Bankrot švedske tvrtke Northvolt, nekoć perjanice europske zelene tranzicije, razotkriva ključne slabosti u europskim planovima za baterijsku industriju. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu, upozorio je da Europa mora redefinirati svoj pristup kako bi smanjila ovisnost o vanjskim dobavljačima i osigurala stabilniju zelenu tranziciju.
Od nade do bankrota
Northvolt su 2016. osnovali bivši izvršni direktori Tesle i trebao je biti ključni igrač u europskoj proizvodnji baterija za električna vozila. Tvrtka je prikupila više od 15 milijardi dolara od investitora i vlada te osigurala narudžbe u vrijednosti od preko 50 milijardi dolara od proizvođača automobila poput Volkswagena, BMW-a, Scanije i Porschea.
Iako je Northvolt bio omiljen među europskim investitorima i dobio najveće poticaje od EU-a za razvoj industrije baterija, nije uspio ispuniti dogovorene rokove i standarde kvalitete. Trenutno je u dugu od 5,5 milijardi dolara, uključujući 313 milijuna dolara duga prema Europskoj investicijskoj banci (EIB).
U studenom 2024. godine, Northvolt je podnio zahtjev za zaštitu od bankrota prema Poglavlju 11 američkog stečajnog zakona, suočen s dugom od 5,8 milijardi dolara i samo 30 milijuna dolara gotovine - dovoljno za tjedan dana poslovanja. Ovaj događaj uzdrmao je europske ambicije za stvaranje neovisnog opskrbnog lanca baterija.
Financijski problemi i utjecaj na europske planove
Domac za Bloomberg Adriju ističe da problemi Northvolta mogu izazvati lančanu reakciju u cijelom sektoru.
"Ako se veliki investitori poput Europske investicijske banke povuku, to šalje lošu poruku tržištu i može obeshrabriti buduće ulagače". upozorava Domac. Dodaje i da kašnjenje u razvoju europskih kapaciteta za proizvodnju baterija znači da će automobilska industrija i dalje biti ovisna o dobavljačima iz Azije, što povećava ovisnost EU-a o vanjskim partnerima.
"Nevjerojatno je da se tako jako podupirana kompanija, koja radi u sektoru procijenjenom na 112 milijardi eura, a koji bi do 2030. trebao dosegnuti 424 milijarde dolara, našla u ovakvoj situaciji. To ukazuje na ozbiljne propuste u planiranju i provedbi projekata", smatra Domac.
Slučaj Northvolta pokazuje i kako ambiciozni projekti mogu brzo doživjeti kolaps ako se suoče s kombinacijom operativnih izazova i smanjenja potražnje za električnim vozilima. Domac smatra da bi ovaj neuspjeh mogao potaknuti ključne dionike na dubinsku reviziju dosadašnje strategije.
Potrebni koraci za osiguranje kontinuiteta zelene tranzicije
Kako bi se izbjegli slični scenariji u budućnosti, Domac predlaže ulaganje u više manjih projekata umjesto oslanjanja na jednog "velikog igrača".
"Potrebno je stvoriti jaka partnerstva između javnog i privatnog sektora i razviti posebne fondove za stabilnost industrije baterija", kaže Domac. "Također, ključno je povećati ulaganja u istraživanje i razvoj, posebno u napredne tehnologije baterija i reciklažu".
"Umjesto da kopiramo azijski model litij-ionskih baterija, moramo koristiti vlastite prednosti. EU ima izvrsne istraživačke institute i tradiciju u naprednim materijalima. Fokus treba biti na tehnologijama nove generacije poput solid-state i protočnih baterija", istaknuo je.
Održivost trenutnog modela financiranja
Kada je Northvolt započinjao svoj rad, bio je predvodnik europske zelene tranzicije. Međutim, Domac upozorava na nedostatke u trenutnom modelu financiranja unutar europske zelene industrije.
"Fokusiranje većine sredstava na jedan projekt pokazalo se kao rizično. Potrebna je bolja procjena kvalitete projekata i raspodjela rizika kroz ulaganje u više manjih inicijativa", objašnjava.
Također, ističe da EU mora privući više privatnog kapitala kako bi smanjila ovisnost o javnim sredstvima. Jedan od ključnih potencijala je reciklaža baterija.
"Više od 95 posto litija iz baterija može se reciklirati, ali trenutno se reciklira samo oko pet posto. Ovo je prostor za ogroman napredak", naglašava.
Domac dodaje da stvaranje "urbanog rudarstva" kroz reciklažu može biti profitabilnije od klasičnog rudarenja.
Šire slabosti u europskoj strategiji zelene tranzicije
Pad Northvolta ne odražava samo problem s financiranjem, već ukazuje na širi nedostatak stručnosti u vođenju i procjeni projekata unutar europskog sektora zelene tehnologije.
"Europa zaostaje za azijskim proizvođačima koji imaju desetljeća iskustva, uspostavljene opskrbne lance i automatizirane procese", kaže Domac. Prema njegovom mišljenju, ključ leži u realističnijem pristupu razvoju domaćih kapaciteta, s posebnim naglaskom na prijenos znanja i postepenu izgradnju vještina.
Umjesto kopiranja azijskog modela, Europa mora iskoristiti vlastite prednosti. "EU ne treba ‘sustići’ Aziju u njihovoj igri - treba stvoriti vlastitu igru baziranu na svojim prednostima".
Jedan od načina za ostvarenje ovih ciljeva je stvaranje mreže manjih, specijaliziranih proizvođača koji su fleksibilniji i brže se prilagođavaju promjenama. Takav pristup smanjuje rizike i potiče inovacije, smatra ravnatelj REGEA-e.
Bankrot Northvolta predstavlja ozbiljan izazov za europske zelene ambicije, ali također pruža priliku za preispitivanje strategija i prilagodbu pristupa. Ulaganje u diversificirane projekte, jačanje partnerstava između javnog i privatnog sektora, fokus na inovacije i reciklažu te realističniji pristup razvoju domaćih kapaciteta ključni su koraci za osiguranje kontinuiteta zelene tranzicije u Europi, zaključio je Domac.