Širenje kapaciteta i poslovanja s europskim energetskim tvrtkama bit će ključan fokus Janafa u idućim godinama na temelju sve boljih financijskih rezultata koji se, kad je riječ o dosadašnjem tijeku godine, mogu nazvati iznimno dobrim.
"S obzirom na rezultate u prva tri kvartala 2023. godine vjerujem kako će i posljednji kvartal, zahvaljujući proaktivnom pristupu uprave, vlasnika i svih zaposlenih prema strateškim projektima, ali i daljnjim suradnjama te investicijama u proširenje poslovanja, obilježiti iznimni rezultati. Međutim, svakako bih novi potencijalni rekord u poslovanju kompanije ostavio kao temu razgovora za sljedeću godinu kada ćemo iz godišnjih financijskih rezultata vidjeti kako smo točno poslovali te koje su konkretno brojke u pitanju", kazao je u razgovoru za Bloomberg Adriju član uprave Janafa Vladislav Veselica.
Podsjetimo, u prvih devet mjeseci ove godine Janaf je imao neto dobit od 49,6 milijuna eura, što je 43 posto više no u istom razdoblju lani. Ukupni su prihodi prešli 113 milijuna eura, što je godišnji porast od gotovo 29 posto. Gotovo 73 posto prihoda od transporta i skladištenja nafte i naftnih derivata došlo je od inozemnih korisnika usluga.
Ove je godine Janaf sklopio ugovore za transport i skladištenje s tvrtkama NIS, MOL, Lukoil, Vitol, Ina, Litasco, Adria Oil, Rijeka trans, Delta Oil International te s Agencijom za ugljikovodike.
Janaf ima 2,1 milijun tona skladišnih kapaciteta za sirovu naftu i 242 tisuće kubika za naftne derivate. Skladištenje donosi oko 35 do 40 posto ukupnih prihoda, a ostatak stiže od transporta nafte.
U procesu poslovanja znatno pomaže proces digitalne transformacije kroz koju Janaf prolazi.
"Digitalni procesi implementirani su u sva ključna područja rada kompanije, od financijskog planiranja, nabave, preko praćenja realizacije planova i investicija, izrade ugovora, do likvidacije računa i digitalne arhive", kaže Veselica.
Ističe da bi u budućnosti omjer inozemnih i domaćih kupaca mogao biti još i veći u korist inozemnih.
Terminal Sisak
"Trenutni omjer inozemnih i domaćih kupaca realni je prikaz stanja na energetskom tržištu te geostrateškog položaja Janafa. S obzirom na prisutnost na globalnom naftnom tržištu, gdje kontinuirano sklapamo nova partnerstva, vjerujem kako bi u budućnosti taj omjer mogao biti i veći u korist inozemnih kupaca. Dosadašnjim poslovnim iskoracima privukli smo interes i povjerenje novih partnera, a vjerujemo kako ćemo tako nastaviti i u narednom razdoblju. Cilj je kompanije proširiti suradnju i na energetske kompanije preostalih europskih zemalja s kojima nas još uvijek ne veže ugovor. Budući da je potražnja za kapacitetima Janafa značajno porasla nastavljamo i nadalje promišljati o novim investicijama", navodi Veselica.
Konkretno, u prvom je redu riječ o investicijama u veće skladišne kapacitete.
"Gledajući potražnju koja vlada na tržištu te pritom kontinuirano tražeći priliku za širenje našeg poslovanja, ulaganje u nove skladišne kapacitete smatramo realnima kako bismo, prije svega, mogli i nadalje zadovoljiti potrebe naših partnera. Kada već govorimo o tome, a vezano uz Janafov status ključnog energetskog čvorišta Europske unije, namjera nam je predložiti hrvatskoj Vladi da se upravo gradnja novih spremnika u Omišlju proglasi strateškim investicijskim projektom", pojašnjava Veselica.
Ni povećanje transportnih kapaciteta nije izvan radara, iako je u tom segmentu riječ o financijski bitno zahtjevnijim zahvatima.
"Kad je o transportnim kapacitetima riječ, već u ovom trenutku zadovoljavamo potrebe naših srednjoeuropskih partnera za transportom sirove nafte, a primjenom polimera možemo jednostavno podići kapacitet cjevovoda do mađarske granice na razinu od 14 milijuna tona godišnje. Također, postoji i mogućnost dogradnje druge cijevi na istoj trasi, ali taj je scenarij manje izgledan te bi stajao 150 do 200 milijuna eura za cijev te dodatnih 120 do 140 milijuna eura za dodatne skladišne kapacitete. Jasno je da je riječ o projektu koji bi se mogao realizirati samo suradnjom svih država na trasi uz financiranje od (…) Europske unije", napominje Veselica.
Kako se Janaf u svojim planovima nosi s činjenicom da, barem kako sada izgleda, doba ugljikovodika polako ustupa mjesto obnovljivim izvorima?
"Iako era ugljikovodika još niti približno nije gotova, prema svim indikatorima pred nama je izgledno razdoblje dekarbonizacije te posljedično prelazak na obnovljive izvore energije. Već smo u tom smislu pokrenuli aktivnosti za diverzifikaciju poslovanja. Možemo istaknuti kako smo već realizirali projekte dviju sunčanih elektrana – jedne na Terminalu Sisak, a druge na Terminalu Žitnjak, dok je u pripremi i projektna dokumentacija za sunčane elektrane na terminalima Omišalj i Slavonski Brod. Cilj nam je transformirati Jadranski naftovod u energetsku kompaniju koja će svoje poslovanje temeljiti na proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije uz punu klimatsku neutralnost", navodi Veselica.
U Janafu su posebno zadovoljni što su prepoznati na razini EU-a kao tvrtka od strateškog značaja.
"Strateški značaj Janafa kao energetskog čvorišta Središnje Europe potvrđen je i od Vijeća Europe te Europske komisije kao najviših tijela EU-a, i to je puno više od deklarativnog stava, što smo i dokazali osiguravši sigurnost opskrbe široj regiji u trenucima velikih geopolitičkih neizvjesnosti. I nadalje smo spremni povezivati naftne kompanije s rafinerijama u okruženju i njihovim krajnjim korisnicima. S obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju u svijetu, a posebice na krajnjem istoku Starog kontinenta, Janaf predstavlja jedini siguran pravac dobave sirove nafte za niz zemalja u okružju, ali i za pojedine zemlje Srednje Europe", ističe član uprave Janafa.
.webp){kind=icon}
