Boeing pronašao recept za propast, nije svejedno ni Hrvatima

Kada se jedna vrata zatvore, druga se otvore – ta izreka, inače optimističnog prizvuka, nikako ne vrijedi u slučaju kompanije Boeing. Na njihovom zrakoplovu 737 Max u vlasništvu avioprijevoznika Alaska Airlines tijekom leta prije par tjedana dana otpao je panel trupa (vrata koja se u toj konfiguraciji sjedala ne koriste), a samo pukom srećom nitko od putnika nije stradao.

No, iako kroz rupu nije ispao nitko od putnika, kroz nju su odletjele ambicije kompanije da se vrati na staze slave i skine Airbus s mjesta najvećeg svjetskog proizvođača zrakoplova.

Valja istaknuti i kako je Boeing najvažniji partner FACC Solutions Hrvatska, domaće tvrtke koja se bavi proizvodnjom dijelova za zrakoplove, iz koje za Bloomberg Adriju nisu htjeli komentirati incident, već samo kratko poručuju kako se nadaju da će se uzroci incidenta brzo otkriti i riješiti.

Uništena reputacija

Reputacija Boeinga kao kompanije koja je simbol kvalitete i sigurnosti ozbiljno je ukaljana još 2018. godine, nakon pada dva zrakoplova 737 Max u razmaku od par mjeseci. U tim nesrećama poginulo je gotovo 350 ljudi, a istraga je pokazala da je uzrok greška u dizajnu zrakoplova koji je trebao biti nova prodajna uzdanica tvrtke.

Nakon istrage američke Savezne uprave za civilno zrakoplovstvo (FAA)  i višegodišnjeg parničenja, Boeing je pristao isplatiti 2,5 milijardi dolara za odštete i kazne, a američko pravosuđe je početkom 2021. u objavi na svojim stranicama oštro osudilo ponašanje kompanije.

Boeingova tvornica u Arizoni | Izvor: Depositphotos

"Tragične nesreće leta 610 Lion Aira i leta 302 Ethiopian Airlinesa razotkrile su prevarantsko i zavaravajuće ponašanje zaposlenika jednog od vodećih svjetskih proizvođača komercijalnih zrakoplova. Zaposlenici Boeinga odabrali su put profita umjesto iskrenosti, prikrivajući materijalne informacije od FAA-e u vezi s radom njihovog zrakoplova 737 Max i angažirajući se u pokušaju prikrivanja svoje prijevare", poručio je tada vršitelj dužnosti pomoćnika državnog odvjetnika David P. Burns iz Kaznenog odjela američkog Ministarstva pravosuđa.

U međuvremenu je kompanija radila na saniranju štete i pokušavala vratiti povjerenje putnika i klijenata, ali to je, čini se, ostalo samo na PR-u, dok suštinski problemi u proizvodnji nisu adresirani.

Recept za katastrofu

Recept koji je doveo do katastrofe i smrti stotina putnika već je dobro znan i stoput viđen. U nastojanju da se što više napune džepovi uprave i dioničara rezali su se troškovi u proizvodnji i radna mjesta, što je rezultiralo fatalnim propustima.

Veliki dio proizvodnje Boeingovih zrakoplova odrađuje se u tvrtki Spirit AeroSystems Holdings koja je 2005., nakon 80 godina pod okriljem Boeinga, izdvojena i predana u ruke privatnih ulagača kako bi se povećala profitabilnost. Bez zaštite matične kompanije ostali su na vjetrometini i nakon zatvaranja u pandemiji otpustili 6.800 radnika, a ostalim radnicima smanjili satnicu kako bi uštedjeli.

Kad je nakon pandemije opet došlo do buma potražnje, rupe u proizvodnji su krpali neiskusnim i priučenim radnicima. Nakon toga su krenuli učestali problemi – od alata ostavljenih u tankovima za gorivo, do krivo izbušenih rupa i nepropisno učvršćenih kormila. Kulminirali su spomenutim fatalnim nesrećama za koje je utvrđeno da su izazvane zbog falinge u novom sustavu za poboljšanje manevarskih karakteristika (Maneuvering Characteristics Augmentation System – MCAS).

U prvih par dana ove godine već su zabilježena dva incidenta: spomenuto otpadanje vrata na modelu 737 Max 9 i pukotina na staklu kokpitu na "običnom" 737, a epilog priče je prisilno prizemljenje velikog dijela flote modela 737 Max, što je izazvalo velike probleme u zračnom prometu diljem svijeta.

Model 737 Max se iz prodajne uzdanice pretvorio u noćnu moru za Boeing | Izvor: Depositphotos

S druge strane, kroz otkup vlastitih dionica i isplatu dividendi Boeing je nemilice punio džepove svojim dioničarima. Prema izračunu Bloomberga, od 2011. su im dali oko 68 milijardi eura.

Kronični problemi s kontrolom kvalitete

"Konstantno imaju probleme s kontrolom kvalitete koji su sada već sustavni i nisu ograničeni samo na 737 modele. To je uglavnom zbog činjenice da su proizvodnju glavnih komponenti konstrukcije zrakoplova i kontrolu kvalitete prepustili podizvođačima", ističe Darren Straker, bivši voditelj istrage zrakoplovnih nesreća za Ujedinjene Arapske Emirate i Hong Kong, koji je radio i za kineskog proizvođača aviona Comac.

Rezultat je pad dionice Boeinga za više od 16 posto od početka godine. Za usporedbu, dionica glavnog konkurent, Airbusa, rasla je preko 6 posto.

Dionica Boeinga neslavno je počela 2024. godinu, s padom od preko 16 posto | Izvor: Depositphotos

 

Podrška iz FACC-a

Matija Ferić, glavni financijski operativac tvrtke FACC Solutions Hrvatska kojoj je Boeing jedan od najvažnijih partnera, diplomatski poručuje kako ne može komentirati trenutne poteškoće s kojima se posrnuli proizvođač zrakoplova susreće i, zlu ne trebalo, naglašava, kako nedavni incidenti nemaju nikakve veze sa kompanijom FACC.

"Kao dugogodišnji partner pružamo punu podršku Boeingu u poduzimanju aktivnosti da se incidenti više nikada ne ponove. Sigurnost je bila i bit će fokus svih sudionika unutar avioindustrije, nesporna je odlučnost vodstva Boeinga da se otkriju stvarni razlozi ovih nesretnih događaja te da pouke na temelju rezultata analize posluže za podizanje standarda kvalitete i sigurnosti", odgovorio je.

Airbus dominira

Iako prizemljenje modela 737 Max nikako nije dobro za bilancu Boeinga, puno dugotrajnije posljedice ostavit će narušeno povjerenje klijenata. Mnogi od njih godinama su ih preklinjali da prestanu s utrkom za maksimiziranjem profita i fokusiraju se na kvalitetu, što bi značilo da proizvode manje, ali da su im avioni besprijekorno sigurni.

No teško je odoljeti zovu novca, naročito kad je potražnja na tržištu tolika da se zrakoplovi čekaju i po desetak godina. Trenutno Boeing proizvodi oko 38 zrakoplova mjesečno, a cilj im je, kako su najavlili, da iduće godine dođu do 50.

Airbus, s druge strane, ima nešto konzervativniji pristup proizvodnji koji im zasad ide u prilog jer nisu imali većih sigurnosnih propusta. Lani su dobili rekordan broj narudžbi, ali proizvodni kapaciteti i jednog i drugog velikog proizvođača su rasprodani do kraja desetljeća.

To bi moglo otvoriti priliku Boeingu da ipak malo uspori i posveti se rješavanju internih problema. Zaokret od utrke za sve većim profitnim maržama, odnosno povratak poslovnom modelu u kojem inženjeri igraju važniju ulogu, mora biti apsolutni prioritet kompanije ako želi dugoročno prosperirati.