Priča oko trovanja proizvodima Coca-Cole daleko je od razrješenja. Naprotiv, postaje sve misterioznija. Nabacuju se teze o sabotaži, otprije se sumnja na kardinalnu grešku u proizvodnji, ali niti jedna institucija ne daje konkretne podatke. No zato su svoj sud brzo i odlučno dali potrošači.
"Rezultat ne terenu je da više nitko ne naručuje ta pića i to je jasna poruka. Nemamo više to u svojim u objektima, ali nitko ni ne pita za njih, kao da ne postoje. Zapitajte se biste li vi popili takvo piće, sumnjajući da postoji mogućnost da cijeli život jedete na sondu", ističe za Bloomberg Adriju predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Franz Letica.
Na naše pitanje hoće li se nepovjerenje potrošača preliti i na šire tržište ili je ovo možda prilika da konkurencija ugrabi veći dio kolača, Letica odgovara da to još nitko ne može znati.
"To samo vrijeme može pokazati. Mi nismo država koja je navikla na ovakve anomalije", naglašava.
Što se Coca-Cole tiče, ovaj gaf će ih sigurno udariti tamo gdje najviše boli – po bilanci. No kako je to lijepo sublimirao Letica, sami su si prostrli krevet, a sad u njega moraju i leći.
"Oni sada moraju vratiti povjerenje potrošača i to je ključna poruka", zaključuje Letica.
Milijunski gubici
Prema procjenama konzultanta Dragana Munjize za N1, Coca-Cola bi zbog ove afere mogla izgubiti tek par milijuna eura prometa, ako se sve brzo riješi.
"Tržište bezalkoholnih pića godišnje vrijedi oko 720 milijuna eura. Na to treba dodati marže trgovaca ili kafića, plus PDV. Od toga oko 60 posto čine gazirana pića i flaširana voda. I u tom prostoru Coca-Cola ima oko 75 posto tržišta. Tijekom sezone to joj dnevno donosi zaradu od oko milijun eura. Naravno, netko to može iskoristiti jer će potrošači tražiti alternative dok se ovo ne razjasni. Trebamo vidjeti kako će krajnji potrošači reagirati, ali zasad se vidi da ljudi ne kalkuliraju i zaista podržavaju da se brine o njihovom zdravlju", elaborirao je Munjiza, dodavši kako je Coca-Cola već pretrpjela ozbiljnu financijsku i reputacijsku štetu.
Iz HUP-a su ostali bez komentara. Pravdaju se da cijela priča nije pod njihovom ingerencijom i poručuju da je sve u nadležnosti državnih institucija. "Previše je tu nepoznanica, mi tu nemamo što komentirati", kazala nam je direktorica HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede Milka Kosanović.
Za komentar smo se obratili i Europskom udruženju proizvođača bezalkoholnih pića UNESDA čiji je član nedavno postala i Hrvatska gospodarska komora (HGK), upravo na inicijativu velikih domaćih tvrtki poput Coca-Cole HBC. Do zaključenja teksta nam nisu odgovorili na pitanja, ali smo bacili oko na njihove statističke podatke prema kojima je konzumacija bezalkoholnih pića u Hrvatskoj posljednjih godina u porastu.
Hrvati vole i bezalkoholna pića
Tako smo lani popili 896 milijuna litara bezalkoholnih pića, odnosno gotovo 224 litre po stanovniku, što je oko devet posto više nego godinu ranije. Po svemu sudeći, ta bi statistika mogla ozbiljno pasti na kraju ove godine.
Brojke UNESDA-e potvrđuju i iz Grupacije bezalkoholnih pića Hrvatske gospodarske komore (HGK). Naglašavaju kako prodaja od gotovo 900 milijuna litara godišnje ne bi bila moguća bez povjerenja između potrošača i proizvođača koje je građeno godinama.
"Situacija kojoj svjedočimo proteklih dana ima velik utjecaj na čitavu industriju pića. Posebno na proizvođače mineralnih voda i izvorskih voda te osvježavajućih pića. U interesu je potrošača i proizvođača da se ova situacija u najkraćem mogućem roku razjasni i rasvijetli", zaključuju.
Da sumiramo, u cijeloj ovoj aferi najbitnije je povjerenje kupaca koje se poslovično teško stječe, a vrlo lako gubi. Koliki god zaljubljenici u zašećerene vodice bili, građani ipak neće riskirati zdravlje da bi uživali u njima. Spornih proizvoda na policama nema, a mnogi pušu i na hladno, pa izbjegavaju sva bezalkoholna pića i drže se vode iz pipe. U kojoj će se to mjeri odraziti na financijske rezultate tvrtki iz branše, ovisit će o brzini rješavanja cijele priče. Epilog se zasad ne vidi, štoviše, stvari se samo kompliciraju i sve je više nedoumica, a to nikako nije dobro za biznis.