Ukupno 280 kompanija u Federaciji BiH (FBiH) registrovano je za proizvodnju namještaja, a 16 ih ima milionsku dobit, pokazuju finansijski podaci za 2022. godinu.
Lider po dobiti je kompanija LUXOR XL iz Sarajeva s prihodima od 37,2 miliona i neto profitom od 7,6 miliona maraka, a slijedi je tešanjski ARTISAN s prihodima od 30,1 milion i dobiti od 7,5 miliona KM.
Milione na proizvodnji namještaja zaradili su i ilijaški WOOD TEAM, kompanija iz Kaknja DELIBAŠIĆ-POLIURETANI, sarajevska ADNA CO i FEN iz Lukavca.
Kompanije iz BiH predstavile su se i na Međunarodnom sajmu namještaja i interijera imm 2023 – Spring Edition u Kelnu, koji se održavao nedavno.
"Sajam imm najznačajniji je promotivni događaj za bh. izvoznike namještaja u Njemačku i EU pa je interes naših kompanija za nastup i dalje daleko veći nego za druge slične manifestacije. Uticaj izlaganja u Kelnu na izvoz pojedinačnih firmi je značajan. U prosjeku, trećina godišnjeg izvoza firmi koje izlažu na ovom sajmu, rezultat je njihovih kontakata ostvarenih tokom izlaganja", istakla je savjetnica za promociju izvoza drvnog sektora u Spoljnotrgovinskoj komori (STK) BiH Lejla Međedović.
Prema analizi Bloomberg Adrije, industrija proizvodnje namještaja u cijelom regionu prilično je fragmentirana i pretežno se sastoji od malih i srednjih preduzeća.
Tržište namještaja je bilo među rijetkim sektorima u kojima nije došlo do pada potražnje u prvoj godini pandemije, međutim, u naredne dvije godine suočavalo se s raznim problemima. U predstojećem periodu, analitičari Bloomberg Adrije ne vide prostor za neko veće povećanje u ovom sektoru, već vide stagnaciju ili čak sporadično smanjenje prodajnih podataka i EBITDA marže.
Što se tiče BiH, analiza se bazirala na četiri kompanije – Export city, Fen, Sinkro i Standrad Furniture Factory.
Više: Analiza BBA: Solidna profitabilnost u industriji namještaja
Omar Kuštrić, CEO firme Sinkro, bh. proizvođača i izvoznika namještaja, u razgovoru za emisiju Leaders kazao je kako je firma osnovana 1997. godine te je na početku radila na izvozu namještaja, a prije desetak godina počela je proizvodnju vlastitog tapaciranog namještaja.
Namještaj se uglavnom izvozi na tržište Evropske unije i firma radi s "najvećim igračima".
"Imamo svakodnevno negdje od 12 do 15 šlepera izvoza. Došli smo do nekog nivoa i nadamo se da će to još rasti", objasnio je Kuštrić ranije, dodavši kako je BiH – zemlja namještaja.
Kompanija Inside by Ećo u našoj zemlji poznata je po proizvodnji dizajniranih linija namještaja, a kako je ranije za Leaderse kazao Suad Ećo, CEO ove kompanije, potrebna su velika ulaganja u nove tehnologije, jer bez tehnologije "ne možete praviti kvalitetnu priču".
"Kad vidite kako to rade Talijani, onda postavite sebi pitanje zašto to ne bismo mogli i mi", objasnio je Ećo.
Kako je kazao, ukoliko kompanije iz naše zemlje žele biti internacionalno prepoznatljive te žele stupiti na evropsko tržište, povezati se s jakim klijentima, potrebno je imati proizvode koji će to opravdati.
Glavne prepreke za rast u ovom sektoru ogledaju se u oštroj konkurenciji, prekidima u lancu snabdijevanja, strukturalnim problemima, ali i pogoršanju raspoloženja potrošača.