Altman može odgoditi IPO. Son nema mnogo prostora za čekanje

Dok SoftBank Group Corp. priprema povijesnu prodaju dolarskih obveznica, iznenadni preokret u najvećem ulogu osnivača Masayoshija Sona natjerao je trgovce na oprez.

U intervjuu za Fortune, glavni izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman izjavio je da njegov startup neće izaći na berzu ove godine, unatoč tome što je u junu povjerljivo podnio zahtjev za uvrštenje. Umjesto toga, fokusirat će se na rješavanje sigurnosnih pitanja, dok strahovi da bi umjetna inteligencija mogla uništiti civilizaciju dosižu vrhunac.

Iako ovaj potez ima smisla za OpenAI, koji mora zaštititi svoj ugled i potražnju potrošača, trenutak teško da je mogao biti gori za SoftBank. Visoki menadžeri ove se sedmice sastaju s ulagačima u New Yorku u nadi da će prikupiti od 10 do 20 milijardi dolara. Dionice SoftBanka pale su u ponedjeljak u Tokiju za 11 posto, dok su se njegovi ugovori o zamjeni ispunjenja obaveza (CDS) proširili na najviši nivo od marta.

Ironično, prihodi od prodaje duga iskoristit će se za otplatu premošćenog zajma od 40 milijardi dolara, koji je SoftBank uzeo kako bi finansirao ovogodišnja dodatna ulaganja u OpenAI. Son je obavezao 64,6 milijardi dolara za 13 posto udjela u kompaniji, čija je posljednja runda finansiranja procijenjena na 852 milijarde dolara.

Odluka OpenAI-ja znači da SoftBank ne može uskoro unovčiti svoju investiciju, što je glavni znak za uzbunu među ulagačima u dug. Njegov je portfelj rizičnih ulaganja iznimno koncentriran – Arm Holdings Plc i OpenAI čine otprilike 75 posto ukupne vrijednosti imovine. Što je još važnije, Son se zadužio kako bi kupio dionice OpenAI-ja.

Do sada je redovni novčani tok SoftBanka, poput isplata dividendi iz njegova japanskog telekomunikacijskog odjela, znatno manji od njegovih troškova kamata. Altman si možda može priuštiti luksuz čekanja savršenog trenutka za IPO, no SoftBank ne može. Vrijeme za ovaj japanski konglomerat ubrzano curi.

 

Pritisak na finansiranje sve je veći. SoftBanku nedostaje najmanje 20 milijardi dolara, prema procjenama Bloomberg Intelligencea, čak i nakon što je osigurao neobičan maržni zajam od 10 milijardi dolara vezan uz dionice OpenAI-ja te prikupiti 6,3 milijarde dolara putem obveznica u jenima namijenjenih malim ulagačima, čija je cijena bila na gornjoj granici raspona. Potrebe kompanije za gotovinom bile bi još veće ako Son pojača ulaganja u podatkovne centre u SAD-u.

U međuvremenu, profitabilna carry trade strategija na koju se ovaj japanski milijarder oslanjao desetljećima više mu ne ide u prilog. Oko polovice duga kompanije koji nosi kamate je u jenima, dok su gotovo sve njene vlasničke pozicije imovina u dolarima čija je vrijednost naglo porasla. No s rastom prinosa na 10-godišnje japanske državne obveznice na oko tri posto i s tamošnjom centralnom bankom koja sprema novo povećanje kamata ove sedmice, Son se više ne može osloniti na obilnu ponudu jeftinog novca kod kuće. Odluka kompanije da se sastane s američkim ulagačima odraz je te nove stvarnosti.

Očekujući preveliku ponudu, trgovci su "nanjušili" priliku. Klade se da će SoftBank morati ponuditi izdašne uvjete kako bi ublažio svoju krizu likvidnosti. Njegove postojeće dolarske obveznice već se trguju više, poput onih s nižim rejtingom B, nego s BB+ koji mu je dodijelio Fitch ratings. Petogodišnja nota kompanije, prodana u aprilu, nosi prinos veći od 8,5 posto, što je gotovo izjednačeno s razvojnim kompanijama za podatkovne centre s rejtingom nepoželjnih obveznica (junk), poput Core Scientific Inc.-a.

 

Sve to otvara pitanja o Sonovoj nepokolebljivoj odanosti OpenAI-ju. Njegov prvi ulog od 34,6 milijardi dolara bogato ga je nagradio, pri čemu je većina investicije napravljena pri procjeni vrijednosti od 260 milijardi dolara. Zašto je odlučio uložiti još 30 milijardi dolara ove godine, pri znatno višoj procjeni, te pritom dodatno opteretiti bilans svoje kompanije? Ta je strategija također u oštroj suprotnosti s drugim teškašima, poput Nvidia Corp.-a, koji su odlučili raspršiti svoje uloge ulaganjem u nekoliko konkurentskih kreatora velikih jezičnih modela. Zar Son ne vjeruje u diverzifikaciju?

Možda vrijedi priznati da je Son nekonvencionalni tehnološki vizionar s razlogom i da je njegov ulog na OpenAI savršen izraz investicijske filozofije "sve ili ništa", koja ga čini najbogatijim čovjekom u Japanu. No ulagači u dug imaju manje sluha za takva uvjerenja. Usredotočeni su na rizike koncentracije i rupe u finansiranju te zahtijevaju da Son plati premiju za svoje samopouzdanje.