.webp){kind=icon}
Elektroprivreda BiH (EPBiH) predlaže da se dvije elektrane na ugalj u Bosni i Hercegovini u jednom dijelu konvertuju u postrojenja na biomasu. To su termoelektrane u Tuzli (Blok 3) i Kaknju. EPBiH predlaže da se prvenstveno sagorijeva drvo iz plantaža kratke ophodnje (eng. SRC – short rotation coppicing). No iskustva iz regije i svijeta pokazuju da ovaj pristup nije isplativ i održiv, navode iz Biofuelwatcha.
Iz EPBiH su naveli da će se u velikoj mjeri oslanjati na zasade iz plantaža kratke ophodnje (eng. SRC – short rotation coppicing), odnosno brzorastuće plantaže vrbe. Također je spomenuta mogućnost uspostavljanja plantaža paulovnije za izvor biomase.
"Zasadi paulovnije nisu uspješno uspostavljeni nigdje u svijetu, veći zasadi u Australiji i Novom Zelandu završili su neuspjehom, a za neke poljoprivrednike i gubitkom sredstava za život", navodi se u objavi Biofuelwatcha.
Čitaj više
Blok 3 TE Tuzla prelazi na biomasu kao energent
Korporativni kredit u iznosu do 50 milijuna eura.
07.09.2022
Paulovnija je brzorastuće listopadno drvo poznato po svojoj brzoj stopi rasta i laganom, izdržljivom drvetu. Često se uzgaja jer raste brzo, ali se istražuje i za potencijalnu upotrebu u proizvodnji biomase zbog toga.
Ekonomska analiza manjeg eksperimentalnog zasada u Italiji sugerira da bi paulovnija mogla biti ekonomski isplativa samo ako se uzgaja za visokovrijedne drvne proizvode, s tim da se za proizvodnju energije koriste isključivo njeni drvni ostaci.
Bloomberg
Podaci koje je objavila švedska energetska kompanija Vattenfall pokazuju da njihovi plantažni zasadi kratke ophodnje u Njemačkoj i Poljskoj postižu prosječne prinose od samo 5,15 tona osušenih u peći po hektaru godišnje.
"Na osnovu te brojke, čak i termoelektrana manja od najmanjeg obima predloženog za jedinicu na biomasu u elektrani Tuzla zahtijevala bi površinu plantažnih zasada kratke ophodnje većih od područja Sarajeva", naveli su. Nadalje, plantažni zasadi kratke ophodnje vrba zahtijevaju više vode od konvencionalnih ratarskih kultura, odnosno daleko od toga da se mogu klasificirati kao otporni na sušu.
U praksi, a na osnovu iskustava širom Europe, ne postoji realna mogućnost da se tri jedinice od 50 MW ili čak velike jedinice na biomasu napajaju drvetom iz SRC-a, naveli su iz Biofuelwatcha.
Studije i iskustva
Za postrojenje na biomasu u Tuzli do sada nije objavljen zahtjev za izdavanje dozvole niti procjena utjecaja na životnu sredinu, tako da postoje nesigurnosti u pogledu efikasnosti, a time i potrošnje goriva takve elektrane od 50 MWe.
Izvještaj IEA-a iz 2018. ukazuje na prosječan prinos vrbe, ali takvi rezultati nisu realni na kontaminiranom tlu poput bivših rudnika uglja. Dokumentirani nedostaci u uzgoju biljaka na takvim područjima upućuju na teškoće u uzgoju. Prethodni projekti u Europi nisu postigli značajne rezultate u razvoju takvih plantaža, a iskustva ukazuju na to da bi masivne plantaže bile neefikasne za napajanje elektrana.
TE Kakanj (Fena)
Nerealno je očekivati da bi se takve plantaže mogle koristiti za energiju, što bi rezultiralo velikom potrošnjom šumskog drveta u regiji koja već pati od nekontrolirane sječe.
Kada su članovi CEE Bankwatcha i Aarhus Centra BiH posjetili i snimili SRC zasade vrbe EPBiH u Šićkom Brodu 2022. godine, zatekli su njivu zahvaćenu korovom, gdje je vrba zasađena samo osam mjeseci prije.
Potpuni neuspjeh zasada se može objasniti činjenicom da EPBiH, prema njihovoj studiji, smatra da "đubrenje stabala nije uobičajena praksa" i da je "upotreba pesticida zanemariva", uprkos tome što su lokaciju opisali kao tlo "ekstremnih uvjeta" (npr. zagađena i zemljišta siromašna nutrijentima), navodi se u objavi.
Iz Biofuelwatcha zaključuju da je, na temelju iskustava u drugim zemljama i saznanja o prinosima iz takvih plantaža te potrebama za vodom, malo vjerojatno da bi velike plantaže takvih kultura mogle pružiti dovoljno goriva za pokretanje elektrane od 50 MW ili više.
