Godišnja inflacija eurozone u ožujku bi trebala iznositi 2,2 posto prema procjenama Eurostata, a to je blagi pad u odnosu na veljaču, kada je bila na 2,3 posto.
Gledajući glavne komponente, očekuje se da će usluge imati najvišu godišnju stopu rasta u ožujku (3,4 posto, u usporedbi s 3,7 posto u veljači), a zatim slijede hrana, alkohol i duhan (2,9 posto, u usporedbi s 2,7 posto u veljači), neenergetska industrijska roba (0,6 posto, isto kao u veljači) i energija (-0,7 posto, u usporedbi s 0,2 posto u veljači).
Eurostatovi podaci olakšat će donošenje odluka Europskoj središnjoj banci (ECB), koja za nešto više od dva tjedna mora objaviti hoće li nastaviti smanjivati troškove zaduživanja po sedmi put od lipnja.
Trenutno se dužnosnici banke razilaze u mišljenjima u vezi s tim koliko veliku prijetnju carine američkog predsjednika Donalda Trumpa predstavljaju za dinamiku kretanja cijena.
Tržišta su u ponedjeljak smanjila oklade o opsegu daljnjeg popuštanja ove godine nakon što je Bloomberg izvijestio da se nekoliko središnjih bankara koleba po pitanju ponovnog rezanja kamata.
Situacija bi trebala biti nešto jasnija nakon Trumpove glavne najave carina u srijedu, s tim da ECB također mora procijeniti što će porast europske vojne potrošnje i njemački poticaj ulaganja u infrastrukturu značiti za gospodarstvo eurozone.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde prošli je tjedan izjavila da bi američke carine od 25 posto na uvoz smanjile gospodarski rast EU-a za oko 0,3 postotna boda u prvoj godini, a taj pad bi se dodatno povećavao s vremenom zbog protumjera Unije.
Učinak na inflaciju je daleko manje izvjestan, iako bi u kratkom roku slabiji tečaj eura mogao pridonijeti ubrzanju rasta cijena za oko pola postotnog boda, rekla je Lagarde.
.webp){kind=icon}
