.webp){kind=icon}
Iako se godinama govori o negativnim aspektima autsorsinga kao preovlađujućeg segmenta srpske IT industrije, stvari se mijenjaju i postaje upitno da li su uopšte ovdašnje autsors kompanije i dalje ono što se pod tim terminom zapravo podrazumijeva u praktičnom smislu.
Naime, autsorsing se obično definiše kao praksa u kojoj jedna kompanija koja inače obavlja ili bi mogla da obavlja određenu uslugu ili stvara proizvod angažuje drugu firmu da to radi za nju. Ako se stvari posmatraju samo iz tog ugla, onda vjerovatno i nema nikakve dileme u pogledu toga da srpske IT kompanije jesu u najvećoj mjeri autors kompanije. Međutim, ukoliko se obzir uzme praktični razlog zbog kog se autsorsovanje u najvećem broju slučajeva uopšte radi - a to je ušteda, i to značajna ušteda novca - priča počinje da se komplikuje.
"Nema više autsorsinga, jer mi nemamo cijene autsorsing firmi", ocijenio je osnivač i izvršni direktor kompanije IT Engine Bojan Zrnić, govoreći na panelu "IT greške: I direktori imaju dušu" u organizaciji platforme za zapošljavanje HelloWorld. Prema njegovim riječima, pod autsorsingom se podrazumijeva unajmljivanje radne snage po znatno nižim cijenama rada, uglavnom na azijskim tržištima.
"Mi imamo skoro slične cijene s evropskim firmama. Švajcarske firme možda sada imaju dvostruko veće cijene, ali 2008. kada sam ja bio zaposlen, plate su im bile pet puta veće", rekao je Zrnić, dodavši da je u svojoj firmi izbacio termin autsorsing iz svih brošura i marketinškog materijala, jer nude konsultantske usluge radeći isti posao kao i firme na Zapadu - od ideje do isporuke.
O tome da su zarade programera zaista drastično porasle proteklih godina predstavnici industrije već naširoko govore. A prema zvaničnoj statistici, prosječna plata zaposlenog u sektoru računarskog programiranja, konsultantskih i s tim povezanih delatnosti, u tri godine porasla je za 70 odsto (sa 155.000 u aprilu 2020. na 263.000 u martu 2023, što je najnoviji mjesečni podatak Republičkog zavoda za statistiku). Nema sumnje da je skoku doprinijela i pojačana potražnja za digitalnim uslugama uslijed pandemije virusa korona.
I ne samo da se između naših IT firmi i jeftine radne snage sve teže stavlja znak jednakosti, već su godine autsorsovanja omogućile našim stručnjacima da prikupe dragocijeno znanje i iskustvo.
"Kad sam, kao programer sa tri godine iskustva, otišao u Holandiju, shvatio sam da sam ja uradio već toliko projekata, otprilike kao oni za deset godina. I onda tamo pričam s nekim ko ne zna deset odsto onoga što ja tada znam, a ima dvostruko veću platu. Jednostavno, sve je bilo ubrzano - taj autsorsing te tjera da radiš stvari mnogo brže, da budeš efikasniji za manje pare. Prođeš kroz mnogo posla i onda shvatiš da mi možemo isto što i oni, pa i bolje", rekao je Zrnić.
Istakao je da su - kao što je i on sam to uradio - mnogi u IT industriji kod nas stvorili kompanije kao "spin-offove" iz drugih firmi. "U prethodnoj kompaniji sam prošao dosta toga, vidioo kako sve funkcioniše. Tako se i dolazi u poziciju da se ne bojimo svijeta, da možemo da dođemo na sastanak i sjednemo kao da smo jednaki. Svim klincima kad se zaposle pričam prvo tu priču: 'Nemojte da se plašite klijenta'".
Slično je zapazio i drugi panelista Predrag Spasojević, izvršni direktor kompanije Hooloovoo.
Bloomberg Adria
"Ja tu, recimo, vidim paralelu sa proizvodnjom u Kini. Ta zemlja je započela ekspanziju kao praktično fabrika za sve - svi su autsorsovali proizvodnju tamo zbog jeftine radne snage, ali su Kinezi kroz to dobili šansu da prave proizvode koji se proizvode u cijelom svetu. Iz toga su stekli ogromno znanje i iskustvo, što je onda generisalo gomilu kineskih proizvoda i firmi. To je važno i u našoj servisnoj industriji", ocenio je Spasojević.
Dodao je da naši programeri tako dobijaju šansu da rade na mnogo ozbiljnijim projektima nego što bi to bio slučaj u nekim startapovima. "Jer dok jedan startap dođe do sistema koji ima milion korisnika mjesečno treba vremena, ali kad stekneš iskustvo od dvije, tri, pet godina rada na jednom takvom sistemu, onda je to nešto vrlo značajno. Uz to, otvaraju ti se vrata i grade konekcije. Dobijaš mnogo bolju percepciju svijeta."
Spasojević je kao opštu tendenciju u našem IT-ju naveo to da ljudi ne razmišljaju o razvijanju biznisa koji je bitan u Srbiji, već koji je od značaja na svjetskom nivou.
"Opet, tu mi je sjajna paralela sa švedskom muzičkom scenom - 50 odsto broj jedan hitova u svijetu u pop muzici je napravljeno u Švedskoj, i to kompletno - tekst, muzika, produkcija, sve. Kako su oni došli do toga? Tako što su švedski bendovi težili tome da budu ABBA, da gađaju svijet, niko nije pravio muziku za Švedsku. Britney Spears je svoj album pravila u Stokholmu, ne u Los Anđelesu. Mislim da je to nešto što se ovdje sada dešava - kroz iskustvo ljudi koji su u servisnim kompanijama i rade sa svijetom, jer oni taj svijet vide bliskim, ne plaše ga se", zaključio je.
