.webp){kind=icon}
Više od četvrtine kompanije u Evropi i na Bliskom istoku ima slabe bilanse nakon što su nagomilale dugove tokom pandemije koronavirusa i sada su suočene s rastućim kamatama i rastućom inflacijom, prema Alvarez & Marsal.
Smatra se da je u 2022. oko 28 posto kompanija bilo u ovoj kategoriji, dok se 8,4 posto smatralo da je u nevolji, naveli su iz konsultantske kompanije u izvještaju, ističući Bliski istok, Španjiju i Njemačku kao regije s najvećim udjelom u nevolji.
Raste udio kompanija sa slabijim bilansama | Postotak kompanija iz Evrope i Bliskog istoka po godinama/Bloomberg
Broj kompanija koje pokazuju slabu bilansu blago je porastao u odnosu na prošlu godinu i za 12 posto u odnosu na nivoe prije pandemije, navodi se u izvještaju. To odražava iznos državnog duga koji su kompanije primile tokom pandemije, a bilanse su sada sve više rastegnute velikim dugom i višim kamatama.
"Sposobnost kompanija da generiraju profit za plaćanje viših nivoa duga postepeno se smanjuje", napisali su autori izvještaja, uključujući voditelja EMEA finansijskog restrukturiranja Paula Kirkbrighta i generalnog direktora Alessandra Farsacija. Mjerni podaci kao što su neto dug i Ebitda, pokrivenost servisiranja duga i omjer pokrivenosti kamata glavni su pokretači slabosti.
Kompanije su pogođene povećanjem ključnih stopa Evropske centralne banke od 400 baznih bodova tokom prošle godine, kao i rekordnim inflatornim pritiscima u eurozoni. S obzirom na to da su tržišta i dalje nestabilna, a investitori izbirljiviji, slabiji zajmoprimci našli su se isključeni s tržišta kapitala i manje sposobni vratiti postojeći dug.
Studija je obuhvatila više od 7.000 uvrštenih i privatnih kompanija s više od 20 miliona eura godišnjeg prihoda u 33 zemlje Evrope i Bliskog istoka.
Među sektorima, neprehrambeni potrošački poslovi, mediji i zabava te energetski i komunalni poslovi bili su najslabiji, navodi se u izvještaju.
Poduzeća koja se oslanjaju na diskrecijsku potrošnju zabilježila su porast postotka problema na oko 13 posto u 2022. s 8,5 posto prethodne godine, budući da su rastuće stope hipoteka i inflacija smanjili raspoloživi prihod kupaca.
Za energetske i komunalne kompanije, previranja na evropskim tržištima roba imala su "binarni učinak", navodi se u izvještaju. Dok su neka postigla veće operativne marže nakon skoka cijena nafte i plina, mnoga komunalna poduzeća teško su prenijela više stope na korisnike. Postotak plinskih kompanija u nevolji porastao je na 19 posto 2022. sa 6,5 posto prethodne godine, navodi se u izvještaju.
Gledano od zemlje do zemlje, autori su istaknuli da bi Njemačka mogla biti "ispred krivulje" kada je riječ o aktivnostima restrukturiranja zbog testova oko likvidnosti koje nameće pravni okvir zemlje. U Španiji, iako postoji visok udio kompanija u nevolji, nivoi su pali iz godine u godinu, dijelom zbog "spektakularnog oporavka turizma", navodi se u izvještaju.
Kirkbright i Farsaci vide strože finansijske uvjete i pogoršanje recesije za kompanije ove godine. ''Očekujemo da će stroži uvjeti natjerati više kompanija da aktivno provode mjere razduživanja i restrukturiranja'', napisali su.
