzeća. Neka su svoja vrata morala zatvoriti na nekoliko sedmica, ponekad čak i mjeseci. Posljedice poplavljenih fabrika osjećaju se posebno u automobilskoj industriji izvan Slovenije. Prekid proizvodnje zupčanika u fabrici KLS Ljubno uzrokovao je zastoj u proizvodnji automobila u Volkswagenovoj fabrici u Portugalu. KLS Ljubno procjenjuje da je zbog poplava pretrpio više od 100 miliona eura štete.
Slovensko ministarstvo privrede još prikuplja podatke o šteti koju su poplave prouzrokovale slovenskoj privredi.
Poznate su prve procjene obnove poplavljenih područja, pa će za narednih pet godina biti potrebno oko sedam milijardi eura, rekao je početkom septembra slovenski premijer Robert Golob.
Cio region bori se s posljedicama prirodnih katastrofa, ali gdje su one nanijele najviše štete?
U Zagrebu procjena štete i obnova netransparentne
Zagreb je 2020. godine pogodio snažan zemljotres koji je, prema prvim procjenama, prouzrokovao štetu od 11,5 milijardi eura. Profesor s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu Vladimir Čavrak hrvatsku vladu kritikuje što nije objavila zvaničnu procjenu štete. Spomenutih 11,5 milijardi eura zasnovano je na procjeni Svjetske banke, koja je poslužila kao osnova za hrvatski zahtjev za dobijanje pomoći iz fondova Evropske unije (EU).
Zemljotres se dogodio u jutarnjim satima 22. marta 2020. godine i smatra se najjačim zagrebačkim zemljotresom nakon 1880. godine. Zemljotres i brojni kasniji potresi prouzrokovali su velike štete u historijskom centru grada. Više od 1.900 zgrada bilo je toliko oštećeno da su postale neupotrebljive, a osjetio se i u Sloveniji. Jedna osoba je poginula, a 27 je povrijeđeno. Spasilački napori bili su otežani i zbog širenja pandemije kovida 19, a tada su na snazi bila i pravila o održavanju distance.
Depositphotos
"Nedostatak preciznih procjena ozbiljno otežava oblikovanje programa i projekata za rješavanje ekonomskih posljedica potresa", upozorio je Čavrak u članku "Makroekonomski aspekti obnove: direktne i indirektne štete" u časopisu "Zagrebačke perspektive". "Nakon tri godine nemamo novih javnih podataka o šteti od zemljotresa", izjavio je za Bloomberg Businessweek Adriju.
Međutim, troškovi obnove nisu objavljeni jer ona još uvijek traje, dodaje profesor Čavrak. "To područje je prilično netransparentno jer vlada ne objavljuje podatke". Čavrak obnovu nakon potresa u Zagrebu ocjenjuje "neuspješnom, netransparentnom i nesistematičnom".
"Učinak obnove na hrvatsku privredu zato nije moguće procijeniti. Ali činjenica je da hrvatska vlada nikada nije napravila bilo kakav smislen plan. Zato je razumljivo da nema vidljivih rezultata", kaže Čavrak. "Hrvatska vlada ograničila se na dobijanje pomoći iz EU i trošenje tog novca bez smislenog plana", dodaje kritički.
Devet mjeseci nakon razornog zemljotresa okolinu Zagreba pogodio je još jači, koji je najviše pogodio Petrinju. Zemljotres 29. decembra 2020. godine srušio je polovinu zgrada u tom gradu, a sedam osoba je poginulo. Šteta je godinu nakon zemljotresa iznosila 5,5 milijardi eura.
Prevencija je isplativija
Odnos između ulaganja u preventivne mjere i štete od nesreća u Sloveniji procjenjuje se između pet i sedam, kaže Blaž Komac s Geografskog instituta Anton Melik pri Naučno-istraživačkom centru Slovenske akademije nauka i umjetnosti. To u praksi znači da se, naprimjer, izradom prostornog plana za osiguranje naselja od poplava, koji košta 100 hiljada eura, može izbjeći višemilionska šteta u slučaju plavljenja tog naselja, objašnjava Komac. Slično važi za prilagođavanja poput izgradnje viših zgrada, stambenih prostora na višim spratovima ili čak kuća na stubovima, što je jeftinije u poređenju s dugoročnom štetom.
"Samo na primjeru posljednje katastrofe imamo mnoge slučajeve u kojima ne bi došlo do tako velike štete da su zgrade bile odmaknute od korita ili prilagođene", kazao je.
Posebno su problematični nasipi uz veće rijeke, koji su povećali osjećaj sigurnosti i podstakli naseljavanje na područjima koja su nekada bila plavna, odnosno gdje bi se rijeka inače proširila bez velike štete. Nakon probijanja nasipa, voda više ne može da se vrati u korito i teče kroz naselja uz drugu stranu nasipa.
Beta/STA
Odgovor snaga zaštite i spašavanja bio je adekvatan, posebno vatrogasaca koji su zbog pripremljenosti odmah pristupili spašavanju, dodaje Komac.
"Pitanje je šta će biti u predstojećim sedmicama i mjesecima, kada počnemo rješavati posljedice i obnavljati. Kako su neki već spomenuli, izazov će biti usklađivanje prostornog uređenja (traženje novih lokacija za nove zgrade ili čak naselja) i zaštite od prirodnih (i drugih) katastrofa, što uključuje prostorna ograničenja koja su ponegdje tolika da skoro onemogućavaju normalan život ako bi se potpuno poštovala", kaže Komac.
Srbija: Poplave uzrokuju manje štete od zemljotresa
Srbiju su 2014. godine pogodile poplave koje su uzrokovale 33 smrtna slučaja, 1,6 miliona ljudi bilo je ugroženo, a 32 hiljade evakuisano. Procijenjena šteta iznosila je 1,7 milijardi eura. Najteže pogođena bila je beogradska općina Obrenovac.
Posljedice poplava analizirao je Danko Brčerević iz Fiskalnog savjeta Republike Srbije. Brčerević ističe da procjene imovinske štete treba odvojiti od utjecaja poplave na prihode i proizvodnju. Naprimjer, poplavljeni dom može predstavljati značajnu imovinsku štetu, ali vrlo malo utječe na prihode i bruto domaći proizvod (BDP). Drugačiji je slučaj poplava poljoprivrednih površina, koje imaju relativno mali utjecaj na imovinu, ali relativno veliki na proizvodnju, jer se uništava cio sezonski usjev, objašnjava Brčerević u članku "Uticaj poplava i sanacije šteta na imovinu, BDP i fiskalni deficit".
Brčerević također procjenjuje da je utjecaj poplava na rast BDP-a u Srbiji bio mali, oko pola procentnog boda, pri čemu ističe da aktivnosti za saniranje posljedica poplava pozitivno utječu na visinu BDP-a.
"Međunarodna iskustva pokazuju da su šteta na imovini i pad proizvodnje uzrokovani poplavama znatno manji u poređenju s drugim prirodnim katastrofama, poput zemljotresa", piše ekonomista Brčerević. Naime, poplave ostavljaju manje trajne posljedice na imovinu i lakše ih je popraviti.
Poplave nanose štetu i u BiH i Sjevernoj Makedoniji
Poplave su 2014. godine također izazvale veliku štetu u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj. Ukupno je, prema procjenama, približno 100 hiljada domova bilo uništeno zbog poplava. U BiH su rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava i Vrbas prelazile svoje nasipe. Od poplava je u BiH umrlo 20 ljudi, a desetine hiljada je bilo prisiljeno napustiti svoje domove, dok se šteta procjenjuje na oko dvije milijarde eura. U Hrvatskoj su od poplava umrle dvije osobe, a poplavljeno je 4.300 kuća i 8.500 hektara obradivih površina, naročito uz tok rijeke Save.
Sjevernu Makedoniju, koju je najveća prirodna katastrofa pogodila 1963. godine, kada je zemljotres skoro potpuno uništio Skoplje, posljednje decenije također su najviše pogađale poplave, posebno u ljeto 2016. godine, kada je najviše pogođeno opet bilo Skoplje. Nevrijeme je rezultiralo smrću dvadeset dvoje ljudi, više od stotinu bilo je povrijeđeno, a više od hiljadu evakuisano. Prema procjenama, pogođeno je više od 1.500 domaćinstava.
Navedene štete samo su procjene zasnovane na dostupnim izvorima i podacima. Stvarna šteta može varirati u zavisnosti od različitih faktora, kao što su preciznost procjena, razmjera katastrofe i odgovor na nju.
