Kako posluju kompanije u Hrvatskoj s mješovitim vlasništvom?

Nekima je država maćeha, nekima majka. Privatnici na Vladine odluke skaču na noge, primjerice prošli je tjedan premijer Andrej Plenković najavio ukidanje subvencija za plin, što je izazvalo negodovanje među poslodavcima. Pale su i optužnice za kriminalne radnje u Ini. USKOK je optužio Damira Škugora i ostale za nezakonitu trgovinu prirodnim plinom, čime su Inu oštetili za 160 milijuna eura.

Svi znamo priču oko Ine i Mola, Hrvata i Mađara, pa smo odlučili analizirati kako posluju kompanije u kojima država ima svoje prste. Dakle, radi se o mješovitim kompanijama gdje država ima više ili manje od 50 posto udjela, pa su prema tom udjelu u vlasništvu i podijeljene na one mješovite s pretežno privatnim kapitalom (manje od 50 posto) i one mješovite s pretežno državnim kapitalom (više od 50 posto).

Kako je Ina bila povod, prve su na redu kompanije s pretežno privatnim kapitalom.

Uvjerljivo je vodeća kompanija, koja svojim prihodima ostavlja druge u prašini, Ina, čija je djelatnost proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, a ona je i inozemno kontrolirano nefinancijsko društvo. U prošloj godini uprihodila je 3,87 milijardi eura, što je pad od 16,83 posto naspram 2022. kada su joj prihodi iznosili 4,65 milijardi eura. Zabilježila je i 224,01 milijun eura dobiti, koja je također pala u usporedbi s 2022. godinom, i to za 8,10 posto. Ina zapošljava 2890 djelatnika kojima mjesečno prosječno isplaćuje 1.839 eura. 

Na drugom mjestu je Hrvatski Telekom (HT) čija je djelatnost žičane telekomunikacije, a koji je u prošloj godini uprihodio 883,27 milijuna eura, podebljavši prihode za 6,47 posto u odnosu na godinu ranije, kao i dobit za 35,72 posto koja je u prošloj godini iznosila 125,16 milijuna eura. I HT je inozemno kontrolirano nefinancijsko društvo. Zapošljavaju 3232 djelatnika koji imaju 1.831 euro prosječne plaće.

Croatia osiguranje zauzelo je treće mjesto, bavi se osiguranjima i spada u nacionalna privatna osiguravajuća društva. U prošloj je godini uprihodilo 518,78 milijuna eura, 21,5 posto više nego u 2022. godini, a dobit mu je porasla za 12,86 posto na 46,88 milijuna eura.

Prema Fininim podacima, Croatia osiguranje zapošljava 2248 zaposlenika te im prosječno isplaćuje 450 eura mjesečne plaće.

Na četvrtom je mjestu Podravka koja se prema Fininoj klasifikaciji djelatnosti bavi ostalom preradom i konzerviranjem voća i povrća te također spada u nacionalna privatna nefinancijska društva. U prošloj godini je uprihodila 359,4 milijuna eura, što je 8,54 posto više nego u 2022., ali joj je dobit porasla za 80,3 posto na 47,40 milijuna eura. Zapošljava 3097 djelatnika kojima mjesečno prosječno isplaćuje 1.346 eura.

Prvih pet zaključuje Valamar Riviera, po djelatnosti se bavi hotelima i sličnim smještajem te spada u nacionalna privatna nefinancijska društva. U prošloj je godini prema konsolidiranim podacima ostvarila 375,33 milijuna eura prihoda te dobit od 33,67 milijuna eura. Zapošljava 3483 djelatnika kojima mjesečno isplaćuje 1.243 eura.

Kompanije s pretežno državnim kapitalom

Na prvo mjesto smjestila se Hrvatska poštanska banka (HPB) koja je u prošloj godini uprihodila 263,92 milijuna eura, 75,31 posto više nego u 2022. godini, te joj je dobit porasla za čak 358,05 posto na 80,62 milijuna eura, dijelom zahvaljujući preuzimanju Sberbanka. HPB zapošljava 1561 djelatnika s prosječnom mjesečnom plaćom od 1.253 eura.

Na drugom je mjestu državni zrakoplovni prijevoznik Croatia Airlines koji je u prošloj godini uprihodio 261,82 milijuna eura, što je 18,91 posto više nego u godini prije. Uz to, napokon se izvukao iz minusa koji je u 2022. iznosio 18,2 milijuna eura i ostvario dobit od 2,25 milijuna eura. Croatia Airlines zapošljava 852 djelatnika kojima mjesečno isplaćuje 1.953 eura.

Na sredini se smjestio Jadranski naftovod (Janaf) koji je u 2023. ostvario 153,33 milijuna eura prihoda, 28,8 posto više nego u 2022. godini, a porasla mu je i dobit, za 27,65 posto i u 2023. iznosila 51,98 milijuna eura. Janaf zapošljava 418 djelatnika s prosječnom mjesečnom plaćom od 1.794 eura.

Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) je na četvrtom mjestu, bavi se obradom podataka, uslugama poslužitelja i djelatnostima povezanim s njima, a u prošloj je godini uprihodio 59,75 milijuna eura, što je 13,43 posto više nego u godini ranije, a dobit mu je skočila za 71,42 posto i iznosila 9,25 milijuna eura. Zapošljava 522 djelatnika s prosječnom plaćom od 1.665 eura.

Zadnja na popisu je Zračna luka Dubrovnik koja je lani imala 59,02 milijuna eura prihoda, što je povećanje od 13 posto naspram 2022., te ostvarila dobit od 8,76 milijuna eura, 20,64 posto više nego godinu ranije. U 2024. očekuje još veće prihode zahvaljujući ugovoru kreiranom posebno za Dubrovnik s niskotarifnim prijevoznikom Ryanairom.