Prema podacima Dun & Bradstreet, u Bosni i Hercegovini djeluje više od 900 privrednih subjekata koji se bave računarskim programiranjem, savjetovanjem i djelatnostima povezanim s njima, te ostvaruju prihode od nekoliko stotina miliona KM. Pet najuspješnijih kompanija iz ovog sektora u 2021. godini je ostvarilo prihode blizu 200 miliona KM. Prihodi bosanskohercegovačkog sektora uglavnom dolaze s inozemnog tržišta, međutim naše kompanije uglavnom rade na outsourcing projektima, a ne na razvoju vlastitih proizvoda.
"Prema našim procjenama, IT sektor na godišnjoj bazi generiše od 600 do 800 miliona KM prihoda. Također, procjena je da više od 80 posto prihoda dolazi s inozemnog tržišta. Očigledno je da uz minimalna ulaganja IT sektor može postati značajan sektor privrede BiH. Pod ulaganjima ne mislim da javni sektor treba da ulaže finansijski u takve projekte, nego da stvori uslove koji privlače jednu takvu vrstu investicije", za Bloomberg Adriju kaže Adi Šarić, softverski inžinjer i Head of Platform Delivery kompanije Additiv AG.
Šarić naglašava da bh. IT kompanije uglavnom rade na outsourcing projektima razvoja specifičnih biznis sistema za potrebe individualnih klijenata, te da se u većini slučajeva ne razvijaju neka sistemska rješenja za cijelu jednu industriju/vertikalu.
"Prema našim procjenama, veće IT firme u BiH u 90 posto slučajeva rade outsourcing projekte bez ikakvog intelektualnog vlasništva. Čak i kada dođe do nekog prenosa znanja iz poslovnog domena, to se rijetko događa i većinom se poslovni odnos svodi na iznajmljivanje kadra pod menadžmentom klijenta", pojašnjava Šarić.
Naravno, postoje i izuzeci, gdje i naše kompanije plasiraju vlastite proizvode na svjetskom tržištu. Upravo kao primjer navodi ured u Sarajevu kompanije Additiv AG koja prednjači u FinTech sektoru, s uredima i klijentima u EU, na Bliskom Istoku i u Aziji. Njihovi proizvodi su fokusirani na "wealth management" i "embedded finance".
Govoreći o faktorima koji onemogućavaju naše IT kompanije da razvijaju vlastite proizvode, Šarić ističe da je riječ o dva primarna razloga koji se ogledaju u pristupu tržištu kapitala i finansiranju popratnih usluga.
"Primarno se radi o pristupu tržištu kapitala za sami razvoj, marketing, zaštitu intelektulanih prava, kao i dovoljno velikom potrošačkom tržištu koje bi dozvolilo da proizvod ima komercijalni uspjeh 'at scale'. Sami razvoj softwarea je u našem regionu pristupačniji nego na tržištu Zapadne Evrope i SAD-a, ali su mnoge popratne usluge koje se odnose na formiranje legalnog entiteta, patentnu zaštitu i marketing skupe ili neizvodive. Teško da će neki investitor iz SAD-a uložiti u firmu u BiH bez ovih preduslova. Također, tržište kapitala je gotovo nepostojeće i nemamo instrumente poput onih u SAD-u kao što su Convertible Bond (Angel investors), Future Equity Agreement ili SAFE (Regulation Crowdfunding), Equity (VC), itd.", pojašnjava Šarić.
Šarić je planirao pokrenuti neku vrstu inkubatora u SAD-u, koji bi pružao sve potrebne usluge našim poduzetnicima vezano za registraciju firme i pristup tržištu kapitala i korisnika, ali su zbog pandemije ovi planovi stavljeni na čekanje.
"Mislim da bi to bio dobar pristup. Dakle proizvod bi se razvijao u BiH, pravni poslovi, marketing i finansiranje u SAD-u. Na taj način bi i radnici bh. IT kompanija imali legalnu i finansijsku (stock options) sigurnost rada u startup firmi", dodaje Šarić.
Upravo nemogućnost rada na razvoju vlastitih proizvoda još će više pogoršati problem nedostatka kadra u ovoj industriji.
"Mislim da smo na nekoj zero-sum poziciji s IT kadrom u BiH. Očigledno je da je prilika za karijeru ogromna i studenti masovno upisuju IT programe. Po diplomiranju, ili čak i ranije, dobivaju poslove na kojim steknu iskustvo, i nakon četiri-pet godina odlaze u inozemstvo jer žele da rade na vlastitim ili proizvodima firme i da steknu znanje iz određene poslovne domene", kaže Šarić.
Upravo odlazak kadra i nerazvijanje vlastitih proizvoda može biti kočnica razvoja IT sektora te Šarić smatra da se u budućnosti može očekivati umjereniji tempo rasta ovog sektora.
"Značajnog rasta neće biti jer je on obično potaknut plasiranjem vlastitih proizvoda na strana tržišta. Također, outsourcing model je uvijek podložan makroekonomskim uvjetima poput recesije u zemljama odakle dolazi većina klijenata", zaključuje Šarić.
---tekst izmijenjen u prvom paragrafu po pitanju izvora podataka