.webp){kind=icon}
Vratili ste se s godišnjeg odmora, radite jednu sedmicu i osjećate se umorno kao da i niste bili na odmoru. Ovo je česta pojava, a jedan od razloga zašto se ovako osjećamo je promjena u načinu na koji provodimo dane.
"Umor koji se javlja nakon godišnjeg odmora je prilično česta pojava koja može izgledati kao generalni osjećaj umora i niže energije, poteškoća u koncentraciji pri povratku na posao, tjelesnog zamora ili bolova. Često mi klijentice kažu da im je potrebno nekoliko dana da se vrate natrag u ritam i u svakodnevnicu", za Bloomberg Adriju kaže Kristina Rajski, psihologinja, psihoterapeutkinja pod supervizijom (kognitivno bihevioralna psihoterapija) i poduzetnica.
Promjena rutine
Međutim, zašto je to tako? Zašto odmor – nešto nakon čega bismo se trebali vratiti odmorni i osvježeni - zapravo rezultira umorom? Rajski objašnjava da je jedan od razloga promjena u načinu na koji provodimo svoje dane. Tokom odmora i putovanja naše rutine su često promijenjene – duže ostajemo budni, kraće spavamo, jedemo drugačiju hranu, često je prisutna veća konzumacija alkohola. Dakle, ono što inače radimo, bude izmijenjeno.
"Nadalje, tokom odmora su prisutne zabavne, ispunjavajuće aktivnosti koje nisu toliko prisutne u našem svakodnevnom životu. Ta velika razlika između perioda odmora i perioda rada često može izazvati neugodne emocije i težu prilagodbu pri vraćanju u svoju svakodnevnicu", ističe.
Depositphotos
Osim što su odmori lijepi i zabavni, i oni isto tako zahtijevaju pripremu, organiziranje, planiranje, pakiranje, često uključuju putovanja, gužve i neplanirane situacije koje se događaju. Često zaboravimo na to pa se može javiti frustracija i negodovanje. Također, ako se s odmora odmah vratimo u našu svakodnevnicu, bez nekog prijelaznog perioda, možemo se odjednom zateći s velikim umorom, nepospremljenim prostorom, hrpom rublja za pranje i bez plana šta treba raditi na poslu.
Postoje i oni ljudi koji se nikako ne mogu vratiti u svoju rutinu i stalno se osjećaju umorno. Ne treba zaboraviti da odmor nije samo promjena okruženja, odmor je i odmor u glavi, odnosno možemo li se isključiti, umiriti svoje misli, biti u kontaktu sa sobom, biti prisutni u aktivnostima.
"Ako nismo opušteni na nivou tijela i uma, nijedna plaža na svijetu nas neće odmoriti. Tu onda više nije pitanje samog odmora, već je pitanje našeg funkcioniranja i sveopćeg zadovoljstva životom. Hroničan strah i neugoda od vraćanja u svakodnevnicu su signali da u njoj ima puno prostora za promjenu", naglašava Rajski.
Šta možemo uraditi?
Postoje neke radnje koje možemo poduzeti kako bismo povratak s odmora i vraćanje u svakodnevnicu učinili što bezbolnijim.
S obzirom na to da se nekima ritam spavanja promijeni i duže ostaju budni, jedan od prvih koraka je vraćanje u svoj ritam spavanja. San je jedan od temeljnih stvari kojima se treba posvetiti. Drugi korak je organizacija-prije nego krenete u poslovne izazove sumirajte šta vas sve čeka, odredite prioritete i zadatke.
Uredite svoj dom da bude ugodan i prozračan, a ne zakrčen stvarima. Operite i razvrstajte odjeću-onu koju ćete nositi u svojoj svakodnevnici i bacite onu koja vam više ne treba.
"Naš um voli red. Ako je u prostoru nered, osim što ćete duže tražiti potrebne stvari, može se javiti i osjećaj preplavljenosti", dodaje Rajski.
Depositphotos
Ako je odmor završen, to ne znači da se ne možete nastaviti zabavljati. Odredite zabavne aktivnosti koje ćete raditi tokom radne sedmice i vikenda, a možete se posvetiti i planiranju sljedećeg odmora. Postavite ciljeve koji vas motiviraju i daju vam osjećaj smisla. Razgovarajte s kolegama, prijateljima i porodicom. Redovno uzimajte pauze tokom dana za opuštanje i osvježavanje. Fokusirajte se na svoju prehranu i hidrataciju. Možete napraviti i foto album sa svim fotografijama i uspomenama koje želite pamtiti sa svog odmora.
"Ako ovi koraci ne pomažu, onda je potreban drugačiji pristup i promjena svakodnevnice. Pravo pitanje nije kako da se odmorim na odmoru, nego kako da mi moja svakodnevnica bude ugodna da ne moram bježati od nje i brojati dane do idućeg godišnjeg odmora? Analiziraj šta radiš tokom dana, šta te veseli, šta te puni, čega je viška, šta želiš promijeniti, šta već dugo odgađaš? U tome ti može pomoći razgovor sa stručnjakom", ističe Rajski.
Duži ili kraći odmori?
Često se postavlja pitanje da li je efikasnije koristiti više dana godišnjeg odmora odjednom ili koristiti više puta manji broj dana. Rajski kaže da ovo pitanje nema univerzalan odgovor koji paše svima. Univerzalni odgovor je da je svim ljudima važna rutina i podražavajuće navike, redovan odmor, vrijeme provedeno s bliskim ljudima i smislene aktivnosti.
"No, za svaku osobu to izgleda drugačije. Važno je pronaći način koji toj osobi paše. Isto tako, vjerujem da nemamo svi iste okolnosti, npr. neko ide na odmor kada su djeca na praznicima, neko ide na odmor kada je najmanje posla, neko na poslu ima kolektivni godišnji odmor, pa ne može samostalno birati svoje dane", ističe.
Dodaje da su to okolnosti, no o onome šta mi činimo u tim okolnostima, uveliko ovisi kakvo će naše zadovoljstvo biti. Važno je poznavati sebe i šta nam najviše odgovara. Nekim ljudima je potrebno potpuno se isključiti od posla, a nekome je u redu da tu i tamo odgovori na mail ili poziv, jer mu to neće remetiti ritam odmora.
"Dakle, u smislu boljeg odmora, važno je: imati isplanirane redovne odmore (pa makar su to i jednodnevni izleti), redovno odmarati tokom sedmice i stvoriti podržavajuću svakodnevnicu, i imati vrijeme za prilagodbu nakon odmora kako biste se vratili u svoje rutine", zaključuje Rajski.
