.webp){kind=icon}
Od pandemije korona virusa, preko geopolitičkih sukoba, sve su to izazovi koji su u fokus ponovo stavili fenomen inflacije, koja se pokazala kao neizbježan rezultat tržišnih poremećaja. Sve to rezultuje i manjim ili većim monetarnim kretanjima, kako u svijetu, tako i kod nas.
Centralne banke imaju arsenal alata na raspolaganju kako bi plovile kroz inflaciju. Osnovno sredstvo je kontrola kamatnih stopa. Prilagođavanjem referentne kamatne stope, centralne banke mogu uticati na troškove zaduživanja za banke i potrošače. Živimo trenutak kada kreatori monetarnih politika pokušavaju odlučiti trebaju li dodatno povećati stope kako bi osigurali da inflacija padne na dva posto ili će njihovi prethodni potezi, biti dovoljni.
Dužnosnici Fedralnih rezervi su ostavili svoju referentnu stopu stabilnu ovaj mjesec na ciljnom rasponu od 5,25 do 5,5 posto, što je najviša vrijednost u 22 godine. Posljednje ažuriranje indeksa potrošačkih cijena pokazalo je da je inflacija u SAD-u uveliko usporila u oktobru, što su ulagači protumačili kao snažan pokazatelj da je Fed završio s povećanjem kamatnih stopa. S druge strane, investitori su sve više uvjereni da će Evropska centralna banka (ECB) naglo sniziti kamatne stope kako bi zaštitila privredu od ozbiljnog pada.
Bloomberg Adria
Tržišta novca sada prvi put očekuju da će ECB u sljedećoj godini kamatne stope sniziti za po jedan cijeli procentni poen. Dosad se očekivalo da će centralna banka evrozone cijene zaduživanja u 2024. sniziti za 75 baznih poena, pokazuju kretanja na tržištu svop ugovora koji su vezani za sastanke ECB.
Nakon posljednje odluke ECB, kamatna stopa na depozite iznosi četiri odsto, na glavne operacije refinansiranja 4,5 odsto, a na marginalne kreditne olakšice 4,75 odsto. I Banka Engleske rešila je da ne menja cene zaduživanja na posljednjem sastanku. Referentna kamatna stopa BOE, koja i na prethodnom sastanku nije menjala monetarnu politiku, ostala je na 5,25, što je ujedno i najviši nivo od 2008. godine.
Za razliku od Feda, gde je odluka doneta jednoglasno, u BOE je troje od šestoro centralnih bankara glasalo za još jedno podizanje od četvrtine procentnog poena. Centralne banke regije imaju različite primarne ciljeve monetarne politike. Kako su u sastavu Eurosustava, primarni cilj monetarne politike centralnih banaka Slovenije i Hrvatske je stabilnost cijena.
Bloomberg Adria
Stabilnost cijena je eksplicitno navedena i kao primarni cilj monetarne politike u slučajevima centralnih banaka Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije. U slučaju BiH i Crne Gore, stabilnost cijena nije primarni cilj monetarne politike. U našem slučaju, očuvanje fiksnog deviznog kursa prema euru je primarni cilj.
Od instrumenata monetarne politike, CBBiH na raspolaganju ima samo obveznu rezervu (obuhvatnost osnovice za obračun, visinu stope i visinu naknade). Obavezna rezerva nije instrument kojim se, u trenutnim okolnostima, može utjecati na nivo inflacije u zemlji, jer inflacija nije, niti primarno, niti u značajnoj mjeri, posljedica pretjerane privatne potrošnje, uslijed percepcije rasta blagostanja.
Govoreći u emisiji Zoom In, univerzitetska profesorka Branka Topić-Pavković kaže da smo svjedoci sve češćih kriza, te da prelaskom iz jedne krize idemo u drugu, iz druge u treću, tako da se "same karakteristike monetarne politike ogledaju upravo u tome da najveću pažnju dobivaju upravo u uslovima kriza, a kad je vrijeme stabilnosti ili dugoročnog ekonomskog rasta, onda se oko monetarne politike ne vode tolike polemike".
Bloomberg Adria
Topić-Pavković dalje ističe da je nemoguće da samo na monetarnoj strani se dovodi do ekonomskog rasta, odnosno da bude odgovorna samo centralna banka. Centralnim bankama inače na raspolaganju spojiti standardne mjere monetarne politike kao što su stopa obveznih rezervi, krediti poslovnim bankama i slično.
Monetarna politika BiH regulisana je Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Centralna banka Bosne i Hercegovine organizirana je po modelu valutnog odbora (engl. currency board), funkcionira po pravilima pasivne monetarne politike i nema diskrecijskih prava kao tipična središnja banka. To znači da ne može koristiti devizni tečaj kao sredstvo za ublažavanje ekonomskih šokova, ne može kreirati novac bez pokrića i kreditirati vladu, ne može djelovati kao kreditor posljednje instance, odnosno posuđivati novac bankama i ne može izravno stimulirati ekonomski rast.
Govoreći o instrumentima kojim se CBBiH borila protiv podizanja kamatnih stopa za vrijeme visoke inflacije u BiH, glavna ekonomistkinja Centralne banke u BiH Belma Čolaković, govorila je i o referentnoj kamatnoj stopi troška finansiranja koju je nedavno objavila CB BiH. Ističe da je nipošto ne možemo smatrati korakom ka autonomnoj monetarnoj politici BiH.
"Ovo je zaista istorijska kamatna stopa koja se tiče isključivo troška, prosječnog troška finansiranja. To nije nikakva referentna stopa centralne banke, niti centralna banka može na nju utjecati kako bi regulirala ponudu i potražnju na međubankarskom tržištu novca i na taj način direktno uticala na međubankarsku kamatnu stopu koja bi onda se kasnije, naravno, odrazila na ostale kamatne stope".
