.webp){kind=icon}
Gospodarstava Srednje i Istočne Europe (SIE) rast će za oko 3 posto tijekom 2024. i 2025., s usporedivim stopama rasta na Zapadnom Balkanu.
"Stopa rasta regije SIE ove je godine blizu svog potencijala, dok je u regiji Zapadne Europe 0,5 posto ispod potencijalne razine", istaknuo je Dan Bucsa, glavni ekonomist UniCredita za regiju Srednje i Istočne Europe tijekom Central and Eastern European Foruma, održanog u Beču.
Teodora Petkova, direktorica Grupe UniCredit za Srednju i Istočnu Europu i Dan Bucsa, glavni ekonomist UniCredita za regiju Srednje i Istočne Europe | Izvor: Zagrebačka banka
Prema najnovijem kvartalnom izvješću UniCredit Researcha, privatna potrošnja bit će ključna u ponovnom generiranju rasta u SIE regiji, potpomognuta bržim realnim rastom plaća, rastućim zaduživanjem uz niže kamatne stope i povećanjem bogatstva uslijed rasta cijena nekretnina. Očekuje se da će kapitalna ulaganja i izvoz doprinijeti rastu najranije od druge polovine 2024. godine.
Hrvatski deficit ispod 3 posto
Ekonomisti UniCredita procjenjuju da će proračunski deficiti biti ispod 3 posto BDP-a u 2024. i 2025. godini u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj i Srbiji. Istovremeno, upozoravaju na negativne fiskalne impulse u većini zemalja SIE te vjeruju kako će gust raspored izbora usporiti fiskalnu prilagodbu.
"Očekujemo da će proeuropske stranke osvojiti većinu mjesta zemalja Srednje i Istočne Europe u Europskom parlamentu, a Poljska će predvoditi skupinu SIE u EU koja će se zalagati za dublju ekonomsku i političku integraciju", naglašavaju ekonomisti u izvješću i dodaju da će izbori 2024. i 2025. biti posljednji prije nego što će regionalni političari biti prisiljeni uhvatiti se u koštac s demografskim i ekonomskim izazovima.
Među glavnim događajima koji će obilježiti regiju SIE su usvajanje eura 2025. ili 2026. u Bugarskoj; brži pregovori o proširenju između EU, Zapadnog Balkana, Moldavije i Ukrajine; utvrđivanje geopolitičke važnosti Poljske i Rumunjske te naposljetku povećana potpora Ukrajini. Ekonomisti ističu kako su ključni potencijalni rizici, između ostalog, populistički zaokret glavnih stranaka, smanjenje rejtinga te slaba inozemna potražnja koja vodi recesiji.
